FOTO: STIGLA SAMO JEDNA PONUDA ZA PROJEKT STOLJEĆA U SV. FILIPU I JAKOVU Jako Andabak, Mađari ili Riječani? Tko će dobiti koncesiju na 29 godina za izgradnju nautičke marine i luke vrijedne 153 milijuna kuna?

FOTO: STIGLA SAMO JEDNA PONUDA ZA PROJEKT STOLJEĆA U SV. FILIPU I JAKOVU

Samo jedna ponuda pristigla je na natječaj Županijske lučke uprave Zadar (ŽLU) za koncesiju za izgradnju nove luke i nautičke marine u Sv. Filipu i Jakovu.

- Upravno vijeće ŽLU raspisalo je natječaj 30. kolovoza, a otvaranje ponuda održano je u ponedjeljak 14. listopada. Na natječaju smo zaprimili samo jednu ponudu. Sukladno Zakonu o koncesijama nisam vam u mogućnosti otkriti o čijoj se ponudi radi. O njoj će u roku 30 dana odluku donijeti peteročlano stručno povjerenstvo – kazao nam je Davor Škibola, ravnatelj ŽLU, dodajući da se koncesija izdaje na rok od 29 godina, a njena procijenjena vrijednost iznosi 153.346.029,07 kuna.

Priča o izgradnji nove luke i nautičke marine u Sv. Filipu i jakovu plijeni pažnju javnosti od 2015. godine zbog otpora kojoj je toj ideji načelnika Zorana Pelicarića (HDZ) pružio znatan dio mještana potpisujući peticiju protiv izgradnje jednog takvog velikog objekta ispred starog središta mjesta koje uživa konzervatorsku zaštitu. Mještani okupljeni oko „Inicijative za rivu” tvrdili su da je predviđena lučka infrastruktura i kapacitet marine predimenzioniran za njihovo malo obalno mjesto, da će trajno izmijeniti vizuru mjesta i donijeti nove probleme za njih, prije svega turistifikaciju središta i povećanje morskog i kopnenog prometa, a sve na štetu javnog interesa. Referendum međutim nije nikad dobio svoj epilog.

Iako je uspio po broju potpisa, „pao” je u Ministarstvu uprave zbog krivo postavljenog pitanja, a žalba udruge do danas nije riješena. U međuvremenu je inicijativa o gradnji luke s Općine prebačena na Županijsku lučku upravu, načelnik Pelicarić je uz pomoć većine u Općinskom vijeću usvojio izmjene prostornog plana s dimenzijama luke i marine kakva se i najavljivala. Gotovo identična željama Adriatic Challenge, tvrtke iz Biograda u vlasništvu Roberta Langa iz Budimpešte, koja je jedina uputila pismo namjere Općini Sv. Filip i Jakov i tako potaknula proces izgradnje marine. Logično, mjestom su odmah krenule priče kako će Mađari bit vlasnici marine.

Kao drugi kandidati za izgradnju luke i nautičke marine spominjali su se vlasnici apartmanskog naselja Croatia u Sv. Filipu i Jakovu. To naselje sa preko 80 apartmana i jednim hotelom, smješteno uz samu obalu i udaljeno nekoliko stotina metara od lokacije buduće marine, bilo je u vlasništvu Glasgow gradnje, zgrebačke tvrtke koju je zastupao odvjetnik Davor Galetović. Početkom prošle godine Glasgow gradnju je kupila tvrtka Lucidus iz Splita, u većinskom vlasništvu Jake Andabaka, suvlasnika hotelskog lanca BlueSun i poznatog turističkog poduzetnika. Predstavnik Lucidusa Vinko Ljubičić potvrdio nam je preuzimanje Glasgow gradnje i apartmanskog naselja, ali o budućim planovima i mogućem interesu za marinu nije htio ništa otkriti.

- Bio sam u Sv. Filip i Jakovu i razgovarao s tamošnjim načelnikom. Odavno nisam susreo jednog takvog čovjeka kojem je toliko stalo do razvoja svog mjesta. Pokazao je dobru volju za investicije, naša je sreća što tu imamo takvog čovjeka – kazao nam je oduševljeni Ljubičić dodajući da je apartmansko naselje Croatia još godinu dana u najmu, a onda će vidjeti što će s njima napraviti.

Zakup apartmanskog naselja već nekoliko godina ima tvrtka Jadera Tours u vlasništvu Dragana Joje. On nam je rekao da im najam istječe krajem iduće godine, ali planovi novog vlasnika, Jake Andabaka, nisu mu poznati.

Kao treći potencijali investitor u novu filipjansku luku spominje se jedna poznata tvrtka iz Rijeke, specijalizirana za investicije u marine. Neslužbene informacije međutim govore da sjedište tvrtke čija je ponuda jedina pristigla na natječaj, nije ni u Rijeci ni u Splitu.

Koncesija inače uključuje izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće lučke infrastrukture te obavljanje lučkih i ostalih gospodarskih djelatnosti na dijelu lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, radi podizanja kvalitete pružanja usluga te osiguravanja zadovoljavanja potreba šire zajednice za uslugama. Studiju opravdanosti davanja koncesije izradio je Pomorski fakultet u Rijeci.

Početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 99.790 kuna godišnje, odnosno 2 kn po metru kvadratnom zauzetog prostora.

Početni iznos promjenjivog dijela koncesije naknade iznosi 2 posto od ukupnog godišnjeg prihoda što ga koncesionar ostvari obavljanjem koncesijske djelatnosti pružanja usluga na koncesijskom prostoru na nautičkom dijelu luke.

 


Koncesionar treba investirati 40 milijuna kuna

Planirana koncesija za izgradnju i rekonstrukciju proteže se na ukupno 78.325 m2, od čega 14.445 m2 kopnene površine i 63.880 m2 morske površine, dok područje u obuhvatu planirane koncesije za pružanje usluga se proteže na ukupno 49.895 m2, od čega 7.885 m2 kopnene površine i 42.010 m2 morske površine (budući nautički dio luke).

Koncesionar se obvezuje izvršiti investicijska ulaganja iznosa minimalno 40.370.465,53 kn bez PDV-a prema Glavnom građevinskom i geotehničkom projektu, kojeg je izradilo društvo Pomorski projekt d.o.o. Split. Projekt je naručen i financiran u cijelosti od Općine Sv. Filip Jakov.


U prvoj fazi nautička marina s 126 vezova

Prva faza radova obuhvaća nautički dio luke otvorene za javni promet u funkciji prihvata jahti i brodica u tranzitu, te operativni dio luke u funkciji obavljanja lučkih djelatnosti priveza i odveza brodova u javnom pomorskom prijevozu te ukrcaj i iskrcaj putnika. Pružanje usluga upotrebe veza ovim putem omogućit će 126 priveznih mjesta na nautičkom dijelu lučkog područja luke.

Koncesionar je dužan izgraditi primarni lukobran duljine 414 m te širine 7 m, izgradnja obalnog zida od glavnog do sekundarnog lukobrana duljine 300 m, sekundarni lukobran duljine 54 m i širine 6 m, manipulativni prostor na operativnom dijelu luke i pristupni most na korijenu glavnog lukobrana. Rok za izgradnju nautičkog dijela luke je najkasnije 15 mjeseci od sklapanja Ugovora.


U drugoj fazi putnička luka

Druga faza obuhvaća izgradnju operativnog dijela luke u linijskom obalnom pomorskom prijevozu ili povremenom obalnom pomorskom prijevozu te novoplanirani lučki bazen u funkciji komunalnog dijela luke za stalne vezove.

Koncesionar je dužan izgraditi gat duljine 96,7 m i širine 8 m, te visine 1,4 m i dubine -4 do -5 m, sekundarni lukobran duljine 65,2 m i širine 4,4 m te visine +0,8m dubine -3 m. Također je dužan izgraditi operativan i komunalni dio luke te isti predati u posjed davatelju koncesije, ŽLU, najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana sklapanja ugovora o koncesiji.

Naslovnica 4 kantuna

Najčitanije