Odlučan, pomalo i ljut, Marin Rončević u srijedu je objavio da je krenuo u operacionalizaciju osnutka Fonda za liječenje i lijekove za bolesnu djecu. I pritom pozvao državu da ne zatvara oči pred problemima teško oboljele djece, nego od trošarina izdvoji samo pet lipa po litri goriva kako bi bolesnim mališanima osigurala nadu u spas, izvještava Slobodna Dalmacija.
- Novac od trošarina je novac koji većinski plaća ovaj narod - nismo mi tu radi dobrobiti politike i političara, nego bi oni trebali biti tu radi nas. Vidim da to ljudima nije jasno, a niti politikama, očito – napisao je u svojoj najnovijoj objavi na Facebooku Milin tata, koji se sa suprugom nalazi u SAD-u, gdje je mala Riječanka primila prve terapije.
Najavivši da jedan njegov prijatelj volonterski radi na pripremama za osnutak Fonda, Rončević je ustvrdio da neće dozvoliti politici da šape stavi na novac koji su građani, u jednoj od najvećih humanitarnih akcija u povijesti Hrvatske, prikupili za liječenje njegove kćerke.
- Mi nemamo ni vremena ni znanja voditi takav Fond, ali ne pada nam napamet niti novac prepustiti politici ili stihiji. Bilo kojoj. Politika se jedino može uključiti uplatom bijednih 5 lipa po litri dizela. Bilo koja. Nebitno je tko je na vlasti, ovdje se ne radi o ideologijama, nego o životima djece.
- Ali politika, kao ni mi, NE SMIJE upravljati tim novcem. Jer za to postoji STRUKA. Tim liječničkih i drugih eksperata koji su u stanju u najkraćem vremenu procijeniti medicinske dokumentacije i potrebe pojedinaca. Bez rođaka, prijatelja i istomišljenika – naveo je tata male Mile.
A okidač za objavu ovako oštrog statusa članak je kojega je naš kolega Zdravko Pilić objavio u Slobodnoj Dalmaciji o maloj Šibenčanki Evi Rožajac kojoj nije odobren lijek za tešku, rijetku i neizlječivu Battenovu bolest. A jednoj drugoj djevojčici za istu dijagnozu jest.
'Barba Milane, i ja bih živjela': duša boli kad pročitaš da je jednoj djevojčici u Hrvatskoj odobren lijek, a drugoj, malo južnije, u Šibeniku – nije...
- U privitku se nalazi link na jako dobro napisan tekst o jako tragičnoj životnoj situaciji. Tekst nije kratak, ali je jasan. Institucije koje trenutno postoje, nemaju, ne znaju ili ne daju odgovor na problem, a kojeg je rješenje dostupno i postoji.
I sad jedna djevojčica i njena obitelj igra lutriju života, hoće li se prije odobriti lijek ili završiti eksperimentalna studija... cijena koštanja lijeka nije dostupna gotovo nikome pa čak ni onim privilegiranima koji (možda) misle da su sigurni od sudbine... dodatni paradoks je da je isti lijek odobren drugoj curici... – napisao je potreseni Marin Rončević. I zaključio:
- U nadi da ćemo opet biti jedna zemlja, bez sjevera i juga, bez barijera u glavama, ajmo još jednom stisnut da ovo sve zaživi i da sva druga djeca dobiju svoju šansu – objavio je otac male Mile, ogradivši se pritom od bilo kakve politike i ideologije. I ustvrdivši da on i njegova obitelj vjeruju 'u Boga i u Ljude, a ne u podjele'.