IDEMO KRIVIM PUTEM Znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta: 'Turizam je za nas apsolutno prokletstvo'

IDEMO KRIVIM PUTEM

- Da nema turizma, vjerujem da bi Hrvatska bila među pobjednicima tranzicije jer ne bismo mogli nastaviti ovim krivim putem – kazao je Velibor Mačkić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta za Novi list dodavši da je “turizam apsolutno prokletstvo resursa” i da bismo se bez njega “morali drukčije ponašati”.

Jedan od naših najuspješnijih inovatora: 'Ideja nije dovoljna za privlačenje investitora'

Kako Mačkić smatra, ljudima se danas u Hrvatskoj ne isplati ulagati u znanje jer “zašto bi netko ulagao u znanje i završio fakultet koji traje minimalno pet godina te se onda zaposlio i plaćao ogromne iznose poreza na dohodak, kad može ostati u Primorju, Istri ili Dalmaciji i iznajmljivati apartmane i plaćati za njih samo paušal”.

Uz to, kazao je i kako u Lijepoj našoj nema potrebe za inovacijama jer se “posao u Hrvatskoj ne dobiva zato što ste troškovno efikasniji ili inovativniji, nego zato što znate prave ljude”. Zbog toga je percepcija države te tako i sama država, kako tvrdi, postala slaba.

- Ona je rasla u svojoj veličini, ali je bila sve neefikasnija i zapravo je rušila čaše kada je donosila jelo za stol. Umjesto da je krenula prema neokorporativizmu ona je završila kao slaba država i sada je u rangu Bugarske i Rumunjske – objasnio je Mačkić.

Kako bi sve navedeno ispravili, mladi znanstvenik vjeruje kako trebamo krenuti od apsolutne transparentnosti, kako one proračunske, tako i transparentnosti u donošenju i provođenju javnih politika i procesa javne nabave.

- Nakon toga je paradoksalno, ali u domaćim okvirima nažalost potrebno, postići konsenzus oko važnosti i uloge koji javni sektor ima u proizvodnji javnih dobara, ispravljanju tržišnih propusta i postavljanju temelja na kojem privatni sektor osigurava i gradi necjenovnu konkurentnost svojih dobara i usluga. To podrazumijeva i prestanak križarskog rata protiv tzv. uhljeba. Zatim na red dolaze i zaposlenici lokalne i regionalne samouprave. Politički određen i nepotrebno velik broj lokalnih i regionalnih jedinica treba sagledati u kontekstu administrativne decentralizacije, ali i još važnije fiskalne decentralizacije bez koje ona prva ne znači apsolutno ništa što je vidljivo iz dosadašnjeg iskustva – smatra znanstvenik zagrebačke Ekonomije.

- U ovom trenutku, sljedeća recesija automatski podrazumijeva pad potrošnje i prihoda od PDV-a, uz istodobno povećanje rashoda za socijalne usluge, odnosno povećanje proračunskog deficita. Karte su podijeljene, oni koji sjede za stolom nemaju poticaj da se nešto promijeni. Znači poticaj za promjene može biti samo eksterni. Samo nas sljedeća kriza može potaknuti na promjene i to je najveća tragedija Hrvatske – rekao je za Novi list.

Osim toga, kazao je i kako smo “propustili šansu promjene pod teretom prošle krize”.

- Milanovićeva Vlada je nastojala promijeniti strukturu ekonomije, u početku je pokušavala potaknuti ekonomiju privatnim investicijama, pa je uslijedila faza u kojoj se to pokušavamo državnom potrošnjom, ali ulaskom u EU i proceduru prekomjernog deficita to je zaustavljeno. U 2014. prvi put, nakon 1993. i 1994., bilježimo pozitivan doprinos neto izvoza BDP-u. Inozemna potražnja, koju oduvijek zazivamo nastupa. Ali kako to nije moglo generirati rast BDP-a, već 2015. godine, koja je izborna, parametarskim izmjenama u sustavu poreza na dohodak ministar Lalovac povećava osobnu potrošnju što osigurava i rast BDP-a. Dolazi Oreškovićeva, pa Plenkovićeva Vlada i rade istu stvar, te od 2017. u potpunosti poništavamo doprinos inozemne potražnje i ponovno se vraćamo na domaću potražnju kao motor rasta BDP-a. Nažalost, nismo ništa naučili iz prošle recesije – pojasnio je mladi znanstvenik.

Naslovnica Forum