Tišinu mirne, šutljive Zagore ovih tjedana remeti buka bagera.
Srećom, na zapadnom rubu Splitsko-dalmatinske županije buka strojeva najviše smeta - poskocima. Razmile se životinje izlazeći iz kamenjara na proljetno sunce, no češće ih umjesto zraka topline "uhvate" gusjenice i kotači bagera i kamiona.
Njihov dojučerašnji mirni dom postao je veliko gradilište Centra za gospodarenje otpadom, "tvornice smeća" kod Lećevice koju građani čekaju puna dva desetljeća. I eto nas u ophodnji platoom od točno 25 hektara koliki je obuhvat projekta u Šilovića docima, u Kladnjicama, na rubnom dijelu općine Lećevica, tik uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom, gdje će sutra - a sada taj datum glasi "kraj 2025. godine" - biti mjesto prerade oko 110 tisuća tona otpada koliko ga godišnje "stvara" pola milijuna stanovnika prostorno najveće hrvatske županije i još 2 milijuna turista.
A kako se taj prostor do jučer zelenio, sada je obojen u tri boje! U smeđu, boju tek iskopane zemlje, uz onu sivu, kamenu, od krša i dalmatinskog vapnenca, te bijelu, koja označava rupe gdje se minirao taj žilavi kamen od kojeg je sazdana Zagora. Kako je nekoć zadavao glavobolju težacima, koji su krčili onu šaku dostupne zemlje u vrtačama, tako danas zadaje glavobolje građevinarima.
- Težak je teren, krško područje, stijena do stijene, škrape... No ravnamo ga po zacrtanom planu. Mehanizacija je na terenu: deset velikih bagera, po tri valjka i buldožera, osam velikih kamiona, tridesetak djelatnika - upoznaje nas s "osobnom kartom" gradilišta voditelj Viktor Bašić, djelatnik "Sarađena", jedne od triju tvrtki koje su zajedničkom ponudom dobile posao izgradnje prve faze centra, vrijedne 25,7 milijuna eura.
Trio za izgradnju su: "Sarađen" iz Stankovaca, slovenski "VGP Drava" i "HG Holding", a mi smo se u društvu Bašića i Ivana Vukorepe, direktora županijske tvrtke "Regionalni centar čistog okoliša" (RCČO), prošetali tim ogromnim prostorom, gdje pod teškom mehanizacijom nestaje brdo po brdo, puni se rupa po rupa, ravna se zemljište...
- Čujemo kako zatrpavate rupe, stanovnici Lećevice dojavljuju nam kako ste otkrili jame, ali ih zatrpavate da možete nastaviti gradnju - pitamo Bašića, koji u glas s Vukorepom uzvraća:
- Provedeni su geotehnički istražni radovi, cijeli teren je snimljen i na sjevernoistočnom dijelu gradilišta evidentirane su tri jame, kaverne, no niti ih diramo niti ih zatrpavamo jer apsolutno nisu ni u obuhvatu krčenja i ravnanja terena. Bez konzervatora ništa ne smijemo napraviti!
To pojašnjenje prisnažuje i direktor, koji se nada kako će u njegovu mandatu na čelu ustanove, koja je pod opravdanim povećalom javnosti zbog sporosti realizacije projekta, napokon biti i izgrađen Centar za gospodarenje otpadom:
- Sve radimo pod kontrolom EU-a koji ovaj projekt, kao i sve ostale centre, sufinancira sa 71 posto. Nema mogućnosti ne provoditi zadano. Pogledajte, i ovu staru kamenu pojatu koja je u srcu terena.
Ako je ne uspijemo zaobići i sačuvati u izvornom obliku, trebat ćemo je kamen po kamen premjestiti na drugu lokaciju. Zadržati njezin izvorni oblik, sve po naputcima stručnjaka iz Konzervatorskog odjela u Trogiru.
Radi se o neka 54 kvadrata, sada pojatu ne diramo... - dodaje Vukorepa, dok Bašić pokazuje gdje pod gusjenicama bagera nestaje vrtača koju su također "sondirali" arheolozi, pregledali ima li ljudskih ostataka, svjedoka nekadašnjeg života u tom dijelu, ima li važnih artefakata prošlosti.
Kopali su i jame tri puta tri metra širine te tri metra dubine. Srećom za graditelje, nisu ništa našli:
- Imamo brda, pa vrtače u dolini, od nula do sedam metara razlike trebamo poravnati, da bude jedna ploha kako bi se sutra mogle nagraditi zgrade, upravna, prijem... - maše rukama voditelj gradilišta lijevo-desno, od sjevera prema jugu, pokazujući nam buduće obrise moderne tvornice za otpad.
Dok sa sjeverne strane čujemo i zvuk motorne pile.
- Vlasnici zemljišta koje smo otkupili i platili prije dolaska bagera pilaju stabla, koriste drvenu građu, nema smisla da se uništi pod bagerima, bolje da se iskoristi - pojašnjava Vukorepa, navodeći iznose koje su položili na poseban račun Županije splitsko-dalmatinske:
- Za otkup zemljišta isplaćeno je 3,9 milijuna kuna, odnosno 523 tisuće eura za 50 privatnih vlasnika, od kojih njih još 26 nije preuzelo svoja sredstva. Naime, ukupan obuhvat Centra je 25,1 hektar, a sada trenutno radimo, kopamo, ravnamo i gradimo na prostoru od 15 hektara, gdje će biti portirnica, upravna zgrada, servisna zgrada, sortirnica, te mosna vaga za kamione.
Tu će biti i postrojenja za prvu, odnosno drugu fazu biološke obrade otpada, pristupne ceste i cestovna infrastruktura kroz cijeli prostor, uz planiranih šest kaseta za odlaganje otpada, takozvanih odlagališnih ploha, na zapadnom dijelu gradilišta. Postavit će se i ograda, uz videonadzor cijelog područja, urediti okoliš.
Direktor Vukorepa kaže kako su izvođače na prvoj fazi uveli u gradilište 29. prosinca 2022. godine, a rok okončanja radova je do kraja 2023., odnosno početka 2024. godine. Dok je za cjelokupan projekt ritam izgradnje planiran na 36 mjeseci!
Tri godine, kada bi se napokon trebala upaliti traka za razvrstavanje otpada, kada bi se sirovina dijelila na onu iskoristivu za recikliranje i onu koja se treba preraditi i pohraniti.
Kako bi od početne ideje potvrđene 2000. godine na Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, te 2005. godine kada je osnovana tvrtka RČCO, građani napokon dočekali realizaciju. Valjda će je i imati, po planu koncem 2025., najkasnije početkom 2026. godine.