Ne smijemo dopustiti da turizam upravlja nama, već mi moramo upravljati turizmom. A da bi se putem tehnoloških rješenja smanjio negativni utjecaj turizma na lokalno stanovništvo i poboljšao utisak svih onih koji dođu u naše krajeve lokalna samouprava bi trebala otvoriti oči i dopustiti privatnicima da predlože i naprave svoja rješenja za dobrobit svih.
Zaključak je ovo prvog panela na My Smart City konferenciji pod nazivom "Kako rast turističkog prometa utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva" kojeg je moderirao Oleg Maštruko (časopis Bug), a u diskusiji su mu se pridružili Marko Božić (Smart Water), Domagoj Bebić (Cyberturist), Petar Kozina (Društvo arhitekata Zadar), Luka Primorac (Boat Buddy) i Marko Mišulić (Rentlio).
Panelu je prethodilo predavanje Marina Mamića, Zadranina koji već tri godine radi za Amazon, a koji je predstavio neka od pametnih rješenja koja su gradovi u svijetu usvojili. Najvažnija stvar koju je Mamić istaknuo jest ta da ako se želi napraviti neko pametno rješenje za poboljšanje života ljudi i smanjene troškova grada potrebno je imati podatke.
- Svi govore o nekakvim inovativnim rješenjima, a sve se svodi na to imate li ili nemate podatke i što ste sa njima napravili. Kada je grad Chicago svojim građanima dao na raspolaganje 800 setova podataka (npr. broj ljudi koji posjećuju centar, broj automobila, i sl., op.a.), uskoro su dobili poplavu različitih aplikacija, projekata i drugih stvari koji rješavaju svakakve probleme u njihovom gradu. Senzori koji prikupljaju podatke su danas vrlo jeftini, a s tim možete napraviti čuda, kazao je Mamić.
Iz publike su pitali paneliste što bi oni učinili u Zadru i drugim dalmatinskim gradovima s podacima o kojima je Mamić govorio.
- Koje podatke? Trebamo doći do faze da oni koji upravljaju podacima, ako ih imaju, shvate da je to od građana i da to njima pripada, a ne instituciji. Uloga javnog sektora mora biti usmjerena ka rješavanju problema. Turizam je postao primarni posao, a ne usputna djelatnost. Shvaćam da se dosta ljudi odselilo s Poluotoka, ali upravo zbog turizma neka druga mjesta u okolici i zaleđu Zadra tek počinju živjeti, kazao je zadarski poduzetnik Mišulić, a s njim se složio i Božić.
- Pričamo o podacima, a senzora nemamo. Ne možete preskočiti podatke, a da bi ih dobili, javna uprava bi trebala ulagati i imati znanje kako njima upravljati, a nemaju ni senzor ni znanje, zbog toga bi ih, kad bi došli do podataka, trebali pustiti u javnost da se njima može koristiti privatni sektor, zaključio je Božić.
Veliki problem hrvatskog turizma panelisti vide u sezonalnosti, odnosno nedostajanju održivog turizma jer ga, kako ističu, imamo tri mjeseca godišnje.
- Život današnjeg lokalnog stanovništva sveden je na tri mjeseca godišnje. Infrastrukturna ulaganja se računaju na temelju turističkog buma u srce sezone, a onda se dogodi 11. mjesec kada se u gradovima ne događa ništa. To je problem koji je donio turizam i on nas je doveo do toga da nemamo kontinuirano kvalitetni život cijelu godinu, kazao je arhitekt Petar Kozina pitajući se do koje razine postojeći prostor može podnijeti turistički rast.
- Turizam može biti održiv i možemo imati turistički rast, ali nije sve u posteljama i noćenjima. Prihod od turizma se može ostvariti s istim brojem ljudi, ali i s bolji aktivnostima koje turistima nudimo. Stalno se provode neke ankete i pišu strategije koje zvuče odlično, ali ništa se od toga ne realizira i sve ostaje u papirima, kazao je Primorac.
Neki sudionici su iznijeli i svoje probleme života na Poluotoku te činjenicu da je zbog turizma u Zadru porasla cijena nekretnina koja je nedostupna zaposlenicima koji imaju prosječnu hrvatsku plaću. No moderator Maštruko je "okrenuo stvar" i zaključio da "zbog turizma ljudi koji žive u Zadru imaju natprosječna primanja" izazivajući tako negodovanje publike.
Zaključak svega jest da sada Grad mora prvi povući potez i ugraditi senzore koji će prikupljati podatke kako ih zadarski privatnici, a i oni drugi mogu koristiti i riješiti kronične probleme ovog grada koji ljeti grca u turistima.
Evo koja je tema Hackathona!
U četvrtak je u sklopu konferencije My Smart City započeo i 24 satni Hackathon, natjecanje programera koje je i prošle godine bilo izuzetno zanimljivo i iznjedrilo pregršt rješenja pomoću kojih bi gradovi mogli postati pametni. Na Hackathonu se moglo prijavti u dvije kategorije, početna i napredna. U početnoj kategoriji, u koju spadaju srednjoškolci i studenti, prijavilo se 8 ekipa, dok su u naprednoj kategoriji prijavljena tri tima. Ovogodišnja tema Hackatona za obe kategorije je "Turizam, privući goste, oduševiti goste i olakšatiživot domaćima uz pomoć naprednih tehnoloških rješenja". Hackathon traje do petka do deset sati ujutro nakon čega će sudionicima konferencije biti predstavljena rješenja, a na konferencijskoj završnoj zabavi bit će proglašeni pobjednici kategorija.