Jedna laž koja se često širi o migrantima jest i ona da su od zemalja članica EU-a, pa tako i Hrvatske, dobili kartice na kojima su pozamašne svote novca.
No, to je daleko od istine. Desne stranke u Francuskoj su po Facebooku dijelile fotografiju nekakve bankovne karticu, a u komentaru je pisalo da migranti dobivaju 30-40 eura dnevno! No, to se pokazala kao totalna besmislica jer ni migranti s 10-ero djece ne mogu dobivati 50 eura dnevno - piše Slobodna Dalmacija.
Koja prava pripadaju osobama koje su ušle na terotorij Hrvatske, te su zatražile azil, ali ga još nisu dobile, pitali smo MUP.
- Imaju smještaj u Prihvatilištu za tražitelje azila, hranu i odjeću osiguranu u naravi te novčanu pomoć, odnosno više možemo govoriti o džeparcu. Novčana pomoć koja pripada tražiteljima međunarodne zaštite iznosi 100 kuna mjesečno po osobi. Tražitelj ostvaruje pravo na novčanu pomoć ako je smješten u Prihvatilište za tražitelje azila te ne posjeduju stvari veće vrijednosti ili mjesečno nemaju osigurana sredstva za osobne potrebe.
Materijalni uvjeti prihvata, osobito novčana pomoć se tražiteljima međunarodne zaštite može se ograničiti ako krši odredbe Kućnog reda Prihvatilišta, posjeduje sredstva koja mu omogućavaju odgovarajući životni standard, ne boravi ili izbiva iz Prihvatilišta bez prethodno dobivene suglasnosti. Tražitelj ostvaruje pravo na novčanu pomoć ako je u mjesecu za koji se isplaćuje novčana pomoć boravio u Prihvatilištu najmanje 25 dana neprekidno - navode, među ostalim, u MUP-u.
Dakle, 100 kuna mjesečno ili nešto više od tri kune po danu! Dakle, pada u vodu tvrdnja da 'pelješe' naš proračun. Ne postoje nikakve bankovne kartice s tisućama eura na njima, nego tri kune i nešto lipa po danu! Dakle, niti za kilogram kruha dnevno.
Većina osoba koje zatraže azil ga i ne dobiju u Hrvatskoj, relativno mali broj ljudi dobije priliku nastaviti živjeti u Hrvatskoj. A evo što dobiju one malobroje osobe koje ipak uspiju dobiti azil.
U Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike kažu:
– Sva prava kao i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj u sustavu socijalne skrbi imaju samo osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita (azil ili supsidijarna zaštita). Osobe koje nemaju prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, "migranti i osobe koje su nelegalno prošle granicu, a privremeno su smještene u Hrvatskoj", u sustavu socijalne skrbi mogu dobiti maksimalno jednokratnu naknadu (u maksimalnom iznosu od 2500 kuna samac, odnosno 3500 kuna obitelj tijekom jedne godine) i privremeni smještaj sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima su se našle - navode u Ministarstvu.
A evo što o svemu kaže jedan svećenik koji se brine o migrantima.
– Tražitelji azila imaju zajamčen smještaj i hranu, a nevladine organizacije im pružaju različite sadržaje s ciljem podizanja kvalitete života. To su radionice poput informatike, učenja jezika i slično. Osobe koje su ipak dobile azil imaju pravo na stan dvije godine, a ako nemaju sredstava, plaćaju im se i režije. Imaju pravo na tečaj hrvatskog jezika, medicinsku zaštitu i pravo na rad. Nakon što dobiju međunarodnu zaštitu, imaju i pravo na socijalnu naknadu kao i sve druge osobe u Hrvatskoj, po istim kriterijima – kaže svećenik.