Vlada će sa sjednice u Hrvatski sabor uputiti prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, zajedno s interpretativnom izjavom koja dodatno pojašnjava tumačenja pojedinih članaka Konvencije
- Premijer Andrej Plenković na početku sjednice pojasnio je detalje te interpretativne izjave
Premijer Andrej Plenković se u uvodnoj riječi na sjednici Vlade osvrnuo na Istanbulsku konvenciju.
- Riječ je o Konvenciji koja zavrjeđuje nekoliko riječi više nego je uobičajeno jer je izazvala veliki interes javnosti, a i brojne udruge civilnog društva potaknula da manifestiraju svoje stavove koji se tiču svjetonazorskih pitanja.
Plenković je rekao da je bitno, kao prvo, da je Konvencija prihvaćena u okviru Vijeća Europe. - Temelji se na slobodi, demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava - i to treba imati na umu kada se sagledava Vijeće Europe - pojasnio je Plenković prvu napomenu.
- Nasilje nad ženama i u obitelji je europski problem, ne jedne zemlje ili jednog društva, već svih europskih država. Sad govorimo o politici kontinuiteta u odnosu na ono što su prije radile Vlade. U HDZ-ovim Vladama se radilo i nastavljen je rad na konvenciji. U vrijeme SDP-ove Vlade, 2013. godine je konvencija potpisana. Stupila je na snagu 2014. i od tada je na snazi za zemlje koje su je podržale. Važno je znati i da je SDP-ova Vlada imala tri godine da predloži Saboru ratifikaciju. Nisu to napravili, a danas rade pritisak, kaže premijer.
- Slanje u proceduru ove Konvencije nije plod pritiska oporbe ili građana, već je to čvrsta i jasna volja moje Vlade da ratificiramo dokument koji se temelji na našem programu, radu međuresorne skupine, postignutog čvrstog uvjerenja da će ratificiranje ove konvencije osnažiti pravni, institucionalni i financijski okvir za rješavanje problema koji se zove - nasilje u obitelji - nabrojao je Plenković.
Premijer kaže da je bitno što su susjedne i europske države potpisale konvenciju, jer to govori o tome koliko je ovo problem svih. Što se tiče skupine stručnjaka koji se bave borbom protiv nasilja, kaže da je to uobičajeno tijelo u Vijeću Europe. Nadalje, napomenuo je da nas potpisivanjem konvencije ne očekuju nikakvi ogromni troškovi odnosno financijske obaveze kako se negdje pojavljivalo.
- Nije istina da će ova ratifikacija koštati milijardu kuna... Što je bit ove konvencije? Bit je statistika koju imamo, a koja govori da je u tri godine od 195 ubojstava bilo 91 ubojstvo žena, a čak 63 je došlo od bliskih osoba, te 46 od intimnih partnera. Zbog toga ova konvencija mora u Sabor i mora ojačati naše mehanizme za rješavanje tog problema - kaže Plenković. Rekao je da Vlada RH uvažava zabrinutost određenih aktera u društvu, te da uz Zakon o potvrđivanju ove konvencije daje i interpretativnu izjavu.
- To su izjave koje države koriste kada žele pojasniti i precizirati doseg nekog međunarodnog ugovora. to je uobičajeni način i pravo. Uvažavajući mišljenje jednog dijela društva, usvojit ćemo danas dakle i te tri poruke koje su važne, a koje govore da Konvencija ne sadrži ništa što bi se kosilo s vrijednostima jednog dijela hrvatskog društva. U prvoj rečenici ćemo jasno reći što je bit konvencije, da je to sprječavanje nasilja nad ženama i u obitelji. U drugoj ćemo rečenici reći da ovo ne sadrži promjenu ustavne definicije braka niti promjene u rodnim ideologijama - kazao je premijer i rekao da su imali brojne konzultacije oko toga.
- Nema pravne obveze za priznanje trećeg spola, nema ni za redefiniciju braka, nema pravne obveze za uvođenje u školske programe nešto što možda nije u skladu s našim uvjerenjima - naglasio je. Kazao je da svima koji se protive konvenciju poručuje da imaju povjerenja u hrvatske institucije. - Nema skrivenih namjera - kaže Plenković.
Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalnih politika Nada Murganić istaknula je da je ova Konvencija sastavljena prije sedam godina, a da je Hrvatska već 2013. godine potpisala da se pridružuje naporima međunarodne zajednice kako bi se na ovom području izrazila odlučnost države u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji.
Naglasila je da ovo ne znači da se u obrazovni program mora uklopiti materijale o rodnoj ideologiji. Nabrojala je praktične stvari za koje se bore države koje supotpišu Konvenciju, poput raznih oblika pomoći žrtvama nasilja, ali i uspješnije kažnjavanje počinitelja. Kazala je i da je u Konvenciji prvi put definirano što je nasilje u obitelji.
Konvencija ne upućuje na zakonsko priznavanje istospolnih brakova, naglasila je ministrica također.