Kupite B-complex kako biste sanirali stres, popijte multivitamin da podignete imunitet, koristite magnezij kako biste poboljšali funkciju srca... Sve su to reklame kojima nas zasipaju s TV ekrana i interneta.
Neki od tih vitamina i minerala zapadaju pravo bogatstvo, pakiranja su od 100 pa sve do 700 kuna, a farmaceuti im daju gotovo pa nadnaravna svojstva. No, treba li zdravim ljudima doista neka vitaminsko-mineralna nadopuna?
O tome smo porazgovarali sa splitskom nutricionisticom Draganom Olujić.
U ljekarnama pojedini farmaceuti, preko čudnih elektroda, mjere količinu vitamina u tijelu. Tu metodu su napali strani liječnici i znanstvenici, navodeći da je tako nemoguće izmjeriti količinu bilo kojeg nutrijenta u tijelu. Je li to varanje ljudi?
– Da, to je varanje ljudi, i to odgovorno tvrdim. To je metoda koja nema ni glavu ni rep. Ulazi u kategoriju nadridijagnostike kao i još puno sličnih testova koji se provode na isti način a imaju samo jedan cilj – prodaju.
Ako imamo uravnoteženu i dobru prehranu, jesu li nam potrebni vitaminsko-mineralni dodaci?
– Ovisi, u većini slučajeva ne. Iznimne su situacije ako postoji nekakva "greška" u metabolizmu pa neke mikronutrijente, najčešće minerale poput željeza i magnezija, treba dodatno uzimati. Postoje još neke slične situacije kada je prehrana dostatna i balansirana a potreban je dodatan unos, ali to su stanja uglavnom vezana uz neke bolesti – no tome i služe vitamini i minerali u sintetskom obliku.
Pojedini strani nutricionisti navode da se urinom većinom toga izbaci iz tijela kod osoba koje uzimaju takve nadopune. Koja je onda korist?
– Da, većina mikronutrijenata topiva je u vodi te se višak izbacuje urinom iz organizma. Naime, takve su građe da se ne mogu i nije ih potrebno čuvati u organizmu. Nikakva korist, ali to nije neka novost. To je znanstvena činjenica, poznata i više od pet desetljeća. Problem je ako se pretjera s unosom onih mikronutrijenata koji nisu topivi u vodi pa se višak akumulira u tijelu i izaziva hipervitaminozu. Takvi su vitamini A, D, E i K te minerali poput cinka i joda, zbog čega mogu nastati ozbiljna oboljenja, oštećenja na stanicama, trovanje, pa i neki tumori. No to se u konačnici teško može dovesti u vezu s konkretnim pretjerivanjem jer se uzrok takvih oštećenja u većini slučajeva ne zna s obzirom na široku paletu mogućih uzročnika.
Koliko ima smisla uzimati nadopunu vitamina D tijekom zime?
– Ne znam što bih vam rekla za vitamin D. Postoje snažni dokazi o deficitu vitamina D koji je u direktnoj vezi s nekim ozbiljnim bolestima. Svakako je bitno utvrditi njegov nedostatak prije suplementacije jer njegov višak može biti opasan za zdravlje.
Preporučuje se i nadopuna magnezijem, jer se navodno kod ljudi zamjećuje njegov nedostatak.
– Deficit magnezija u krvi ne može se odrediti. On je iz grupe elektrolita te mu je koncentracija promjenjiva iz sata u sat ako gledamo uzorke krvi. Ako postoje simptomi koji upućuju na njegov nedostatak, poput grčeva u mišićima, izostanka redovnih stolica, ako je osoba srčani bolesnik i neka druga stanja, onda ga se može pojačano primjenjivati, ali putem dodataka prehrani tek nakon što se iscrpe svi prirodni izvori.
Naime, prirodne gazirane vode koje prirodno imaju visoku koncentraciju magnezija najbolji su izvor za organizam jer je iskoristivost takvog magnezija najveća. Neusporedivo veća nego ako pijemo prah ili tablete.
Jesu li ipak nekim ljudima potrebne vitaminske nadopune?
– Jesu. Vitaminske nadopune trebaju svima koji imaju jasne simptome koji upućuju na deficite, kao i jasne nedostatke koji se mogu (ako se mogu) vidjeti pretragama krvi i urina. Osim nadopune, važno je prehranu pojačati i na prirodnim izvorima tih vitamina.
Logika takvog pristupa je "pucajmo iz svih oružja pa šta upali" jer neki nedostaci mogu biti iznimno ugrožavajući za život pa i za zdravlje. Problem je što su sva crijeva drukčija pa će neko apsorbirati i iskorištavati bolje, a neko lošije sve, pa tako i nadopunske preparate. To se čak odnosi i na hranu.
S kim bi se ljudi trebali savjetovati prije kupnje?
– Prije svega s liječnicima opće prakse ako ne postoji veliki zdravstveni problem, zatim sa specijalistima, koji su ipak najbolja opcija za odabir pripravka ako postoji ozbiljniji deficit vezan uz konkretnu bolest, pa s farmaceutima i tek na kraju s nutricionistima.
Može li naškoditi, primjerice, ujutro nakon doručka jedna mineralno-vitaminska tableta?
– Može i ne može. To vam mogu odgovoriti jedino na principu "sve može dok se jednom dogodi da ne može". Statistički gledano, nema neke veće štete dok se ne dogodi da takve tablete primijeni netko kome su ugroženi bubrezi, jetra ili srce pa ta "samo jedna" presudi kao okidač.
Piti "reda radi" je besmisleno i nikakve koristi od toga. Ako znate da niste danima jeli dovoljne količine voća i povrća ili ako je sezona gripe, a baš svaka vas zaskoči, ako ste se fizički značajno istrošili tijekom nekog razdoblja, a sigurni ste da to niste dobro pokrili kvalitetnim izborom hrane, i slične situacije, onda je primjena jedne takve tablete na neki način i opravdana.
Trebaju li ljudi koji su pod stresom piti vitamine B-complexa, a sve kako preporučuju reklame?
– Sam stres nije indikacija za pijenje vitamina B-complexa, a naročito ne čitavog B-complexa. Stres ili bilo kakva napetost koja je dugotrajnija ili kronična može ozbiljnije djelovati na živčana vlakna pa onda treba pomoći tijelu s malo većim dozama ovih vitamina, ali u tom slučaju biraju se one formule neurotipa koje u svom sastavu imaju birane B vitamine u biranim dozama i biranim oblicima, koji se dobro i kvalitetno apsorbiraju i iskorištavaju.
Kako se utvrđuje nedostatak vitamina i trebamo li se podvrgnuti toj pretrazi?
– Nedostatak nekih vitamina i nekih minerala može se utvrditi laboratorijskim pretragama krvi. Primjerice, na taj način može se utvrditi nedostatak željeza ili kalcija, ali vitamina, osim nekih rijetkih, ne jer se njihova koncentracija mijenja iz trenutka u trenutak, pogotovo ovih koji su topivi u vodi.
Vrlo kvalitetno može se utvrditi nedostatak vitamina D i vitamina K, a pretragama se treba podvrgnuti ako postoje ozbiljniji simptomi. Na pretrage vas treba uputiti liječnik ili nutricionist, koji su i prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti navedeni kao zdravstveni radnici među drugim profesijama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.
Ne vjerujte mjerenju nedostatka vitamina u ljekarnama
Kako znati nedostaje li u organizmu vitamina i minerala? Neki slušaju svoj organizam, neki preventivno uzmu multivitamine za svaki slučaj, a neki odu u najbližu ljekarnu da im to izmjere. Besplatno je, brzo i dobije se pokoji savjet. Zvuči dobro, no novinar emisije "Provjereno" proveo je eksperiment i u istom danu obišao tri ljekarne i dobio potpuno različite rezultate, potpuno različite preporuke.
Kad su stigli nalazi krvi, tek onda je sve poprimilo oblik tragikomedije. Naime, novinar je zaključio da je, umjesto toga što je išao u ljekarne da mu tamo izmjere i kažu kojih mu točno vitamina nedostaje u organizmu, mogao otići i kod babe gatare. Toliko su relevantni podaci koje je dobio.
Sva mjerenja dala su drukčije rezultate. Otišao je i kod liječnika te izvadio krv, da bi doznao da mu ne nedostaje gotovo ničega.
Pred kamerama su se osobe koje mjere manjak vitamina izmotavale da metoda nije baš tako točna, da aparati nisu isti, a jedna je tvrtka s interneta obrisala raspored mjerenja.
Bila pouzdana ili ne, mjerenja se provode već 15 godina u ljekarnama i drogerijama. Zato je ekipa emisije "Provjereno" na tri mjesta provjerila hoće li se rezultati poklapati, a pritom su glumili da o samom postupku ne znaju ništa.
U prvoj ljekarni reporteru nedostaje magnezija i folne kiseline. U drugoj je s folnom kiselinom sve u redu, a u trećoj kažu da mu nedostaje cinka. Tri ljekarne, tri mjerenja, tri različita rezultata.
Jedini je problem što znanstvenici s kojima je ekipa emisije "Provjereno" razgovarala kažu da sve skupa baš ne drži vodu.
''Postoje razni načini mjerenja vitamina i minerala na tržištu, ali im građani ne bi trebali vjerovati zbog toga što je mjerenje takvih uzoraka, mjerenje takvih stvari, regulirano zakonom.
Postoji zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti i stručnjaci koji bi trebali raditi takve pretrage obrazuju se. Ako čovjek i napravi takvu pretragu iz znatiželje, ne bi na temelju takve pretrage trebao ništa kupovati'', ističe znanstvenica Livia Puljak.
Besplatna mjerenja vitamina, naime, organiziraju tvrtke koje usput prodaju vitamine.