- Kapetanski će biti zelena zona, a s otvorenom vezom kroz bastion doći ćete na otvorenu pozornicu. Ujedno ćete moći doći i s djecom na veliko igralište – govorilo se još, sad već davne, 2015., o velikom projektu obnove Citadele. Te je godine pokrenut arhitektonski natječaj, provelo ga je Društvo arhitekata Zadar u suradnji s gradskom upravom i konzervatorima, a pobijedili su slovenski arhitekti Katja Žlajpah i Aleš Žnidaršiča.
Pod nazivom „Citadela perivoj kulture”, projekt je to koji uključuje obnovu te povrh svega revitalizaciju povijesnog, ali godinama zapuštenog i devastiranog prostora usred grada. Slovenci su taj projekt zamisliti kao javni perivoj, ali s dodatnim sadržajima kulturnog turizma kakve do sada nije imao. Tu se prvenstveno mislilo na otvorenu scenu i gledalište za maksimalno 500 posjetitelja koja će omogućiti izvođenje kazališnih predstava i koncerata, ali i održavanje znanstvenih aktivnosti Sveučilišta koje se nalazi u neposrednom susjedstvu, filmskih projekcija, promotivnih ili drugih komercijalnih događaja. U sklopu ovog idejnog rješenja isplanirano je i povezivanje uređene Citadele s prostorom neposrednog okruženja, dvorištem Znanstvene knjižnice, Državnog arhiva i Pomorske škole, te čak povezivanje s obližnjim Perivojem kraljice Jelene Madijevke.
Sve to, kao i uvijek na papiru, zvuči bajno, no što se u ove četiri godine ostvarilo od tog velikog, ambicioznog projekta?
Pa - ništa.
Pitanje zbog čega je Citadela, Zadranima poznatija kao Kapetanski park, ostala zaboravljena, ostavši kroz godine leglo narkomana tik uz Sveučilište, poslali smo na nekoliko adresa. Odgovor smo dobili u Gradu Zadru, u Odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo. Zamjenik pročelnika Matko Segarić objasnio nam je razlog zbog kojeg projekt stoji u „ladici” već četiri godine.
- Najjednostavnije rečeno, Grad Zadar se trenutno nalazi u pat poziciji. Naime, Društvo arhitekata Zadar (DAZ), koje je vodilo taj arhitektonski natječaj, dalo je svoju procjenu projekta. Kad je dobiven natječajni rad, slovenski projektanti su na temelju tog natječaja kalkulacijom ponudili bitno višu cijenu od predviđene. Mi kao uprava smo uvijek pod povećalom javnosti, posebice kad se radi o financijama, ipak, moram naglasiti da mi svo ovo vrijeme pokušavamo smisliti način kako „otpetljati taj čvor”. Nama je teško biti sudac u ovome slučaju i uprijeti prstom na nekoga te reći da li su jedni podcijenili ili drugi precijenili projekt – pojasnio nam je trenutnu situaciju Segarić.
Iz njegove izjave proizlazi da je DAZ „podcijenilo” vrijednost izrade projekta, dok slovenski arhitekti i pobjednici javnog natječaja tu cijenu dižu znatno iznad procjene iz Zadra. Tako se Grad našao između čekića i nakovnja s obzirom na to da teško mogu Slovencima isplatiti veći iznos od procjene, a da pritom ne izazovu buru u javnosti. S druge strane, s projektom ne mogu u realizaciju jer to ne žele dopustiti njegovi autori.
Zato ne čudi što u toj pat poziciji pomoćnik pročelnik Segarić naglašava kako Grad sad ima druge, važnije projekte, poput izgradnje škole na Bokanjcu, konačnog dovršetka Mocira i rekonstrukcija prometnica po Zadru.
- U svakom slučaju, nismo zaboravili na taj projekt, samo ne možemo naći zajednički jezik sa slovenskim arhitektima, no vjerujem kako će se i to riješiti čim malo uhvatimo vremena da se u potpunosti posvetimo tome – zaključio je Segarić.
Do tada, kad god to bude, pročelnik Komunalnog odjela Grada Zadra Robertino Dujela, obećao je da će urediti park s minimalnim zahvatima.
- Za početak ćemo malo srediti tribine, obnoviti nužno potrebnu ogradu koja okružuje park, te postaviti nekoliko reflektora kako bi se svjetlom pokušalo smanjiti okupljanje narkomana. Također, zajedno s Nasadima i Čistoćom, pokušat ćemo što više poboljšati i uljepšati trenutno stanje parka, prije velike buduće obnove – rekao nam je Dujela.
Podsjetimo, 2016. godine se procjenjivalo da je za uređenje bastiona potrebno 18 milijuna kuna.