- Nova trstika koju sadimo hrani se otpadnim vodama iz kanalizacije, govori nam Marko Glavić, direktor Konavoskog komunalnog poduzeća Komunalnog poduzeća. Radi se u biljci koja jako dobro uspijeva u močvarnim, prljavim prostorima, a otpadna voda iz kanalizacije kojom se hrani na kraju je mikrobiološki čista čak 99 posto.
Prirodni pročišćivač
Kanalizacijski sustav Grude u Konavlima vrijedan 14 milijuna kuna nalazi se pri samom kraju, a ovog tjedna puštan je probni rad. U Konavoskom polju, nasuprot Grude, napravljen je bazen veličine 2000 metara četvornih u koji će se puštati otpadne vode nakon što prođu kolektore, a u isti je zasađeno gotovo 14 tisuća spomenutih trstika koje će pročišćavati vodu.
- Tehnologija pročišćavanja vode ovom biljkom poznata je u svijetu više od 50, a u primjeni u zadnjih 40 godina, kaže Glavić. Sadnice sa razvijenim korijenom su trenutno veličine od 15 do 30 centimetara i sade se u pripremljeni bazen u kojem se već nalazi riječni šljunak različitih veličina. Bazen je iznutra obložen nepropusnom folijom i napunjen čistom vodom do 10 cm ispod površine u kojoj se biljka nakon sadnje razvija. Početak probnog rada znači puštanje u bazen otpadnih voda kojim će biljka hraniti. U prvoj fazi puštamo u bazen tek 5 posto ukupnih otpadnih voda kako bi trstika mogla rasti i širiti korijene. Odlučili smo da to budu vode iz Ambulante na Grudi i Doma za starije i nemoćne koji imaju za ovu fazu dostatnu i stalnu potrošnju, a završetkom radova u studenom ove godine bit će pušten cijeli sustav kanalizacije koji se nalazi ispod magistrale od Tušića do vinarije na Grudi. Biljka će do tada biti dovoljno razvijena za primiti svu količinu otpadnih voda.
Ovaj način kanalizacije nepoznat je u našim krajevima. Zašto ste se u Konavlima odlučili za ovakav filtriranja otpadnih voda?
U Hrvatskoj imaju već više ovakvih projekata koji su se pokazali jako uspješni. U prvom redu radi se o relativno maloj cijeni s obzirom na druge mogućnosti rješavanja kanalizacije, a učinak je vrlo dobar i ekološki prihvatljiv jer se otpadne vode u potpunosti razgrađuju. Jedini "nedostatak" ovakvih sustava je velika površina bazena koja je potrebna za odlaganje otpadne vode i uzgoj biljaka pa stoga nije pogodna za gradove. Međutim, mi smo taj problem prostora riješili u Konavoskom polju, daleko od kuća na čestici zemlje koju nam je prepustila država. Bazen će se uskoro ograditi, a njegov kapacitet je za oko tisuću stanovnika koji će se koristiti kanalizacijom. Osim održavanja sustava cijevi, jedino ćemo morati svake jeseni podrezati trstiku kao što se slično radi sa drugim biljkama.
Spoj na Ljutu
Od kada su započeli radovi na kanalizaciji Grude, U Konavlima je bojazan kako će se otpadne vode ulijevati u rijeku Ljutu i odlaziti u more ispod Popovića, na poznatu plažu Pasjača...
Nema govora da će bilo što odlaziti u rijeku. Ovo je, ponavljam, najčistiji način pročišćavanja kanalizacijskih voda jer iza ovih biljaka ostaje mikrobiološki pročišćena voda. Imamo reference tvrtke Limnos iz Slovenije koja je podizvođač, i koja sadi i uzgaja biljke, a slično je radila ne samo u svojoj zemlji već i drugim državama svijeta. Isto tako jako smo zadovoljni izvođačima radova, Vodoprivreda Split i Vodoprivreda Vrgorac koji su predviđenom roku od tri godine izveli radove vrijedne 14 milijuna kuna. Od tog iznosa 80 posto financirala je država putem Hrvatskih voda, a 20 posto su sredstva Općine Konavle. Usporedo s ovim predali smo dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole kako bi na ovaj kanalizacijski sustav spojili selu Ljutu, tj. područje oko izvora rijeke koje je ekološki zaštićeno područje, naglašava Glavić.