Dugogodišnjem oplakivanju demografske katastrofe na hrvatskim otocima možda se stalo na kraj, premda velika većina jadranskih škoja još uvijek proživljava dane iseljavanja i pada nataliteta, na nekima se već godinama djeca uopće ne rađaju niti tko doseljava, ali ima i drukčijih primjera. I to ne naklapanja, nego izraženih u stvarnim brojkama Državnog zavoda za statistiku.
Riječ je o praćenju migracija na razini cijele države od 2013. do 2018. godine u kojima su ako gledamo plus, nedostižni šampioni upravo dalmatinski otoci. Tako je među pet općina s više od tisuću stanovnika koje bilježe najveći rast stanovništva, na prvom mjestu Šolta s povećanjem od 23,3 posto, na drugom mjestu je Sali na Dugom otoku s plusom od 16 posto, na trećem Vir s povećanjem od 14,2 posto. Na čelu liste pet gradova koji bilježe najveći porast stanovništva su Novalja na Pagu s plus 9,3 posto, a za njom je Vis s povećanjem broja stanovnika od 6,1 posto.
Premda nam načelnici ovih mjesta kažu kako im kolege s drugih otoka čestitaju, ali i pitaju, dijele li kakve afrodizijake koji su prouzročili ovako dobre rezultate, svi naglašavaju kako je ovo rezultat dugogodišnje pronatalitetne politike i olakšavanja zaposlenja za mlade ljude na otocima. Dakako, postoji i tužnija strana priče: svi naši otoci toliko su iseljeni u odnosu na razdoblje od prije pedesetak godina da čak i desetak novorođenih ili doseljenih ima utjecaja na ovaj tip statistike. Ali, ipak... U vremenima koja dolaze, opstat će samo oni otoci koji koliko-toliko povećavaju broj stanovnika, a ružno je, no istinito; mnogima će budućnost biti obilježena potpunom pustoši.
Stranci na Šolti
Najprije izvještavamo sa Šolte, ondje treći mandat na mjestu općinskog načelnika teče Nikoli Ceciću Karuziću, a usprkos tome što predvodi Nezavisnu listu, kaže kako je iznimno zadovoljan suradnjom sa županijskim i državnim vlastima bez obzira na to koja stranka ih vodi. Na Šolti je ostvaren niz velikih projekata. Šolta je ustvari splitsko predgrađe s osam trajektnih i katamaranskih linija dnevno ljeti i šest zimi, čime je omogućeno da ljudi, ako žele, rade i stanuju s obje strane Splitskoga kanala.
- Povećanje broja stanovništva trebao bi biti prioritet svakog hrvatskog otoka, a to se može postići samo omogućavanjem povoljnijih uvjeta za stanovanje i zaposlenje. Treba započeti već od novorođenčadi, mi dajemo poticaje za rođenje svakog djeteta, otvorili smo jaslice i vrtić gdje je upisano četrdeset djece, a ove školske godine imamo desetero više upisanih učenika.
Posebno je zanimljivo što na Šolti stanuju čak 92 osobe iz stranih zemalja, prvenstveno europskih, Švedske, Njemačke, Italije, dakle prepoznali su naš otok kao mjesto ugodnog življenja. Inače, Šolta je jedna od rijetkih lokalnih samouprava koja nema prirez, a prije države ukinuli smo i poreze na tvrtke i obrte - ističe šoltanski načelnik, dodajući još jedan podatak - na Šolti nema nezaposlenih!
- Nama stalno nedostaje radnika, svi koji žele mogu ovdje naći posao. Zapošljava Općina, komunalno poduzeće Basilija, Turistička zajednica, škola, vrtić, jaslice, ugostiteljstvo, pokrenuli smo projekt zapošljavanja žena na trideset mjeseci...
Tako je Šolta od 1817 stanovnika koliko ih je zabilježeno na popisu stanovništva 2011. godine, prošlu 2018. godinu dočekala s ravno 2235 stanovnika. Čini se malo, ali bitan je plus.
Viški gradonačelnik Ivo Radica (HDZ) povećanje broja stanovnika s dosadašnjih popisanih 1943 za nešto više od šest posto ipak dočekuje sa skepsom, čini mu se da je puno veći broj prijavljenih zbog beneficija nego što ih je zaista na otoku, ali mjere koje poduzimaju, čini se, ipak daju rezultate.
- Uvjeti života i povećanja broja stanovnika na otoku su vrlo jednostavni: ljudima treba omogućiti posao i stan, sve drugo je demagogija. Mi se upravo pripremamo za gradnju 22 stana iz državnog projekta poticane stanogradnje i 13 stanova iz naših sredstava. U zadnjih deset godina u Visu ima dvadeset obitelji više, broj vrtićke djece povećan je s 56 na 74, a osnovnoškolske sa 118 na 130 učenika. Uz naknade za prvo i drugo, za treće dijete je predviđeno da obitelj dobije 200 tisuća kuna kroz deset godina - navodi gradonačelnik Radica kojem je ovo treći mandat na čelu otočnoga grada, te navodi neke aktualne projekte koji bi trebali privući nove stanovnike otoka.
Iz Dubaija na Vis
- Nije samo reprodukcija način na koji će se povećati broj stanovništva, nužno je i doseljavanje, a ove godine su četiri obitelji došle živjeti na Vis, jedna čak iz Dubaija. Predviđamo da će nam za nove turističke sadržaje, poput uređenja Češke vile i turističke zone uskoro trebati oko 150 zaposlenika. Ubrzo će se graditi i najveća solarna elektrana na Mediteranu koja će proizvoditi 3,5 megavata struje i tu će nam trebati educiranih djelatnika - zaključuje gradonačelnik Radica.
Prema posljednjem popisu stanovništva općina Sali, koja obuhvaća Dugi otok i otok Zverinac, imala je 1698 stanovnika raspoređenih u dvanaest naselja. Prema objavljenoj statistici sada ih je 1970, a općinski načelnik Zoran Morović (HSS) zadovoljan je pozitivnom statistikom, premda ističe kako je pedesetih godina prošlog stoljeća na području općine živjelo pet tisuća ljudi što svjedoči o demografskoj kataklizmi koja nije zaobišla niti jedan jadranski otok u posljednjih stotinjak godina.
Sali je općina poznata i po najvišim davanjima u Hrvatskoj, za svako novorođeno dijete od čak 60 tisuća kuna.
- Ove godine u osnovnu školu u prve razrede u Salima i Božavi upisano 14 učenika dok ih je prošle godine bilo samo 5, a u vrtiću u Salima, Žmanu i Božavi imamo pedesetak djece. Ima dosta obitelji s više djece, pa i ja ih imam četvero, sad već odraslih - navodi načelnik Morović.
Najveći problem Dugog otoka je vodoopskrba jer nije priključen na vodovodnu mrežu s kopna, a ono što se crpi na otoku nije dovoljno za ljetnu sezonu. No s najavljenim investicijama i projektima doći će još bolji dani.