Budući Centar za mlade u prostoru bivše vojarne Stjepana Radića trebao bi obavezno imati kafić, klub, filmske projekcije i koncerte, a njime nikako ne bi trebao upravljati Grad Zadar, Zadarska županija ili mladež političkih stranaka.
Zaključak je to istraživanja kulturnih potreba mladih u Zadru pod nazivom "Tko smo i što Želimo?" koji su u utorak predszavljeni u Kneževoj palači, a puna multimedijalna dvorana mladih ljudi dokazala je da oni itekako žele biti uključeni u razvoj kulturne scene u gradu u kojem žive.
Istraživanje o kulturnim potrebama mladih u Zadru proveli su docentica Željka Tonković i docent Krešimir Krolo, sociolozi s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, na reprezentativnom uzorku, odnosno na više od dvije tisuće ispitanika koji su bili podijeljeni u tri skupine: učenici srednjih škola, studenti i šira populacija mladih ljudi u dobi od 18 do 35 godina.
Uz pitanja o tome koliko posjećuju kulturne sadržaje, pitali su ih što žele i što ne žele u Centru za mlade, bi li se željeli osobno angažirati u kreiranju sadržaja, te tko bi trebao upravljati centrom. Učenici srednjih škola izjasnili su se kako im je kafić "broj jedan" u vidu potreba koje žele u Centru, nakon toga klub, pa koncerti i filmske projekcije, a u tim prostorijama bi željeli i savjetovalište za mlade. Ono što nikako ne bi htjeli to su radionice, književne večeri i izložbe.
Iako su studenti pokazali veći interes za kulturne sadržaje te kreativne radionice i oni u Centru žele koncerte, ali i kafić. Ne trebaju im radionice DJ-inga, stripa ni parkoura.
Kod šire populacije mladih kafić je tek na trećem mjestu, a na prva dva su koncerti i filmovi, a željeli bi i glazbene slušaonice, predavanja i edukacije, ali i dnevni boravak za druženja.
Trima kategorijama bilo je postavljeno i otvoreno pitanje o tome kako oni vide budući Centar. Srednjoškolci su pokazali nezainteresiranost jer skoro da i nisu odgovorili na ovo pitanje, studenti najviše žele kulturno-umjetničke te sportske sadržaje, dok mladi priželjkuju obrazovni sadržaj u kojem i oni mogu sudjelovati. Ista skupina ispitanika je ovo pitanje shvatila i kao "mjesto" na kojem se mogu požaliti što im sve nedostaje u Zadru.
O tome bi li se osobno angažirali u kreiranju sadržaja u Centru, jedna trećina studenata je odgovorila da bi i to su oni studenti koji aktivno sudjeluju u raznim udrugama i pokazuju interes za kazališta, a čak 45 posto šire populacije mladih imaju ideje s kojima bi se angažirali u radu Centra.
- Kakav god bio model upravljanja sve tri ispitane skupine ne žele u strukturi upravljani vidjeti političke aktere već prostor koji je oslobođen od političkih upliva i političkih interesa, kazao je sociolog Krolo dodajući kako sve tri skupine ispitanika najviše povjerenja za vođenje daju udrugama mladih, studentskim udrugama i stručnjacima za rad s mladima.