Postoji jedna rečenica iz istupa turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana koju većina medija nije prenijela, a i da jesu, ne bi je mogli interpretirati. Kako prenosi Hina, Erdoğan se na kraju konferencije za novinare našalio rekavši kako je hrvatska predsjednica rekla puno informacija, ali nije spomenula da je krajem 2017. Turska “značajno povećala uvoz iz Hrvatske” kad je hrvatski nogometni reprezentativac Domagoj Vida potpisao ugovor s turskim klubom Beşiktaşem.
No osim toga, recepcija posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Turskoj izrazito je različita u Hrvatskoj i zemljama regije. Evo kako je agencija Anadolu prenijela riječi turskog predsjednika: “Situacija u BiH je uokvirena Daytonskim sporazumom. Trenutačna struktura i uređenje BiH je njezino unutarnje pitanje. Trilateralni mehanizam, najprije sastanak ministara vanjskih poslova, a zatim lidera triju država, s ciljem je da damo pozitivan doprinos. Međutim, govoriti u ovom trenutku bit će ovako ili onako ili nešto prognozirati u vezi s nekim budućim koracima, mislim da nije ispravno”. Slično prenosi i Hina.
Unutarnje pitanje
Jutarnji list apostrofirao je ključnu temu: pitanje trilaterale koja bi trebala pomoći u razrješavanju gordijskog čvora izbornog zakonodavstva u BiH. Ako se taj čvor ne presiječe, postoji velika vjerojatnost da će doći do blokade djelovanja BiH kao države. No mediji u BiH su se listom vezali uz početak izjave kako je “uređenje BiH unutarnje pitanje” pa je tako portal klix.ba komentirao da je “hrvatska predsjednica dobila diplomatski šamar u Turskoj: Unutarnja pitanja rješavat će se u BiH”.
U tom komentaru uopće ne spominju da će doći do trilateralnog sastanka. Jednako tako ni dnevni list Avaz nigdje ne naglašava da će se u sljedeća dva mjeseca održati dva trilateralna sastanka u formatu Zagreb-Sarajevo-Ankara. Beogradski Blic također u naslov izvlači da se “Turska neće miješati u unutarnja pitanja BiH”.
Interesantno je da u službenom priopćenju ureda turskog predsjedništva stoji: “Raspravili smo trenutačno stanje na Balkanu, našoj zajedničkoj geografiji, te se osvrnuli na situaciju u BiH. U tom okviru prvi summit trilateralno konzultativnog sastanka, koji je uspostavljen da formira projekte za ekonomski i društveni razvoj BiH, bit će održan idući mjesec na razini ministara vanjskih poslova, a onda ćemo se okupiti i mi, lideri, te napraviti procjenu.
Poziv Izetbegoviću
Smatramo taj dijalog vrlo važnim. Pridajemo mu veliku vrijednost u sklopu regionalnog mira”. Dakle, ne spominje se pitanje unutarnjeg stanja u BiH, ali se ističe da će sastanak biti konzultativan. Čini se da je i sama Ankara odabrala samo ono što ni na koji način nije podložno interpretaciji u konačnoj verziji razgovora.
Na sastanak u Ankari referirao se i Bakir Izetbegović koji je otkrio da ga je iznenada nazvao turski predsjednik:
“Erdoğan me nazvao i rekao da se nalazi s gospođom Kitarović. Pitao me jesmo li za jednu trilateralu da uradimo na ministarskom nivou, pa zatim na predsjedničkom. Zašto da ne? Uvijek vrijedi razgovarati. Kazao mi je da želi pomoći nama da imamo bolje odnose ako je došlo do diskomunikacije. Erdoğan djeluje na takav način, osmisli nešto što će privući i jedne i druge”.
Briga o Hrvatima
Ipak, Izetbegović je rezerviran oko pronalaska rješenja, a sve zbog ponašanja vodstva Hrvata u BiH koji “pokušavaju ukinuti građanski izborni sustav”. I druge su bošnjačke stranke izišle s tezom o “miješanju Hrvatske u unutarnje poslove BiH”, što je interesantno jer Hrvatska ima obvezu i temeljem Daytonskog sporazuma brinuti za Hrvate u BiH i raditi na očuvanju te države.
No očito je kako su se odnosi Hrvata i Bošnjaka do te mjere zakomplicirali da nitko od njih više nije u stanju niti prepoznati pozitivnu inicijativu kojom bi se prevladale prepreke između dviju strana te zatim olakšao zajednički nastup prema vodstvu Republike Srpske koje je upravo jučer još jednom istaknulo da više nije entitet, nego država. Time je već unaprijed dovedena u pitanje uspješnost trilaterala, ali i funkcionalnost BiH u budućnosti.
Suzdržani
Hrvatska je pretrpjela i jednu vrlo negativnu poruku. Ističući važnost političke, vojne, kulturne, ekonomske i trgovinske suradnje Hrvatske i Turske, predsjednik Erdoğan naglasio je da je postignut dogovor o jačanju suradnje na međunarodnom planu te dodao da se također raspravljalo o pitanju Jeruzalema.
“Vjerujem da će Hrvatska revidirati svoj stav prema Jeruzalemu (pritom Erdoğan misli na glasanje u Općoj skupštini UN-a kad je Hrvatska bila suzdržana o odluci SAD-a da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela) u nadolazećem razdoblju na konstruktivan način. Prema mojem mišljenju, sve bi zemlje trebale izbjegavati korake koji bi mogli dodatno zakomplicirati rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja u kritičnom razdoblju kroz koje prolazimo”.
Ukratko - ne sviđa nam se kako ste glasali.