Neda Farac, Sunčana Žaknić, Aljoša Milat, Nikoleta Ogbunugafor, Edith Vilović, Tatjana Vigna, Jakica Tulić, Boris Marelić, Katija Tedeschi i Stanka Amadeo – imena su deset korčulanskih vodiča koji su u petak, u organizaciji Društva turističkih vodiča Korčule obilježili Međunarodni dan turističkih vodiča.
Praksa je da turistički vodiči povodom Međunarodnog dana poklone sugrađanima besplatno razgledavanje uz pratnju, no kako su nešto slično već organizirali prije mjesec dana, ove su se godine odlučili razveseliti najmlađe.
„Vodili smo djecu od petog do osmog razreda OŠ Petar Kanavelić iz Korčule, a sudjelovalo je točno 10 vodiča za 10 razreda! Učenici su imali priliku razgredati svoj grad u društvu licenciranog vodiča, a u dogovoru sa župnikom don Franom Kurajom posjetili smo i prostorije sve tri korčulanske bratovštine kao i katedralu. Ovaj je događaj ujedno i uvod u bogate korčulanske korizmene običaje. U ime Društva turističkih vodiča Korčule zahvaljujem se župniku don Franu, gaštaldima Andriji Fabrisu, Mihovilu Depolu i Franu Botici koji su otvorili vrata bratovština i katedrala te ravnatelju korčulanske osnovne škole Velebitu Veršiću koji je podržao ovaj projekt“, poručila je Stanka Amadeo, odnedavno nova predsjednica Društva turističkih vodiča Korčule.
Stanka, inače dugogodišnja korčulanska vodička na hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, odabrana je predsjednica tek nešto više od mjesec dana, a novi entuzijazam u vodičkom društvu već se itekako osjeća i vidi. Osim obilježavanja Međunarodnog dana vodiča, Društvo je početkom tjedna organiziralo i zanimljivo predavanje poznate knjige Ilirska Kraljevina, autora Ivana Pamića, a danas je na redu organizirano razgledavanje poznatog ilirskog centra u Nakovani te glasovite Spile Nakovane, arheološkog nalazišta ilirskog svetišta na Pelješcu za čiji je obilazak Stanka morala zatražiti dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Ipak, posao vodiča nisu samo razgledavanja i zabava, radi se o težačkom radu kojeg prati niz problema o kojima korčulanski vodiči često progovaraju.
„To je posao kojeg ne možeš raditi ako nisi u stanju pričati ispred veće grupe ljudi, ako nisi zaljubljenik u povijest i kulturnu baštinu. Ljeti nas muči žega, a vodimo grupe i po najgorem nevremenu jer neki npr. Amerikanac koji je došao očekuje uslugu koju je platio. Tu je i sezonalnost posla, preko ljeta štediš jer zimi nemamo prihoda. Moraš se i stalno educirati, kad dobiješ licencu nije gotovo, svaka je zima rezervirana za učenje. Ipak ljudima predstavljaš svoju zemlju, ne možeš im ispričati bilo što, a tu su i problemi s HZZ-om koji te smatra zaposlenom osobom čim dobiješ licencu“, otkriva nam Stanka.