StoryEditorOCM
ForumHRVATSKI SAN

Na početku karijere imala je tek stan od 60-ak kvadrata, danas joj se imovina procjenjuje na pet milijuna eura. Jednom je avion za Dubrovnik samo zbog nje sletio u Split... Evo kako je dubrovačka nastavnica postala najmoćnija Hrvatica

Piše Marina Karlović Sabolić/Slobodna Dalmacija
11. rujna 2019. - 20:22
suica

Da je ostala profesorica engleskog i njemačkog jezika, danas bi imala 6000 kuna plaće. I ovih bi dana, zajedno s ostalim kolegama prosvjetarima, priželjkivala da joj učiteljski sindikat izbori povišicu s kojom bi – jednom ili dvaput mjesečno – mogla kupiti koje kilo mesa više.

No, Dubravka Šuica odlučila je krenuti drugim putem. Ušla je u politiku i, nakon upornog uspinjanja skalinama moći u Zagrebu i Bruxellesu, došla do svojeg Olimpa.

Za koji dan ovoj Dubrovkinji imotskih korijena počet će sjedati plaća od 150 tisuća kuna, koja joj pripada kao budućoj potpredsjednici Europske komisije. Najviše rangiranoj, najmoćnijoj, najutjecajnijoj i najbolje plaćenoj hrvatskoj dužnosnici.

A početak nije naslućivao ovako spektakularan rasplet. Šuica se nakon završenog zagrebačkog Filozofskog fakulteta 1981. zaposlila u Osnovnoj školi "Lapad". Tamo je radila do 1988., kada prelazi u srednjoškolski Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje, gdje je radila kao nastavnica engleskog i njemačkog jezika.

A onda 1990. odigrava svoj ključni potez. Te se godine – navodno na nagovor supruga Stijepa – učlanjuje u HDZ. Potom se stvari slažu same od sebe. Odmah ulazi u prosvjetni odjel lokalne HDZ-ove vlasti. Sredinom devedesetih postaje ravnateljicom dubrovačke Gimnazije, a 1997. na listi HDZ-a izabrana je za gradsku vijećnicu. Godinu dana poslije postaje županijska vijećnica i predsjednica dubrovačkog HDZ-a.

Potom slijede dva koraka koji će je katapultirati u vrh hrvatske politike. Na izborima 2000., na kojima je HDZ hametice poražen, ulazi u Sabor, a 2001. – uglavnom zahvaljujući neslozi u lijevo-liberalnoj opoziciji koja se, uz toliko nabujalih ega, nije mogla dogovoriti oko zajedničkog kandidata – postaje gradonačelnicom Dubrovnika.

Bila je prva žena u povijesti Grada koja je imala čast biti na toj dužnosti.

U stranačkim igrama prijestolja, u natezanju između netom izabranog predsjednika HDZ-a Ive Sanadera i sive eminencije iz Tuđmanova doba Ivića Pašalića, ona drži stranu potonjem. Činjenica da se uz njega vezivala priča o ortakluku u aferi "Dubrovačka banka" nije joj pritom previše smetala.

Nakon Pašalićeva poraza Šuičin uspon u HDZ-ovim stranačkim forumima je zaustavljen. Ni Sanader ni Jadranka Kosor nisu ozbiljno računali na nju. Da stvar bude gora, te 2009., kad joj je dodijeljena laskava titula "gradonačelnice svijeta" i zlatna povelja "Linus Pauling", izgubila je izbore u Dubrovniku.

Nakon dva uzastopna mandata pobijedio ju je Andro Vlahušić, a Šuica je ostala bez svojeg glavnog – u to vrijeme i jedinog – političkog uporišta.

U kampanji su je optuživali za brojne mutne poslove kojima je pogodovala građevinskom lobiju: prenamjenu zemljišta na Nuncijati, kao i basnoslovno skupo uređenje "zlatnog zahoda" u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici, koje je Grad navodno koštalo 4000 eura po četvornome metru.

Porazu su prethodile i teške optužbe na račun Šuice od strane "starih" dubrovačkih HDZ-ovaca. Koji su u pismu tražili od tadašnjega glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da provjeri zakonitost bogaćenja gradonačelnice u posljednjih osam godina.

Od kupnje stana u kompleksu Ingre od 170 četvornih metara, navodnog poklanjanja stana u Zagrebu, do besplatne gradnje vikendice u Blidinju u BiH, što joj je navodno napravila tvrtka "Vulix".

Iz vrha HDZ-a tada se tražilo da Šuicu smijene zbog manjka od pola milijuna kuna u stranačkoj blagajni, a dubrovački gospodarstvenici pozvani su da opišu kako ih je ucijenila s izdavanjem građevinskih dozvola. Pismo je bilo anonimno, uz opasku da Šuica "može dati otkaz jednim telefonskim pozivom".

No, izbore 2011. na državnoj razini gubi i HDZ, a stranku koja je osam godina upravljala Hrvatskom preuzima Tomislav Karamarko. Šuica je među onima koji podržavaju bivšeg predstojnika Mesićeva ureda. Štoviše, javno mu tepa da je "stari tuđmanovac".

Na saboru HDZ-a 2012. izabrana je za potpredsjednicu. Iste godine postaje i predsjednica HDZ-ova Odbora za vanjske poslove, što će se pokazati presudnim za njezinu međunarodnu karijeru.

Kad se u vrhu stranke pokrene pitanje što s Jadrankom Kosor, ona se prva javlja za riječ i nimalo biranim riječima traži da se bivšu HDZ-ovu premijerku isključi iz članstva.

Te 2012. HDZ ju je pogurao da postane potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke. Godinu dana poslije Karamarko je stavlja na prvo mjesto liste za EU parlament.

Na izborima na kojima je HDZ iznenadio Zorana Milanovića te odnio pobjedu nad SDP-ovom krnjom koalicijom, Šuica dobiva nešto manje preferencijskih gasova od drugoplasiranog Andreja Plenkovića. I odlazi u Bruxelles. Tamo ne iskače iz zacrtane politike Europskih pučana, i ne ruši stranačku stegu.

Na izborima 2014. potvrđuje svoj europarlamentarni mandat, a "pučani" je lansiraju za zamjenicu u Odboru za vanjske poslove, u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova te u Odboru za transport i turizam.

Šuici je opet krenulo. Pa je tako jednom prilikom zrakoplov Croatia Airlinesa na izravnom letu Zagreb – Dubrovnik neplanirano sletio u Split. Razlog? U avion se – potvrdio je to Slobodnoj Dalmaciji jedan član kabinskog osoblja – ukrcala Dubravka Šuica. I, zajedno s ostalim putnicima, ljutima zbog neočekivana kašnjenja, zaputila se put Dubrovnika.

Dobre odnose Šuica nastoji njegovati i s novim šefom HDZ-a Plenkovićem. Iako nisu dio iste ekipe, jedno drugom nisu bacali klipove pod noge. Šuičina brata Franu Luetića Plenkovićeva je Vlada imenovala direktorom dubrovačke Zračne luke. A Ivan Maslać, brat Plenkovićeve supruge, došao je na poziciju direktora komercijalnih poslova Zračne luke. Koju je do tada, vrijedi i to spomenuti, obnašao upravo Luetić.

Kad se pak u EU parlamentu 2017. glasalo za Istanbulsku konvenciju, Šuica se nije vodila za argumentima desnih radikala, nego onim što joj kaže vrh stranke. Braneći "Istanbulsku" kao dokument za zaštitu žena od nasilja.

No, kada je godinu dana kasnije EU parlament glasao o izvještaju "Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena: transformiranje života djevojčica i žena preko vanjskih odnosa EU 2016.-2020." – izvještaju koji je Šuica i sama pripremala u Odboru za ženska prava i rodnu ravnopravnost – bila je suzdržana. Zbog, kako je objasnila, rodne ideologije koja se spominje u izvještaju.

U ljeto 2018. narugala se na svojem Facebook profilu s fotografijom žene koja se kupa u moru u ljubičastom burkiniju. Uz komentar: "Nije ronioc... #burkini #bikini #newfashion". Poslije se pravdala da nije imala nikakvih pozadinskih motiva, osim komentiranja tog "prekrasnog motiva". Objavu je, zlu ne trebalo, odmah uklonila s Facabooka. Kako joj ne bi naštetila u nastavku perspektivne karijere.

A na početku svoje karijere Šuica je imala stan u Gružu od šezdesetak četvornih metara. Dvadesetak godina kasnije imovina njezine obitelji procijenjena je na čak pet milijuna eura. S vilom na Pločama u Dubrovniku, kućom u Cavtatu, kućom na Pelješcu, stanovima u Zagrebu i na Lapadu, vikendicom na Blidinjskom jezeru te jahtom vrijednom pola milijuna američkih dolara.

Pa kad onda netko kaže da se politika ne isplati…

 

19. travanj 2024 21:30