PARADOKSI TURISTIČKE ČLANARINE: Plaćali su frizeri, kompjuteraši, knjigovođe, ali čak 53 posto privatnih iznajmljivača godinama nije uplatilo ni lipe!

PARADOKSI TURISTIČKE ČLANARINE:

Plaćali su je frizeri, kompjuteraši, računovođe i vlasnici kemijskih čistionica, ali najmanje su, čini se, na ime turističke članarine posljednjih godina izdvajali oni koji od turizma imaju i najviše koristi, a to su iznajmljivači.

Na predstavljanju i diskusiji o paketu triju novih turističkih zakona – Zakona o članarini u turističkim zajednicama, Zakona o turističkoj pristojbi i Zakona o turističkim zajednicama – održano na sjednici Turističko poslovnog vijeća HGK, državni tajnik iz Ministarstva turizma Tonći Glavina otkrio je jedan zanimljiv detalj.

A to je činjenica da je statistika Ministarstva turizma pokazala kako 53 posto privatnih iznajmljivača, dakle vlasnika zimmer freia, posljednjih godina na ime turističke članarine državi nije uplatilo ni lipe što je, među ostalim, bio jedan od razloga zašto se išlo u izmjenu načina njena plaćanja, ali i reviziju poslovnih subjekata koji su dužni plaćati članarinu.

“Pokazalo se da je način izračuna i naplate turističke članarine mnogima, pa tako i privatnim iznajmljivačima, bio toliko kompliciran, da ovaj namet na kraju uopće nisu plaćali. Sustav obračuna koji je funkcionirao po razredima bio je kompliciran zbog čega je dio iznajmljivača jednostavno ‘proklizio’ kroz sustav, a da nisu uplaćivali ovaj namet”, izjavio je Glavina, najavivši promjene.

Prijedlogom novog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama naplata ovog parafiskalnog nameta sada bi trebala biti znatno jednostavnija, a kad su u pitanju privatni iznajmljivači, Glavina je najavio da će se ovaj namet za njih obračunavati po ležaju, i to u iznosu od 30 kuna po krevetu na godinu.

“Kad ih uključimo u sustav naplate turističke članarine, godišnje će to prema našim izračunima značiti tri milijuna kuna više prihoda”, izjavio je Glavina, otkrivši kako je bilo i razmišljanja u smjeru potpunog ukidanja naplate članarine, no na kraju je zaključeno da bi bez nje bilo vrlo teško financirati kontinentalni turizam.

Promjene su stoga išle u smjeru isključivanja ove obveze za dio poslovnih subjekata, ali će izglasavanjem Zakona obveznici postati banke, koje su već izrazile protivljenje novom nametu.

Osim toga, novim su zakonom neki poslovni subjekti promijenili skupine, a time i iznose koje će biti dužni plaćati na ime članarine pa će tako taksisti prijeći u prvu, skuplju skupinu, telekomunikacije iz treće u drugu, a iznajmljivači ostati u prvoj, kao što su bili i dosad, iako većinom nisu plaćali.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević poručio je okupljenima da od paketa zakona, s obzirom na to da se na ime turističke članarine godišnje ubere 483 milijuna kuna od 62 tisuće tvrtki i fizičkih osoba, očekuje osiguranje maksimalne transparentnosti u trošenju novca, ali i racionalizaciju sustava turističkih zajednica.

Do ovog drugog, nadaju se u Ministarstvu, na kraju vjerojatno ipak neće doći jer je zajednicama koje financijski nisu dovoljno samostalne sada ponuđena mogućnost udruživanja te korištenja zasebnih sredstava.

Okupljeni su u utorak u HGK, među ostalim, iznosili i svoje primjedbe na novi paket zakona, među kojima je najviše primjedbi imala predsjednica Udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova selo Dijana Katica, zamjerivši da novi sustav organizacije i nadzora nad radom turističkih zajednica podrazumijeva politizaciju, posebno zato što će ulogu koju je dosad nad zajednicama imao HTZ, preuzeti Ministarstvo turizma.

U ime hotelijera jedna od kritika upućena je i na smanjivanje udjela pojedinog člana turističke zajednice s dosadašnjih 40 na 25 posto jer to predstavlja smanjenje udjela turističkih djelatnika u Skupštinama lokalnih zajednica.

Naslovnica Forum

Najčitanije