Priča je, zapravo tipična. I, bez obzira dolazi li iz neke od manjih bolnica, ilivećih klinika, ona je navlas ista. U ovoj našoj, riječ je o višoj medicinskoj sestri koja radi na odjelu gastroenterologije u jednoj od većih hrvatskih bolnica. Voditeljici dnevne bolnice koja svaki tjedan gleda jednu svoju kolegicu kako odlazi. Najčešće u inozemstvo, jer tamo su plaće više, a uvjeti rada bolji, piše Slobodna Dalmacija.
Dobro se sjeća vremena kada se tek zaposlila u bolnici. Na nekoliko odjela, koliko obično pokrivaju medicinske sestre, radilo je njih četiri ili pet. I to je, iskreno govoreći, bilo premalo, obzirom na obujam posla.
Sada ih taj isti posao, raspoređene na tih nekoliko odjela, rade samo tri. Debelo nedovoljno.
Zbog nedostatka medicinskih sestara i liječnika, bolnice su počele zatvarati pojedine odjele. U bolnicama koje se nisu odlučile na taj drastični potez zatvaraju se, pak, sobe. Zbog toga je, jasno je to svima, do bolničkog kreveta – jednako kao i do specijalističkog pregleda, pacijentima puno teže doći.
I stanje se, bar kako sada stvari stoje, ne planira tako brzo popraviti.
Plaće su, pak, posebna priča. Viša medicinska sestra čiju priču objavljujemo ima plaću oko 6 tisuća kuna. U bolnici u kojoj radi poslove čišćenja obavlja privatna tvrtka. U nastojanju da zadrži spremačice i da mu se posao ne raspadne, vlasnik tvrtke nedavno im je dao plaću od 5 i pol tisuća kuna.
Što je gotovo pa jednako primanjima koje dobiju ona i njezine kolegice.
Za usporedbu, neto plaća medicinske sestre u Njemačkoj kreće se oko 2600 eura. Odnosno 19 tisuća kuna. Tri puta više nego u Hrvatskoj.
U takvim se uvjetima vodi rasprava o tome treba li plaće u bolnicama povećati 3 ili 4 posto. I ima li država, u vrijeme kada je proračun u debelom suficitu, dovoljno novca da to isfinancira.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić parafirao je sa strukovnim sindikatima sporazum po kojem bi se 3 posto odmah podignula plaća u sektoru zdravstva za 72 tisuće zaposlenih. Sporazum je uključivao i klauzulu da plaće porastu od 1. listopada za 4 posto.
Sindikati su u startu tražili povećanje od deset prosto, ali su na koncu pristali na kompromis. Vlada je, pak, postignut sporazum odbacila, a sindikati su podignuli ljestvicu. Sada, naime, traže rast od 6 posto. Jer je sve izglednije da će se povećanje moći primijeniti tek od 2020. godine.
Istovremeno, u nedavno usvojenim Smjernicama fiskalne politike za razdoblje 2020-2022 Vlada predviđa smanjenje proračuna Ministarstva zdravstva.
A rast plaća i smanjenje proračuna obično ne idu ruku pod ruku. Ne na način da to odgovara zaposlenima u uzdrmanom zdravstvenom sustavu.