StoryEditorOCM
ForumNEDELJOM U DVA

Pupovac kod Stankovića: "Kakav bih ja bio čovjek kad bi tvrdio da se nije dogodila Škabrnja, kao što neki biskupi tvrde za siročad kozaračku..."

Piše PSD
13. listopada 2019. - 19:19
pupovac.JPG

 

- Mnogo je više ljudi koji mi daju podršku nego onih koji prema meni iskazuju odioznost ili neugodan i neprijateljski stav. Ja mislim da naše društvo ne želi da Hrvatska na bilo koji način dalje jača revizionističku politiku mržnje – kazao je lider SDSS-a Milorad Pupovac odgovarajući na pitanje urednika emisije "Nedjeljom u dva“ Aleksandra Stankovića o tome ima li neugodnosti na ulici i u svakodnevnom životu, prenosi Slobodna.

Podržava prosvjetne radnike u njihovim zahtjevima i ne misli da HNS ucjenjuje Vladu. 

- Stanje u prosvjeti već godinama nije dobro, 2008. je tadašnja Vlada značajno smanjila plaće prosvjetarima i kada je nakon krize došlo vrijeme da se realizira obećano, to se razvlačilo u nekoliko obroka. To se osjeti u uvjetima rada, entuzijazmu i kvaliteti nastave. To treba mijenjati, a plaće su samo jedan od segmenata. Kada profesori vide da se drugima povećavaju plaće, a ne kažemo da ne treba, kako bi se zaustavio odlazak tih kadrova iz Hrvatske, teško je reći drugima da su oni manje vrijedni - mišljenja je Pupovac.

Na pitanje Aleksandra Stankovića misli li da će pasti vlada zbog pritiska HNS-a odgovorio je:

"Ako treba pasti neka padne, ali ja mislim da se treba naći neki kompromis“

Smatra da HNS nije dao ultimatum Vladi jer je u koaliciju ušao da bi poboljšao uvjete rada u školstvu.

- To je bila jedna od ključnih točaka njihova programa u ovoj vladi, rekao je Pupovac. U slučaju da se ne postigne dogovor između ostatka koalicije i HNS-a to bi dovelo do potkopavanja njihovog glavnog cilja i politike u ovoj vladi, smatra Pupovac.

Dodao je i kako je u zadnjih 5 do 6 godina u Hrvatskoj borba oko koncepta obrazovanja bila jedna od glavnih tema nacionalne politike.

"Radilo se o pokušaju da se temeljito izmijeni koncept obrazovanja, da se od građanskog koncepta ide prema jednom tradicionalističkom konceptu, koji će se temeljiti na klerikalnim, a ne na modernim vrijedostima. U takvim okolnostima napravljeni su iskoraci - zaustavljeni su retrogradni procesi, povećana ukupna sredstva za obrazovanje, a pokušalo se napraviti i iskorak u pojedinim područjima, kako ih je vidjela ministrica Divjak - naveo je Pupovac.

Govoreći o spornoj usporedbi Hrvatske sa zločinačkom NDH, Pupovac je u HRT-ovoj emisiji objasnio kako su mediji njegovu izjavu interpretirali kako su htjeli, a da je on samo kao hrvatski patriot izrazio najdublju zabrinutost za mogućnost da u Hrvatskoj počne jačati ideologija mržnje i nasilja kakva je postojala samo u vrijeme kvislinške NDH. 

"Samo sam izrazio najdublju bojazan da Hrvatska ne ode u tom smjeru i nisam jedini u ovoj zemlji koji tu bojazan ima na osnovi dnevnog uvida u grafite na fasadama, poruke na facebooku, objave na portalima, navijanja, pjevanja i glasove koji na različite načine kroz procese komemorativnih praksi nastoje legalizirati znamenja "Za dom spremni" kao nešto što je normalno u Hrvatskoj" - rekao je Pupovac dodavši da koji slučajem misli da je Hrvatska danas ista kao NDH kako bi odabrao drugačiji način rada u njoj.

- Ja sam u svojih 30 godina političke karijere prošao štošta, pa i to da su me predstavnici različitih srpskih politika proglasili ustašom i podržavateljem ustaškog režima – poručio je. 

Govorio je i o miješanju Crkve u politiku te poručio kako je djelovanje pojedinih biskupa loše za Crkvu i Hrvatsku.

- Na današnji dan '91. u Širokoj Kuli ubijeno je 11 civila, najmlađa žrtva je imala 13 godina, ubili su je Srbi, moji sunarodnjaci, ali očito neljudi. Prethodno su ubili cijelu obitelj, Srbina koji je htio njih zaštititi. Kakav bih ja bio čovjek kad bih sada ili za 20 godina tvrdio da se to nije dogodilo, da se nije dogodila Škabrnja, da nisu stradavala djeca u Slavonskom Brodu, kao što neki biskupi tvrde da siročad kozaračka čiji očevi su prvo pobijeni, a majke i sestre otpremljene u Njemačku na prisilni rad. Od njih 5-6 tisuća smještenima u logorima u Sisku, preko 1000 ih je umrlo. I da nije bilo Diane Budisavljević strahote bi bilo puno veće. Ljudi koji to negiraju, zajedno sa Jasenovcem i koji uz to organiziraju mise za aktivne časnike ustaške vojske i NDH, kao ljude koji su pobijeni na brutalan način na koji nisu smjeli biti ubijeni s istovremenim trendom revidiranja prošlosti, e ti ljudi rade posao za koji mislim da je antihrvatski i antikatolički – protumačio je Pupovac.

Snagu desnice u sadašnjem hrvatskom društvu objasnio je time da Hrvatska  "još uvijek živi u periodu politike koja se razvijala od 2013., planula 2014. i 2015. Riječ je bila, veli, o  iznimno desnoj i konzervativnoj politici tadašnjeg HDZ-a.

- Živimo pod utjecajem toga koliko god se aktualno rukovodstvo HDZ-a nastojalo odmaknuti od toga - smatra.   

 Na predsjedničkim izborima SDSS zasad nema favorita, ali će se možda u budućnosti predomisliti.

- Mi vrlo aktivno promatramo sve. To bi moglo rezultirati odlukom da SDSS podrži nekog. Želimo da se slika izbalansira i da se počnemo vraćati centru - kazao je dodavši kako se funkcija predsjednika estradizirala i banalizirala.

-Hrvatskoj treba ozbiljan predsjednik, a ne estradna figura. Njemački predsjednik nema veće ovlasti od našeg pa tamo nema estradizacije. Ozbiljni ljudi bave se ozbiljnim poslom. Stipe Mesić je imamo elemente duhovitosti, ali se vrlo brzo vraćao u sferu važnih odluka i ideja – smatra Pupovac.

Što se situacije s Hvidrom, Pupovac ističe kako sastanak s njima trenutno nije na planu, ali možda će biti u budućnosti.

 - Kad bi se gledale izjave, i moje i tuđe, onda do sastanka s Hvidrom nikad ne bi došlo. Ako se gleda potreba da postoji povod koji može biti razlog za razgovor o tome. Ne razmišljam o sastanku i nisam siguran da u ovim okolnostima će do toga doći, ali ako će do toga ikad doći, ni ja ni moji stranački kolege neće to odbiti. Čini mi se da bi to moglo biti nakon komemorativnih praksi u Vukovaru - odgovorio je.

Upitan na kraju treba li mijenjati državne praznike kazao je da treba mijenjati državu i učiniti je boljim mjestom za ljude. Na dodatan upit treba li 18. studenog, dan pada Vukovara, biti državni praznik sjećanja kazao je da to sasvim sigurno nije najvažnija stvar danas u državi.

23. travanj 2024 13:36