HRVOJE STOJIĆ Poznati ekonomski analitičar objašnjava zbog čega je aktualna sezona slabija od prošlih te isplati li se uopće baviti iznajmljivanjem

HRVOJE STOJIĆ

Jedni kažu da je sezona podbacila, očekivali su više turista i bolju popunjenost smještajnih kapaciteta, drugi su pak zadovoljni rezultatima, a među njima je optimističan i Gari Cappelli, ministar turizma, koji očekuje prihode od turizma i iznad 12 milijardi eura. O ovoj aktualnoj temi razgovarali smo s poznatim ekonomskim analitičarem Hrvojem Stojićem, izvršnim direktorom Ekonomskih istraživanja Addiko banke i Grupe.
 

Prema nekim tvrdnjama, ponajviše iz redova privatnih iznajmljivača, sezona je podbacila, a čini se i da u nekim turističkim središtima nema nautičara kao prije. Dijelite li to mišljenje?

– Na ovogodišnji glavni ljetni dio turističke sezone nepovoljno se odrazio raniji tajming vjerskih praznika u Njemačkoj i Austriji, povratak konkurentskih mediteranskih destinacija na tržište, cjenovni ratovi među velikima (Italija, Španjolska), promjenjive vremenske prilike i Svjetsko prvenstvo u nogometu. Normalno je da u takvim okolnostima, nakon tri neuobičajeno dobre godine s prosječnim rastom od oko 9,5 posto (po čemu smo bili prvaci na Mediteranu), ove godine na vrhuncu sezone dođe do stagnacije. 

Treba još reći da unatoč rekordnim investicijama hotelijera, u Hrvatskoj se godinama po više osnova potiče relativno brži rast privatnog smještaja (oko 60 posto ukupnih kapaciteta), koji onda u odnosu na hotele bude ranjiviji na kratkoročne fluktuacije u preferencijama inozemnih turista. Osim kontinuiranog rasta investicija u turizmu na milijardu eura, na sezonu su pozitivno utjecali daljnji rast prisutnosti u ICT kanalima, jačanje prometne povezanosti (70 novih avionskih linija), ali i pravovremeni odgovor aktera u industriji privlačenjem potpuno novih gostiju s platežno jačih tržišta. U tom smislu značajno je zadržavanje petog mjesta među najvećim tržištima (kada se gleda broj turističkih objekata) na kojima posluje Booking.com, kao i odluka brzorastuće agencije Expedia da u fokus, kao jedno od pet najbrže rastućih tržišta, uvrsti Hrvatsku.

U 2017. bruto prihodi od turizma rasli su 9,9 posto. Kakav rast možemo očekivati ove godine? Je li moguće u ovoj godini ostvariti više od 10 milijardi eura prihoda od turizma?

– Investicije u kvalitetu ponude zasigurno će pomoći boljem, novom rekordnom financijskom rezultatu ove godine, a on je daleko važniji pokazatelj kvalitete turističke sezone. Dobar pokazatelj je zauzetost hotela iznad 40 posto, među najvišima u EU-u, zbog čega naši hoteli u prosjeku ostvaruju višu operativnu (EBITDA) profitabilnost u odnosu na mediteransku konkurenciju i to im daje snažnu polugu za daljnje investicije, uključujući i zapošljavanje kvalitetnijeg operativnog kadra. Po svemu sudeći, ove godine ćemo ostvariti rast deviznog prihoda od 7-8 posto te ćemo prvi put prijeći magičnu brojku od 10 milijardi eura prihoda, odnosno gotovo 20 posto BDP-a, čime ovaj sektor ostaje najznačajniji generator deviza u zemlji. 

Zadnjih nekoliko godina prosječna dnevna potrošnja inozemnih turista porasla je na 80-ak eura te očekujem da se taj trend nastavi, između ostalog, jer su maloprodajne cijene u HORECA segmentu i dalje bitno ispod zapadnoeuropskih. Također, udio hotela u ukupnim kapacitetima jedan je od najnižih u turističkim zemljama EU-a, a ostvarena veličina tržišta i spomenuta visoka profitabilnost, po mojem mišljenju, mogu samo pojačati interes investitora u ovaj oblik smještajnog kapaciteta. 
 

Koliko je taj priljev deviza značajan za Hrvatsku? To nam je zapravo najznačajnije?

– Devizni prihod od turizma važan je zbog "peglanja" robnog trgovinskog deficita. On je ujedno glavni faktor kontinuiranog viška u bilanci plaćanja. Potonje u kombinaciji s kontinuiranim padom inozemnog duga, pogotovo nakon konačnog razduživanja koncerna Agrokor, pozitivnom neto inozemnom pozicijom banaka te oporavkom inozemnih direktnih investicija pomaže daljnjem oporavku neto inozemne investicijske pozicije zemlje. 
A to pak s rezultatima u javnim financijama koji su kontinuirano bolji od očekivanih, odnosno snažnim padom javnog duga, stvara pretpostavke za poboljšanje kreditnog rejtinga i povratak u investicijski razred. Kako smo najavljivali u našim analizama, taj važan korak u smislu održivosti niske cijene financiranja za ekonomiju mogao bi se dogoditi u razdoblju od šest mjeseci. 
 

Mnogi su se građani okrenuli turizmu i svoju šansu za poboljšanjem obiteljskih prihoda vide u pružanju privatnog smještaja. Ima li dovoljno gostiju za sve kapacitete?

– Ako gledamo potencijal rasta online putničkih agencija, prostora za rast inozemnih noćenja dakako ima. Za ilustraciju, neka istraživanja pokazuju rast noćenja inozemnih turista za 50-70 posto kroz Airbnb efekt bez obzira na veličinu destinacije.  Međutim, vratimo se li nakratko opet na prvo pitanje, pitanje je želimo li produbljivati tzv. problem prekomjernog turizma (engl. overtourism, omjer gostiju i lokalnog stanovništva), poglavito u špici sezone, te u vezi s tim ima li smisla poticati ubrzanu ekspanziju prevladavajućeg privatnog smještaja. Jedna od ključnih tema je i adekvatnost energetske infrastrukture da bez hitnih ulaganja u kapacitete dugoročno podržava aktivnosti u špici sezone. 

Bez obzira na lanjsko odbacivanje poreza na imovinu, Hrvatska će u duljem roku zbog stvaranja pretpostavki za daljnje rasterećenje cijene rada, poticanja konkurentnosti nerentijerskog dijela ekonomije te, općenito govoreći, daljnjeg ujednačavanja poreznog sustava i stabilizacije javnih financija, morati pribjeći nekom obliku oporezivanja nekretninskog fonda.

Obnovljeni su i mnogi hotelski kapaciteti, kao što su izgrađeni i privatni apartmani i vile s bazenima. Kako Hrvatska kotira na turističkom tržištu? Je li Hrvatska preskupa? Gdje su domaći gosti?

– Zbog prirodne i/ili položajne posebnosti te općenito niže razine cijena u odnosu na konkurentske destinacije, Hrvatska i dalje dobro kotira i ostat će još dugo vremena rastuće turističko tržište. Domaći gosti pretežito ljetuju u vlastitim nekretninama ili u nekretninama prijatelja, a zbog poskupljenja, atraktivnije domaće destinacije bit će im sve manje dostupne. Po toj osnovi stoga ne treba očekivati značajan doprinos domaćem turizmu. 
 

Često se zna reći da nije dobro što se gospodarstvo najviše oslanja na turizam, ali s druge strane, da nije turizma, što bismo danas imali?

– Neosporno je da se radi o, prihodno gledano, najvećoj industriji. Jednako kao što je činjenica da je sav naš turistički prihod na razini malo jačih turističkih mikrolokacija u Europi, a devizni prihod u tim zemljama opet je značajno manji kad ga mjerimo udjelom u BDP-u. No, nije ni sve tako kako se ponekad želi prezentirati. Hrvatski robni izvoz već godinama raste brže u odnosu na devizni prihod od turizma te će postupno potiskivati važnost turizma u strukturi BDP-a. 

A najviše stope rasta izvoza u zadnjim godinama ostvaruje ICT sektor, koji je, uzgred rečeno, lani premašio tradicionalno visok izvoz farmaceutske industrije. Time smo spomenuli samo dvije industrije u kojima Hrvatska ima konkurentsku prednost, a u kojima se stvori značajno viša dodana vrijednost pa, ako hoćete, isplate se i veće plaće u odnosu na turizam. 
 

Kako komentirate kretanja u industriji i drugim područjima koja su nam bitna za gospodarski rast?

– Ove godine puno se lamentira o podbačaju rasta investicija te industrijske proizvodnje kao dežurnim krivcima za usporavanje rasta BDP-a. Istini za volju, rast investicija lani je bio pod utjecajem pada na minimum investicija najvećeg pojedinačnog investitora – Agrokor Grupe, opreza dijela gospodarstvenika zbog neizvjesnosti koje kreiraju mogući ishodi financijskog i operativnog restrukturiranja Agrokora, te slabijeg, no očekivanog povlačenja investicijskih sredstava iz EU fondova. 

Gledajući, međutim, unaprijed, nisu li lanjski jednokratni nepovoljni događaji svojevrsna odskočna daska za 2018. i iduće godine? Pogledajmo načas i pokazatelje poslovne klime sa solidnim prediktivnim sposobnostima kratkoročnih kretanja u ekonomiji. Tako smo i prema podacima Europske komisije u zadnje vrijeme vidjeli solidan oporavak optimizma proizvođača zbog stabilizacije izgleda rasta u Europskoj uniji u nastavku godine, što upućuje na ubrzanje rasta industrijske proizvodnje iznad pet posto u prosjeku u drugoj polovini godine nakon svega 0,5-postotnog rasta u prvoj polovini. 
 

Ali tu su i problemi, evo, aktualna je kriza u brodogradnji...

– Za stagnaciju proizvodnje zaslužno je i jednokratno posrtanje brodogradnje i petrokemijske industrije te visoka baza u farmaceutskoj industriji. Štoviše, među indikacijama oporavka investicija ističe se oporavak sentimenta u građevinskom sektoru na 10-godišnji maksimum (na razine iz rekordne 2008.), rast odobrenja kredita banaka poduzećima proteklih mjeseci uz porast značenja pozajmica za financiranje investicija. 
U idućim mjesecima, prema anketi HNB-a, banke planiraju dodatno olabaviti kreditne standarde u pozajmljivanju kapitala malim i srednje velikim poduzećima, u zadnjih nekoliko godina nositeljima rasta prihoda, izvoza, zaposlenosti, pa i profitabilnosti. Nemali kvalitativni pomak je i kontinuirani brži rast investicija u opremu i postrojenja u odnosu na građevinsku aktivnost, što znači da se poduzeća više brinu o vlastitoj konkurentnosti na mikrorazini u odnosu na percepciju, stvarajući osnove za brži rast produktivnosti u budućnosti. 

S obzirom na očekivani rast gospodarstva EU-a od oko dva posto u iduće dvije godine te, shodno tome, snažnijem impulsu inozemne potražnje, može se očekivati daljnji rast investicija prvenstveno izvoznika s ciljem čuvanja, odnosno poboljšanja vlastite konkurentnosti. 

U isto vrijeme, sentiment potrošača također bilježi nove rekordne razine, što upućuje na to da će rast u idućim kvartalima uistinu biti široko rasprostranjen. Imajući još na umu kako se javni sektor proteklih godina u financiranju investicija sve više orijentira na EU sredstva u odnosu na proračunska, te da će spremnost naše administracije u povlačenju EU fondova ubuduće rasti, može se očekivati da će buduće investicije javnog sektora prolaziti strožu institucionalnu provjeru, odnosno sadržavat će zdraviju ekonomsku logiku. Napokon, ohrabruje i petogodišnji kontinuirani brži rast izvoza roba u odnosu na uvoz – slučajno ili ne, od ulaska Hrvatske u EU – što podržava postupnu tranziciju ka zdravijem, izvozno orijentiranom modelu ekonomskog rasta.

Što možemo očekivati od najavljene porezne reforme? Mnogi su poduzetnici nezadovoljni tim najavama.

– Radi se o jedinoj sveobuhvatnoj poreznoj reformi i, općenito, jedinoj dalekosežnijoj strukturnoj reformi koja je ikada provedena u Hrvatskoj, budući da mirovinska reforma niti nakon gotovo 20 godina nikada nije nastavljena. U sklopu poreznih reformi u ovome mandatu, gospodarstvo bi po mojim procjenama moglo biti rasterećeno za 8-9 milijardi kuna (do sada 6,3 milijarde, ako Sabor izglasa nedavno prezentirane prijedloge). 

Neupitno je, međutim, da je daljnje rasterećenje cijene rada u cilju poboljšanja konkurentnosti privatnih poduzeća moguće provesti nakon postupnog početka oporezivanja imovine i daljnjeg ujednačavanja stopa i pravila u poreznom sustavu. Odnosno nakon temeljitije reforme zdravstvenog sustava, gdje povećanje doprinosa zapravo predstavlja razočaranje dok god se ignoriraju prijedlozi za povećanje efikasnosti mreže bolnica, uštede u dijagnostici te promjene u financiranju pojedinih lista lijekova. Na trenutnoj niskoj razini produktivnosti ekonomije, Hrvatska bi više pažnje trebala povećavati poreznom rasterećenju rada umjesto potrošnje. 

Što se tiče nezadovoljstva zbog tobožnje regulacije primanja direktora u malim poduzetničkim tvrtkama, taj "problem" može se riješiti isključivo smanjivanjem poticaja za "zloupotrebe" ujednačavanjem poreznih stopa te ozbiljnom reformom sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja koje bi rezultirale prostorom za značajnim smanjenjem doprinosa, gdje Hrvatska značajno odskače u odnosu na usporedive zemlje. Dometi poreznih reformi uskoro će biti iscrpljeni i podržana politika ne smije biti jedini alat za jačanje konkurentnosti poduzetnika. 
Hrvatska treba agilnije pojednostavljati uvjete poslovanja, kroz puno veću prohodnost i uslužnost državne administracije, značajno povećati efikasnost pravosuđa u njegovu služenju poduzetnicima, te smanjivati ili ukidati parafiskalne namete. Sve su to područja gdje je potrebno više političke hrabrosti.

Naslovnica Forum

Najčitanije