Nacionalni ispiti, koje će od 13. do 31. ožujka 2023. godine pisati svih 40.176 učenika osmih razreda osnovnih škola iz osam predmeta, neće se ocjenjivati klasičnim ocjenama, neće utjecati na zaključnu ocjenu iz tih predmeta niti će se uzimati u obzir kao kriterij za upis u srednju školu, piše Slobodna Dalmacija.
Međutim, uvodi se novost: rezultati postignuti na tim ispitima upisivat će se u e-dnevnik u obliku bilješke, odnosno uz svaki pojedini predmet učeniku će u toj bilješci biti naveden ostvareni broj bodova uz odgovarajući postotak riješenosti zadataka.
Te je informacije u četvrtak objavio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ustanove koja organizira provedbu nacionalnih ispita.
Opovrgnuta nagađanja
U dijelu (obrazovne) javnosti, a osobito kod roditelja i učenika, već je sama najava provedbe tih ispita u ožujku iduće godine stvorila poprilične nedoumice i kontroverzije, spominjalo se uvođenje “male mature” preko noći i bojazan kako će ocjene dobivene na tim ispitima utjecati na konačnu ocjenu iz pojedinih predmeta i biti presudne za upis u srednje škole. Međutim, Filipović opovrgava sva nagađanja.
– To nipošto nije “mala matura”, niti želimo proizvoditi histeriju kakva obično prati provedbu državne mature. Ovo su nacionalni ispiti koji su oblik objektivnog vanjskog vrednovanja i koje svi učenici pišu pod istim uvjetima i u isto vrijeme. Isključivi cilj je dobiti sliku stvarnog stanja učeničkih postignuća pojedinačno, na razini škole i na nacionalnoj razini – objašnjava Filipović.
Također, učenicima i njihovim roditeljima ostvareni rezultati mogu biti od pomoći u odabiru srednje škole, odnosno postignuća iz pojedinih predmeta mogu biti svojevrsni putokaz za koji se srednjoškolski program opredijeliti, “a ne da se petice ostvarene u osnovnoj školi istope i pretvore u jedinice već u prvom kvartalu ili polugodištu srednje škole”.
– Na nacionalnim ispitima učenici i njihovi roditelji i učitelji dobit će uvid koliko su školske ocjene realne u odnosu na stvarno znanje. Nacionalni ispiti provode se u gotovo svim europskim zemljama i razvijenim zemljama svijeta te su važan izvor povratnih informacija učenicima i roditeljima, ali i školama te obrazovnim sustavima – poručuje Filipović.
Što se tiče iskazanih bodova i postotaka, NCVVO će izraditi “ljestvicu” na temelju koje će biti moguće “prevesti” koji je postotak ekvivalentan kojoj školskoj ocjeni (dakle, koliki postotak riješenosti pojedinog testa odgovara ocjeni nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar ili odličan). Međutim, u bilješci u e-dnevniku upisivat će se samo postignuća iskazana brojem bodova i odgovarajućim postotkom riješenosti zadatka, ali bez utjecaja na zaključnu ocjenu.
Hoće li se i kada rezultati nacionalnih ispita uzimati u obzir kao jedan od kriterija za upise u srednje škole, ravnatelj NCVVO-a nije želio spekulirati.
– Kada će se, i hoće li, obrazovne politike odlučiti primjenjivati rezultate nacionalnih ispita za upise u srednje škole, o tome odlučuje resorno Ministarstvo obrazovanja. Mi ćemo sa svoje strane stvoriti pretpostavke da se to može iskoristiti i na taj način, ali hoće li to biti za tri, pet ili više godina, to ne ovisi o nama – kaže Filipović.
Nepotrebna strka
Svi ovogodišnji osmaši iz ukupno 923 osnovne škole od sredine do kraja ožujka iduće godine pisat će nacionalne ispite iz ukupno osam predmeta: hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika, povijesti, geografije, biologije, kemije i fizike. Po jedan ispit pisat će se svaki drugi dan, a u cijeloj zemlji počinjat će u isto vrijeme, u 9 sati ujutro.
– Prema školama ćemo ići s uputama da učitelji u to vrijeme ne planiraju pisane provjere znanja, kao i da se od učenika ne traže dodatna “napregnuća”, odnosno da se organizira manje zahtjevna nastava – preporučuju iz NCVVO-a. Dakle, svi učenici osmih razreda pisat će testove iz svih osam predmeta, a provjeravat će se gradivo od 5. do 8. razreda. Ta je informacija također dosad izazvala popriličnu “strku”, učenici i roditelji počeli su se raspitivati o mogućnosti nabave udžbenika od petog razreda naviše, ali Filipović smatra kako ni za tim nema potrebe.
– Za nacionalne ispite ne trebaju nikakve dodatne pripreme ni ponavljanje gradiva petoga, šestoga i sedmoga razreda, kao ni traženje starih udžbenika. Osobito nisu potrebne instrukcije jer želimo dobiti realnu sliku postignuća koja su proistekla iz redovite, dodatne i dopunske nastave – još je jednom ponovio Filipović.
Nema eseja
Na ispitu iz hrvatskog jezika, dodaje i to, neće se pisati esej, nego sastav te test provjere znanja iz tog predmeta. Rekao je i kako će škole do 1. studenoga dobiti informacije koje gradivo učenici osmih razreda trebaju usvojiti do početka pisanja nacionalnih ispita.
Ispiti će biti prilagođeni posebnim skupinama učenika te prevedeni na jezike nacionalnih manjina, izići će se u susret i učenicima koji se plasiraju na državna natjecanja, kao i onima koji će iz opravdanih razloga biti spriječeni pisati ispite. Istaknimo kako na nacionalnim ispitima neće biti nikakvih posebnih pravila vezanih uz nedopuštena ponašanja kakva vrijede na državnoj maturi. •