OSJETITE LI I VI U TRGOVINAMA, ČEKAONICAMA... Hrvati smrde, mnogi se peru tek jednom mjesečno, ovim odvratnim navikama riskiraju zaraznu žuticu, svrab, ušljivost, gljivične bolesti: smrad je samo "vanjska" posljedica, evo na što alarmira liječnica

OSJETITE LI I VI U TRGOVINAMA, ČEKAONICAMA...

 

Nedavno istraživanje specijaliziranog magazina "Ja TRGOVAC" vezano uz higijenske navike hrvatskih građana otkriva nevjerojatne podatke o vrlo niskoj razini higijene hrvatskih građana, od kojih se desetak posto, prema vlastitu priznanju, pere samo jednom mjesečno!? - piše Slobodna Dalmacija.

Kako te podatke komentira medicinska struka, koliko često se moramo prati, koje rizike nosi nepranje, jesu li ljudi koji se ne peru skloniji infekcijama..., osobito s naglaskom na ljeto, te što savjetuje ljudima koji se "bolesno" ne vole prati, a susrećemo ih u svojoj okolini i mislimo da nas svojim neugodnim mirisom ugrožavaju, odgovorila nam je doc. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, epidemiologinja s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Trebamo li biti čisti? Je li osobna higijena pitanje zdravlja ili pritiska kozmetičke industrije?

– Osobna higijena, odnosno održavanje čistoće tijela, odjeće i obuće, nedvojbeno je pitanje zdravlja jer se time sprječavaju zarazne bolesti, a možemo je sami prakticirati jednostavno, jeftino i učinkovito. Time štitimo sebe, ali i osobe u našoj okolini, a kontakte s drugim ljudima činimo ugodnijima.

Standard osobne higijene nije globalno zadan, nego ovisi i o kulturi, klimi i običajima. Kažu da se kralj Luj IV. okupao samo dva puta u svom dugom životu, ali je zato koristio litre parfema da prikrije vlastiti smrad, pa su ga zvali i "kraljem parfema". Danas se kozmetička industrija pretvorila u moćni marketing koji forsira intenzivno pranje i uklanjanje prirodnog mirisa tijela. Pretjerivanje ni u čemu nije dobro, ali održavanje osobne higijene je civilizacijski standard 21. stoljeća. A mi živimo u 21. stoljeću.

Spomenuli ste zarazne bolesti. Od kojih zaraznih bolesti prijeti opasnost ako osoba ne pazi na svoju osobnu higijenu?

– Na koži postoje brojni mikroorganizmi, većinom normalni stanovnici kože koji je štite od kolonizacije onih štetnih. Ova rezidentna mikroflora obično se nalazi u dubljim slojevima kože pa ju je teže ukloniti pranjem. Drugu grupu čine tranzitorni mikroorganizmi, najčešće štetni, koji na kožu dolaze iz okoliša, a nalaze se u površnim dijelovima kože te su dostupniji uklanjanju.
Ako se osobna higijena ne održava, posebno higijena ruku, raste rizik za širenje različitih zaraznih bolesti kao što su infektivni proljevi, prehlada, gripa, zarazna žutica, svrab, ušljivost, gljivične bolesti...

Norovirus je, primjerice, najčešće uzročnik crijevnih infekcija, a često se prenosi rukama. Respiratorna higijena, uključujući pranje ruku i površina, može spriječiti širenje obične prehlade i gripe od kojih obolijevaju milijuni ljudi.
Kako se respiratorni i crijevni virusi ne liječe antibioticima, jedino što nam ostaje jest prevencija higijenskim mjerama i cijepljenje. Problem posebno dobiva na važnosti jer je danas oko 20 posto svjetske populacije smanjene imunosti i osjetljivo na infekcije, posebno starije osobe s komorbiditetom, dojenčad, osobe na imunosupresivnoj terapiji...

Pranje ruku je nešto što učimo od malih nogu. Peru li se ruke dovoljno često i dovoljno dobro?

– Možemo i bolje. Pojavnost crijevnih i respiratornih bolesti koje se mogu prenijeti rukama, pokazatelj je da higijena ruku nije na zavidnoj razini, premda su danas bolesti prljavih ruku, poput šigeloze, puno rjeđe.
U Europi godišnje nastane oko pet milijuna infekcija u bolnicama i dodatnih 25 milijuna dana bolničkog liječenja te posljedično 135.000 smrtnih ishoda, najčešće mikroorganizmima koje se obično prenosi rukama, najčešće Gram-negativne bakterije, S. aureus, enterokoki ili C. difficile, a mogu se spriječiti higijenom ruku. Nisu, naravno, samo ruke razlog.

Što se događa kad se ne tuširamo?

– Osobna higijena omogućava funkcioniranje najvećeg ljudskog organa – kože. Osim fizičke zaštite od okoline, koža regulira tjelesnu temperaturu i količine vode u tijelu, barijera je različitim vanjskim utjecajima i patogenim mikroorganizmima. U njoj se nalaze žlijezde lojnice i znojnice, a prima i provodi različite podražaje – vruće, hladno, bol, pritisak. Koža ima prosječnu površinu od čak 1,5 do 1,8 metara četvornih u odrasle osobe, a oko 70 posto prašine u domaćinstvu čine upravo odumrle stanice kože.

Neodržavanjem čistoće kože otvara se mogućnost nakupljanja mikroorganizama, svrbeža, pucanja, inficiranja, pogoršavaju se postojeći kožni problemi. Sve ono prethodno rečeno o funkciji kože, može biti kompromitirano, a rizik od infekcije povećan. Međutim, loša osobna higijena može biti simptom nekih duševnih bolesti ili demencije.

Kako se nositi s neugodnim mirisima, posebice ljeti?

– Znoj sam po sebi nema neugodan miris, nego se on razvija u kontaktu s bakterijama. Jasno je da će se u ljetnim mjesecima, kod fizičke aktivnosti ili kod stresnih situacija, osoba pojačano znojiti. To u pravilu neće rezultirati neugodnim mirisom.
Smrad nastaje kod dugotrajnog zanemarivanja osobne higijene. Treba prati cijelo tijelo svaki dan. Uvijek se vraćamo na redovito održavanje osobne higijene kao odgovor na sva pitanja tog tipa. Kozmetička industrija je na to reagirala dezodoransima i parfemima kojima nas obasipa i agresivno reklamira. Međutim, oni nisu i ne mogu biti zamjena za pranje. Koriste se u razumnim mjerama i to na čistu kožu.

Je li razlog neodržavanja higijene siromaštvo?

– Vjerojatno jest za one kojima su prihodi nedostatni za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Međutim, možda više ima onih kojima održavanje higijene nije visoko na listi životnih potreba. Nekima je više plasirana mobilna telefonija, cigarete, kava. U svakom slučaju, osnovne higijenske potrepštine nisu stavke kojima bi se trebao spašavati kućni budžet, a omogućile bi pristojan higijenski standard.

Za nepranje ruku nema opravdanja

Ruke su najviše izložene onečišćenju i vanjskim utjecajima. Na prosječnom dlanu nalazi se oko 3200 bakterija iz 150 različitih bakterijskih vrsta. Poboljšanje u higijeni ruku može dovesti do smanjenja želučano-crijevnih infekcija za 31 posto, odnosno respiratornih za 21 posto. Uz to se pranjem ruku može spriječiti milijun smrti godišnje globalno. Važnost pranja ruku nije upitna, ni za opću populaciju, ni za sve zdravstvene radnike. Danas, kad svi imamo tekuću vodu i sapun, nema opravdanja za nepranje ruku!

Ni oralno zdravlje nije nam jača strana

Hrvati nedovoljno brinu i o oralnoj higijeni. Vrlo dobar pokazatelj oralnog zdravlja je KEP indeks (zbroj karioznih, izvađenih i plombiranih zuba). U većini zemalja EU-a se među dvanaestogodišnjacima kreće između 0,5 i 1,5, a kod nas visokih 4,5. Još su lošiji rezultati zabilježeni među onima od 35 do 45 godina (KEP 16,21). U istom istraživanju se navodi da 11 posto ispitanika uopće ne koristi četkicu za zube. U zemlji koja ima broj doktora dentalne medicine, po glavi stanovnika, veći od europskog prosjeka, činjenica da imamo loš KEP indeks govori o propustima u strategiji prevencije i očuvanja oralnog zdravlja.

Lijek za zadah najčešće je - četkica za zube

Zadah, odnosno halitoza, može biti posljedica određenih bolesti, najčešće u usnoj šupljini, upale sinusa, nekrotizirajućih plućnih infekcija, nekih sustavnih bolesti (dijabetička ketoacidoza – slatkasti ili voćni miris acetona, zatajenje jetre – "mišji" ili sumporni miris, zatajenje bubrega - miris mokraće ili amonijaka).
Može se raditi i o refluksu (vraćanju) želučanog sadržaja (GERB) ili možda bolesti smanjenog stvaranja sline (kserostomija). Pušenje je često razlog lošeg daha, kao i neke namirnice ili začini, a kod djece strano tijelo u nosu.
Međutim, obično je razlog najbanalniji – loša higijena usta i nedostatno pranje zubi. U takvim okolnostima se nakuplja zubni plak – ljepljiv sloj bakterija, sline i čestica hrane na površini zubi koji oštećuje zubne strukture i stvara zadah.
Treba redovito održavati higijenu usne šupljine i zubnih mostova, proteza, mobilnih protetskih aparatića, piti dovoljno vode, izbjegavati kavu, alkohol, cigarete, neke začine, prakticirati pravilnu prehranu... 
Ako sve to ne pomaže, treba posjetiti stomatologa te otići svom liječniku ako problem nije stomatološke prirode.​ Osvježivači daha, poput žvakaćih guma, bombona ili tekućina za ispiranje usta, kratkotrajno maskiraju zadah te se ne mogu smatrati zamjenom za redovitu higijenu.

Naslovnica Forum