Dokapitalizacija HEP-a zapravo je cijena koju će građani platiti zbog zamrzavanja cijena električne energije.
To je način kako će se pokriti trošak HEP-u kao da je poslovao u normalnim tržišnim uvjetima. U ekonomiji se dug ne zaboravlja, samo je pitanje kad će doći na naplatu. Sada je jasno zbog čega se prikupljao novac iz državnih obveznica. Ako pogledate planirani iznos dokapitalizacije i iznos prikupljen iz državnih obveznica, rekao bih da se iznosi približno preklapaju. Milijardu eura nije mali iznos za kojim možete posegnuti iz čarape – tako nam je najavljenu dokapitalizaciju Hrvatske elektroprivrede komentirao ekonomist dr. Petar Vušković.
Dokapitalizacija HEP-a tema je koja se otvorila s predstavljanjem novog, četvrtog paketa pomoći kućanstvima i građanima za zaštitu od rasta cijena hrane i energenata, vrijedan 1,7 milijardi eura, od čega će najviše, 1,18 milijardi eura, ići za ublažavanje rasta cijena energenata. Cijene električne energije ostat će na sadašnjim razinama do kraja rujna ove godine, a cijene plina i toplinske energije do kraja ožujka iduće godine.
Iz plusa u minus
Na HEP je pao veliki dio tereta mjera Vlade u ograničavanju cijena električne energije, plina i toplinske energije, zbog čega mu ni ne mogu cvasti ruže. Kolika će dokapitalizacija biti, za sada se ne zna, neslužbeno se spominje da bi se mogla kretati od 660 do 900 milijuna eura. Ono što se zna jest da je HEP prvu polovinu prošle godine završio s 150,8 milijuna eura ili 1,1 milijardu kuna neto gubitka, dok je prošlu godinu poslovao s 135,3 milijuna eura neto dobiti ili 1,02 milijarde kuna, a ta je dobit bila 30 posto manja od dobiti iz 2020.
HEP, koji je krajem pretprošle godine imao 11.778 zaposlenih, posljednjih je godina uvijek bio među najvećima po dobiti i prihodima.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je HEP kompanija u vlasništvu države koja može izdržati teret koji je prebačen na njega, te je dodao da je normalno da Vlada gleda način kako mu to nadoknaditi.
– Vlasnička struktura neće se mijenjati. HEP će ostati u vlasništvu države jer je važan sustav – rekao je premijer, naglasivši da će u dokapitalizaciji HEP-a sudjelovati samo država.
O tome koliko bi dokapitalizacija donijela novca HEP-u, premijer nije želio govoriti, nego je rekao da će mu se nadoknaditi pomoć koju je pružio u momentu kad je bilo potrebno i osigurati ne samo stabilnost, nego da i dalje bude instrument politike subvencioniranja cijene energenata, a omogućit će mu se nastavak značajnih investicija, osobito u obnovljive izvore energije.
– Najvažnije je da se Vladinim mjerama praktički sprječava da od 1. travnja cijena struje za kućanstva ne bude dvostruko veća, dakle za 100 posto, a cijena plina za 70 posto – smatra Andrej Plenković.
Sličnu je poruku poslao i Marko Primorac, ministar financija, koji je kazao da će paket pomoći HEP-u tek doći na red i da Vlada ne bježi od toga, te je istaknuo da je HEP poduzeće u državnom vlasništvu koje, unatoč poteškoćama, može računati na državu kao svoga vlasnika i u pogledu dokapitalizacije, zajma i bilo kakvih drugih pogodnosti. Objasnio je da je u posljednja dva paketa mjera dio tereta potpora prebačen na HEP, zbog čega su mu dobit i prihodi manji nego što je bilo očekivano prije krize.
Ukazao je na to da Vlada stoji iza investicija HEP-a jer je trenutno u planu provedba brojnih projekata kroz potporu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Dr. Petar Vušković smatra da ideja o dokapitalizaciji nije loša, pogotovo ako je smanjena likvidnost HEP-a.
– Naravno, povoljne deflacijske učinke bilo bi pravednije postići kroz interne mjere uštede, primjerice optimizaciju procesa ili resursa, a da se pritom broj zaposlenih ne dira. Međutim, jedno je udžbenik o menadžmentu i slobodnom tržištu, a drugo je naš ekonomski realitet, gdje uvijek kad zafali posežemo za državnim novcem. Naš se mentalitet neće mijenjati, kao ni vlasnička struktura HEP-a. HEP će i dalje ostati naš najuspješniji državni monopolist – veli dr. Petar Vušković.•
