Mali arsenal opet je zatvorio svoja vrata za korisnike, a razlog su novi problemi s vlagom koja od njegove revitalizacije, završene prije dvije i pol godine, izbija kroz zidove te oštećuje žbuku i multimedijsku opremu.
O problemima s vlagom u toj mletačkoj oružarnici iz 15. stoljeća zadnji put smo pisali u ožujku prošle godine, ali ovaj put se otkrilo da nije problem u samoj vlazi, nego u vrijednom uređaju za odvlaživanje zraka, koji je instaliran prilikom obnove objekta. Projektom je naime bilo predviđeno da uređaj stalno bude pod naponom kako bi se po potrebi, uz pomoć senzora, automatski aktivirao i izbacivao vlagu. Ispostavilo se, međutim, da uređaj najmanje godinu dana nije radio, štoviše, vrlo je moguće da od početka novog korištenja Malog arsenala odvlaživač nitko nije ni upalio jer to - nije znao!
Smiješno? Bilo bi smiješno da nije tragično, i da cijela situacija na podsjeća na dogodovštine Pata i Mata iz legendarnog crtića „A je to”. Kako je moguće da tri tisuće eura vrijedna uređaj, koji je trebao automatski odvlažiti zrak i tako spriječiti kondenzaciju i propadanje zidova, nitko od odgovornih ljudi iz Narodnog muzeja nije znao koristiti?!
Podsjetimo, prvi voditelj Arsenala bio je David Ricov, kasnije zaposlen na mjestu komercijalista u Narodnom muzeju, pod debelom protekcijom ravnateljice Renate Peroš, čemu se zadarska javnost dugo skandalizirala, ali ne i odgovorni ljudi iz politike koji su takvom zapošljavanju dali podršku, kao i brojnim drugim uhljebljenjima rodbine i prijatelja u režiji ravnateljice, prije i nakon toga.
Nagomilana vlaga stvorila je štetu na unutrašnjoj žbuci, ali i multimedijalnoj opremi koja sada treba „redovito održavanje”.
- Zatvorili smo Mali arsenal zbog redovitog remonta. Čeka se sanacija objekta i redoviti servis informatičke i multimedijalne opreme – kazala nam je ravnateljica Peroš. Na pitanje je li točno da je glavni razlog vlaženja zidova unutar Malog arsenala u činjenici da nitko nije znao primjereno rukovati odvlaživačem zraka, Peroš nam je priznala da je to vrlo moguće.
- Ja sam kao ravnateljica muzeja Mali arsenal dobila na korištenje, ali nisam dobila upute za korištenje. Nije na meni da te stvari znam nego na ljudima koji su taj uređaj postavili. Oni su nam trebali reći kako se taj uređaj koristi. Ne bježim od odgovornosti, ali ja ne mogu znati sve ako mi to netko ne kaže – rekla je Peroš koja nije znala tko je postavio „sporni” uređaj, ali je zanimalo kako smo to doznali.
Mali arsenal je Narodnom muzeju na korištenje formalno predao Lovre Jurišić, voditelj 300 tisuća eura vrijednog projekta uređenja tog spomenika kulture, inače pročelnik županijskog ureda za europske fondove.
- Točno, mali Arsenal je zatvorio svoj vrata. Prošlog sam tjedna bio na terenu s predstavnicima izvođača radova iz tvrtke CREDOing, nadzora radova iz tvrtke D&Z i Konzervatorskog odjela. Utvrdili smo da je potrebno sanirati otpadanje žbuke zbog vlage i zaštiti multimedijsku opremu. Predložena su i neka rješenje da se suzbije ulazak vlage izvana. Za problem unutrašnje vlage moguće da je djelomična odgovorna i konstrukcija drvenog krova, stara preko 500 godina, koja zadržava neke kemikalije koje u kontaktu s vlagom stvaraju određene soli, a one pak agresivno utječu na propadanje žbuke. Već smo prije nekog vremena otukli oštećenu žbuku i stavljali novu, a sada ćemo to opet morati napraviti. Sve troškove će pokriti Zadarska županija – kaže Jurišić.
Na naše izravno pitanje je li točno da nitko nije znao koristiti odvlaživač zraka, vrijedan 22 tisuće kuna i montiran od prvog dana, Jurišić nam je rekao:
- Taj uređaj je trebao biti u naponu od prvog dana, non-stop. On ima senzore za vlagu i po potrebi se pali i tu vlagu izvlači. Je li bio u upotrebi cijelo vrijeme ne mogu sigurno reći. Čini mi se da je u početku radio, jer na vanjskom kraju cijevi za odvod kondenzata, vide se stari zeleni tragovi nekih algi. No zadnje vrijeme očito nije radio.
Mogu li ti „zeleni tragovi” biti posljedica kiše, a ne kondenzata?
- Moguće je, ali to bi značilo da uređaj praktički nikad nije radio, da netko nije znao rukovati uređajem koji na sebi ima prekidač za „O” i „1” – kazao je napola u šali na kraju Jurišić. Dodao je kako je naložio električarima da ispitaju je li uređaj za odvlaživanje ispravan, odnosno je li moguće došlo do kratkog spoja. Takva bi situacija na koncu svima bila olakšanje, bolje nego spoznaja da dvije i pol godine cijela ta bulumenta novozaposlenih u Narodnom muzeju funkcionira kao one nepopravljive šeprtlje u genijalnom crtiću Lubomira Beneša.
Peroš opet zapošljava
Nije se tinta još ni osušila na odluci Županijske skupštine za novi četverogodišnji mandat ravnateljice Narodnog muzeja, a Renata Peroš je raspisala novi natječaj za zapošljavanje. Objavljen je u srijedu u Narodnim novinama, rok za prijavu je osam dana, a na neodređeno vrijeme traže se jedan kustos u Etnološkom odjelu, djelatnik za odnose s javnošću u službi Tajništva te jedan receptant manipulant biljeter, također u Tajništvu.
- S tim zapošljavanjima Narodni muzej će imati 35 stalno zaposlenih djelatnika, nemamo više nikoga na ugovore o djelu, kazala nam je Peroš. Inače, prema novoj sistematizaciji radnih mjesta u Narodnom muzeju je predviđeno čak 88 radnih mjesta.
- Obim poslova svaki danom raste, pogotovo približavanjem otvorenja Providurove palače, i mi ćemo sigurno još zapošljavati – naglasila je ravnateljica Peroš.
Propadanje arhitektonskog bisera
Mali arsenal, Centar za posjetitelje, kojeg autorski potpisuju Iva Letilović, Igor Pedišić i Vladimir Končar, prošle je godine bio u užem izboru za nagradu Piranesi, jednu od najprestižnijih europskih arhitektonskih nagrada, a osvojio je nagradu Udruženja hrvatskih arhitekata Bernardo Bernardi za najbolje uređenje interijera. Iako slavljen kao arhitektonski biser i uspješni spoj moderne funkcije i renesansne arhitekture, ovakav Mali arsenal više zatvorene nego otvoren, s neprimjernim korištenjem i oštećenjima od vlage, nikome ne služi na čast i ponos, a kamoli kao „centar za posjetitelje”.