Prošla je godina, slobodno se može reći, bila početak jedne lijepe hrvatsko-kineske priče. Potencijal svakako postoji da 2019. godina u tom smislu bude još uspješnija, piše današnja Slobodna Dalmacija.
Realizirana investicija u Luku Zadar, posao za China Road and Bridge Corporation na Pelješkom mostu, ugovori o zajedničkom ulaganju između pojedinih hrvatskih i kineskih kompanija, rast broja kineskih turista u Hrvatskoj te jačanje kulturne i sportske suradnje između dviju država, potvrda su te teze.
Posao CRBC-a na Pelješkom mostu u tom je kontekstu od velike važnosti jer signalizira kineskoj državi i investitorima da je Hrvatska poželjna destinacija za ulaganje. Sigurno je da će nakon ovog ulaganja uslijediti i još neka, poglavito u sektorima infrastrukture i turizma.
Za kinesku stranu ovo je iznimno bitan posao jer predstavlja i njihovu ulaznicu za tržište EU. Sigurno je da će im, bude li sve po planu, ovo biti itekakva referenca za buduće slične projekte u EU. Zato su itekako ozbiljno pristupili ovom projektu. Paradoksalno, čitava priča s Pelješkim mostom jače je odjeknula u kineskim nego u hrvatskim poslovnim krugovima.
Geografski, zadarski bazen mogao bi u idućim godinama vidjeti značajne kineske investicije. Kineski partneri prepoznali su Zadar zbog njegova povoljnog strateškog položaja.
Roba za Luku Zadar putovala bi, primjerice, desetak dana kraće nego do luka na sjeveru Europe. Još važnije, kineski partneri prepoznali su Luku Zadar kao dio važnog kineskog projekta "Jedan pojas, jedan put". Planirana je izgradnja RO-RO terminala. Time bi se na Luku Zadar prebacio dio prometa i tereta kineskih partnerskih kompanija koji je sad u Luci Koper.
Predstavnici divovskih kompanija
Kineski investitori zainteresirani su i za poduzetničku zonu Crno te za projekt dogradnje Zračne luke Zadar i moguće uzimanje tog aerodroma u koncesiju. Posebno treba izdvojiti projekt obnove željeznice Zadar - Knin. Osim Luke Zadar, i riječka luka zanima kineske investitore, kao i na nju vezan projekt nizinske pruge.
Što se Luke Rijeka tiče, tek s velikim zakupom kontejnerskog prostora na terminalu Brajdica i terminalu Zagrebačka obala, kada uskoro bude završen, ima smisla gradnja dvokolosječne nizinske pruge od granice s Mađarskom do Rijeke i ulaganje oko milijardu eura u gradnju pruge od Zagreba do Rijeke. U tom kontekstu treba gledati i nedavne razgovore Vladine delegacije u Kini tijekom kojih je svjetskim lučkim operaterima ponuđen zakup kontejnerskog prostora na terminalu Zagrebačka obala.
Može se očekivati da će se kineske kompanije javljati i na natječaje za obnovu željezničke infrastrukture koji će uslijediti u nadolazećim godinama. Kvalitetniji politički kontakti i realizacija prvih investicija glavni su oslonci na temelju kojih možemo očekivati još ljepše priče u bliskoj budućnosti.
Infrastruktura, energetika i turizam trebali bi u idućim godinama biti najvažnije mete kineskih investitora u Hrvatskoj.
CSEBA (Kinesko jugoistočno europska poslovna asocijacija) već pet godina radi na jačanju kinesko-hrvatske suradnje i itekako je primijetila trend intenzivnijih kontakata. Brojne su tvrtke s kineskim kapitalom ove godine otvorene u Hrvatskoj, posebno je taj trend bio prisutan neposredno nakon odluke da posao na Pelješkom mostu pripade CRBC-u. To još uvijek ne mora značiti nešto opipljivo, no svakako je dokaz povećanog interesa Kineza za Hrvatsku.
U političkom smislu, najvažniji događaj ove godine je hrvatsko domaćinstvo summita inicijative 16+1, zemalja istočne i srednje Europe i Kine. Summit bi se u proljeće trebao održati u Dubrovniku, a osim važnih političkih kontakata, taj će događaj donijeti i posjet jakog poslovnog izaslanstva. Doći će predstavnici nekih od najvećih kineskih kompanija pa je to prilika i za važne poslovne aranžmane. U Hrvatskoj će se tih dana pojaviti najviši predstavnici divovskih kineskih kompanija koji još nikad nisu posjetili Hrvatsku, pa ni ovaj dio Europe i to je fantastična prilika koja bi mogla označiti definitivni početak nove ere u hrvatsko-kineskim odnosima.
Neiskorišteni potencijali izvoza
U investicijskom smislu, iduće godine u fokusu bi moglo biti Hrvatsko zagorje, točnije investicije kompanije Z-Run u Krapinske Toplice. Radi se o nisu već pripremljenih projekata koji se odnose kako na zdravstveni turizam, tako i na njegu starijih osoba, sportsko-rekreacijske sadržaje i lokalnu infrastrukturu. Ideja je destinacijskim pristupom zaokružiti ponudu Krapinskih Toplica koje bi se u bliskoj budućnosti trebale ravnopravno nositi s dosad znatno jačom turističkom konkurencijom u Sloveniji, pa i Austriji.
U idućim godinama sigurno ćemo vidjeti daljnji rast broja kineskih turista u Republici Hrvatskoj. Dva su važna problema koja valja riješiti: pojednostavljenje viznog režima te uvođenje direktne zračne linije na relaciji Hrvatska-Kina. Koliko smo informirani, na obje se teme trenutno intenzivno radi pa možda već iduće godine možemo očekivati značajne odluke u tom smislu. Potencijali koje pruža kinesko tržište neizmjerni su. Recimo, jedan od podataka kaže da samo 10 posto kineskih državljana ima putovnice. U idućim godinama stotine milijuna "novih" Kineza dobit će priliku za inozemna putovanja. Upravo ta mlađa generacija Kineza važna je za Hrvatsku.
Posebno područje koje još nismo ni zagrebali jest plasman prehrambenih proizvoda u Kinu. Kina ima preko milijardu i pol stanovnika i velika je poljoprivredna zemlja te je stoga oduvijek puno polagala na razvitak poljoprivrede. Zadnjih godina, uz poboljšanje životnog standarda, rapidno je porasla mogućnost kineskih potrošača da kupuju uvezenu hranu. Tu se Hrvatska može dobro pozicionirati jer ima kvalitetu.
Naravno, zasad su prepreka standardi koje treba zadovoljiti kako bi roba i ušla na kinesko tržište, ali mislim da će uskoro biti potpisani neki bilateralni sporazumi između NR Kine i Hrvatske vezani uz prehrambene proizvode. Hrvatski izvoz u Kinu idućih bi godina trebao rasti.