ISPOVIJEST RAČUNOVOTKINJE IZ HRVATSKE KOMPANIJE 'Direktor me na službenom putu prvo uhvatio za stražnjicu, a onda je počela tortura...'

ISPOVIJEST RAČUNOVOTKINJE IZ HRVATSKE KOMPANIJE

Računovotkinju Sandru direktor je poveo na poslovni put. Bilo bi to uobičajeno putovanje da nije doživjela nešto što će joj se urezati u sjećanje. Njezin nadređeni počeo ju je nagovarati na spolni odnos, no ni nakon njezina odbijanja nije odustajao.

Na izlazu iz hotela uhvatio ju je za stražnjicu.

Ispitivao ju je o najdražoj pozi u seksu, koliko često ima spolne odnose sa suprugom te zašto šuti i zašto ga ne informira o tim stvarima. Nakon povratka na posao direktor je promijenio ponašanje prema njoj. Bio je bezobrazan, omalovažavao ju je, prigovarao zbog brzine i kvalitete obavljenog posla, tražio je da ostaje prekovremeno. Taj je pritisak, u kombinaciji s traumatičnim iskustvom, postao neizdrživ. Sandra (nazvana tako za potrebe ove priče) naposljetku je otvorila bolovanje. Njezin slučaj samo je jedan od brojnih primjera spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, koji svake godine stignu na stol pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić.

Pozicija žene

Seksualno uznemiravanje trpe mnoge žene na radnom mjestu, prodavačice, psihologinje, djelatnice državnih službi. Žrtve su u pravilu žene, a njihovi kolege ili šefovi služe se raznim metodama, od neugodnih komentara do fizičkih dodira i izravnih ponuda za seks. “Ovaj oblik diskriminacije značajno i direktno ugrožava poziciju žena na tržištu rada te umanjuje napore u postizanju pune ravnopravnosti među spolovima”, navela je pravobraniteljica u Izvještaju o radu za 2017. godinu.

Ravnopravnost spolova na radnom mjestu bit će glavna tema konferencije koja će se održati 7. ožujka u organizaciji Jutarnjeg lista i IKEA-e Hrvatska. Na njoj će pravobraniteljica govoriti o oblicima diskriminacije koje žene prolaze gotovo svakodnevno i koji su instrumenti njihova rješavanja. U ovom slučaju problem u rješavanju, nažalost, zakonska je zaštita koja je blagonaklona prema počiniteljima.

U Sandrinu slučaju, koji ima obilježja kaznenog djela, pravobraniteljica je postupila tako da ga je proslijedila nadležnom Državnom odvjetništvu. Otada je Sandra bila prepuštena samoj sebi. Naime, prema Kaznenom zakonu postupak se ne pokreće po službenoj dužnosti, nego prema prijedlogu žrtve.

Slaba sudska praksa

Slučaj je još otvoren, no da se Sandra i odluči kazneno prijaviti direktora, on bi za svoje ponašanje mogao dobiti kaznu od maksimalno jedne godine. Ono što posebno zabrinjava je trend malog broja slučajeva koji naposljetku uopće završe na sudu. - Sudska praksa iz godine u godinu bilježi izrazito niske brojke sudskih postupaka zbog ove vrste protupravnog djelovanja, a oni pokrenuti provode se uglavnom bez senzibiliteta za žrtve - požalila se pravobraniteljica u posljednjem izvješću o radu.

Pritužbe o spolnom uznemiravanju čine najveći udio u pojedinačnim pritužbama koje svake godine zaprime u uredu pravobraniteljice vezano za područje radnih odnosa i zapošljavanja.

One su 2016. godine činile 42% svih pritužbi u području radnih odnosa i zapošljavanja, a lani je ta brojka pala na 35%. - Kada se iz kuta loših zakonodavnih rješenja i praktički nikakve sudske prakse sagleda ovaj problem, postaje jasno zašto iz godine u godinu pada broj pritužbi - navodi Ljubičić. Stoga se, objašnjava, može pretpostaviti da je broj slučajeva spolnog uznemiravanja znatno veći od broja koji se prijavljuju. Prema zadnjem istraživanju Udruge Mobbing, u Hrvatskoj 38 posto žena proživljava seksualno zlostavljanje na poslu, odnosno čak svaka treća žena.

#Meetoo pokret

Briga za egzistenciju, strah od društvene i poslovne stigme, nepovjerenje u rad institucija, dugotrajnost sudskog postupka, nelagoda, najčešći su razlozi neprijavljivanja spolnog uznemiravanja. - I dalje je riječ o određenoj vrsti tabua, o kojoj nisu sklone govoriti ni žrtve ni svjedoci - tvrdi pravobraniteljica. Naime, prošle godine brojne su žrtve spolnog uznemiravanja podnijele pritužbe pravobraniteljici anonimno ili su to napravili njihovi bližnji. To je, nažalost, otegotna okolnost jer zaštita identiteta žrtve spolnog uznemiravanja rezultira vrlo ograničenim mogućnostima za djelovanje.

Nakon raskrinkavanja holivudskog producenta Harveyja Weinsteina, žene širom svijeta odlučile su progovoriti o seksualnom uznemiravanju. Iako su mnoge priče napokon došle u javnost, i dalje mnogo žena šuti. Kako se slučajevi poput Sandrina više ne bi događali, pravobraniteljica Ljubičić daje nekoliko preporuka za daljnje postupanje. Neki od njih su uređenje zakonodavnog okvira na način da se kriminaliziraju sva djela spolnog uznemiravanja, da se ono goni po službenoj dužnosti, da se provede edukacija o spolnom uznemiravanju i drugo.

Naslovnica Forum

Najčitanije

DOK U BOLNICAMA ŽENE "REŽU NAŽIVO" POZNATE HRVATICE UGLAVNOM ŠUTE - ZATO SMO IH MI PITALI! Doris Pinčić Rogoznica: "Moja su oba poroda bila jako lijepa, osoblje divno... Žalosno je što je zapravo moje iskustvo samo iznimka"

Doris Pinčić Rogoznica:
Mučno iskustvo Mostove zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić, nakon spontanog pobačaja, javno izneseno u Sabo...
Doris Pinčić Rogoznica: "Moja su oba poroda bila jako lijepa, osoblje divno... Žalosno je što je zapravo moje iskustvo samo iznimka"