StoryEditorOCM
Korčula‘PAGANSKI‘ OBIČAJI |

NA KORČULI SE PRESKAČU KRIJESOVI Miris spaljenog smilja tjera zle duhove i vještice, a komarce sigurno!

Piše Dora Lozica
6. srpnja 2020. - 18:17
Na vižiju, odnosno dan prije blagdana Sv. Ivana te Sv. Petra i Pavla, u Žrnovu je običaj paliti krjesove od smilja koji se potom preskaču kako bi se otjerale vještice i zli duhovi. Običaj star više od dvije tisuće godine i ovog je tjedna privukao brojne Žrnovce.

Župnik je prvi preskakao

Iako je u prošlosti običaj okupljao više Žrnovaca, a krjesova od smilja je bilo na nekoliko lokacija diljem sela, običaj je i danas vitalan i omiljen, pogotovo među mlađom populacijom.

image
Na vižiju preskaću se kresovi od smilja


Tijekom dana u okolici naselja nabere se smilja kojeg ima u izobilju da bi se u sumrak zapalili krjesovi koji se satima preskaču i to dan prije spomendana Sv. Ivana 24. lipnja i dan prije spomendana Sv. Petra i Pavla 29. lipnja. Intezivan, a za mnoge neugodan miris zapaljenog smilja ne smije se oprati s tijela i kose jer se vjeruje da tjera zle duhove i vještice, a ono što je sigurno je da tjera komarce. Detalje o ovom zanimljivom običaju ispričala nam je Sani Sardelić, kustosica Gradskog muzeja Korčula koja se dugi niz godina aktivno bavi očuvanjem nematerijalne kutlurne baštine. Sani priznaje kako je nematerijalna baština otoka i Dalmacije izrazito privlači, a preskakanje smilja, ili cmija, kako se u Žrnovu naziva, jedna je od njenih budućih znanstvenih tema.

image
Dugogodišnja kustosica korčulanskog muzeja Sani Sardelić
Dora Lozica



- Radi se o jako starom predkršćanskom običaju koji se smjestio u vrijeme kad započinje topli dio godine i kad nema opasnosti od mraza. Na taj se način tjeraju zli duhovi prošle godine. Nije novost da je kršćanstvo asimiliralo običaje koji su bili izraženi pridodajući im nova značenja koja su odgovarala i novim svjetonazorima. Na taj su se način u novu religiju asimilirali i oni koji nisu bili kršćani - objasnila je Sani ističući kako je nekad krijes prvo preskakao župnik, što je bio simbolični znak da je preskakanje nešto dobro i prihvaćeno unutar religije.

Besmrtno smilje

Na pitanje zašto baš cmij, odnosno smilje, lako je odgovoriti. Smilje je stara biljka Mediterana koja na našim prostorima raste i prije nego smo se doselili, ističe Sani, a osim što je ima u izobilju važna su i njeni ljekovita svojstva, ali i simbolika imena. Jedan od latinskih naziva za smilje je immortella, odnosno besmrtnost.

image
Na vižiju preskaću se kresovi od smilja


- Besmrtnost u smilju je u njegovim ljekovitim svojstvima, nekad se macerat smilja u maslinovom ulju koristio za liječenje rana, u Srednjem vijeku smilje je bilo glavni lijek za zagađenu, živu ranu. Dim od smilja je možda neugodan, ali je neugodan komarcima i bolestima. Svima nam je poznat termin kađenja, dimom od smilja se kadimo i raskužujemo zrak - otkriva nam Sani. Jedan takav poganski običaj može se staviti u modernu konotaciju, pa je kađenje, odnosno raskuživanje zraka osim komaraca možda otjeralo i virus Covid-19.

image
Na vižiju preskaću se kresovi od smilja



Osim u Žrnovu, ovaj je običaj poznat diljem Dalmacije, priča nam Sani, iako je u mnogim naseljima zaboravljen.

'Jur, barba, jur'

U Korčuli se preskače baš na spomendan Sv. Petra i Pavla, a u Čari, koja posebno svečano obilježava Sv. Petra, običaj je nestao. Ostali su neki izrazi, u Žrnovu se tako prije skoka ponavlja „U ime oca, sina i Sv. Vida, višćicama izgorila piš**“. -  Još je zanimljiviji izraz „Jur, barba, jur!“ koji se također povezuje s preskakanjem. Ne vjerujem da se radi o poticanju na jurnjavu, jur se vjerojatno odnosi na jurjev ili đurđev dan na koji su se palili veliki krijesovi, a to se može povezati s mitološkim zelenim Jurom, zelenim vitezom koji tjera zle duhove - otkriva Sani Sardelić istaknuvši kako  ljudi to rade već dvije tisuće godine. 

image
Na vižiju preskaću se kresovi od smilja


- I mi danas radimo to isto bez obzira na drugačije okolnosti, znanja i vjerovanja. Zato je nematerijalna baština toliko uzbudljiva, pitam se odakle nam ta potreba da nešto slično i dalje činimo. Vjerujem da nas običaju povezuju s našim precima, obrasci ponašanja koje iz nekog razloga i dalje ponavljamo nama nešto znače. Nematerijalna baština je jako posebna i krhka, malo je dovoljno da neki običaj preživi kao što je i malo dovoljno da neki običaj nestane - poručila je Sani.
18. travanj 2024 23:27