Ministarstvo poljoprivrede posljednje dvije godine stalno promovira Školsku shemu voća i povrća, u okviru koje se učenicima osnovnih i srednjih škola dijele besplatni obroci.
Uz glavni cilj projekta – onaj da školska djeca jedu zdravo, namjera je kroz Shemu pomoći i lokalnim proizvođačima da plasiraju svoje voće i povrće u škole kad već ne mogu na police nekih trgovačkih lanaca.
Procedura je takva da škole same biraju dobavljače s kojima potpisuju ugovor o dostavljanju proizvoda hrvatskog podrijetla, po mogućnosti sezonskih. U praksi je, međutim, drukčije – školarcima počesto na klupe stiže voće iz hladnjača, ponajprije jabuke, a dobavljači se ne libe školama distribuirati i proizvode iz uvoza.
– Kad mi je u svibnju, krajem prošle školske godine, dobavljač poslao kruške iz Argentine, rekla sam "sad je dosta, nećemo se više prijavljivati"... Jednostavno ne želim da me itko vuče za nos, i to pod krinkom nekakve brige za zdravlje djece – povjerava nam ravnateljica jedne splitske osnovne škole (točni podaci poznati redakciji, op.a.).
Premda se od prošle godine osnovne i srednje škole više ne javljaju na natječaj Ministarstva poljoprivrede za Školsku shemu, nego to čine njihovi osnivači (jedinice lokalne uprave i samouprave), one i dalje odabiru dobavljača.
Cilj je, naravno, dati prioritet kratkim lancima opskrbe i nabavi proizvoda od lokalnih proizvođača kako bi voće i povrće što kraće putovalo do đaka.
Tvrdo i bezukusno
– I sama sam se, naravno, vodila tom mišlju, pa sam izabrala dobavljača koji radi u Splitu, a uz to ima i dovoljne količine proizvoda budući da mi imamo više od 500 učenika. Mali OPG-ovi nam, upravo radi tolikog broja đaka, nisu, nažalost, dolazili u obzir.
Od izabranog dobavljača sam na prvom sastanku tražila da mi potvrdi distribuciju isključivo sezonskog voća, dakle, da na klupama imamo samo ono što u tom mjesecu dozrijeva – šljive i grožđe u rujnu, mandarine u listopadu, jabuke i kruške u studenome i tako dalje.
Rekli su mi kako su u stanju ispuniti te moje zahtjeve, no u stvarnosti je ispalo potpuno drukčije. Lani u listopadu, kad su se mandarine već prodavale posvuda po bagatelnim cijenama, kasnili su s isporukom toga voća. Na koncu su nam poslali mandarine koje su bile toliko loše kvalitete da nisu ulazile ni u drugu, već eventualno u treću kategoriju.
Kad sam ih upozorila da to ne čine, počeli su mi slati jabuke i kruške, mimo našeg dogovora – ogorčena je ravnateljica iz Splita.
U svibnju je tražila da se djeci dostave vrgoračke jagode. Umjesto njih dobila je – argentinske kruške.
– Vidjela sam na deklaraciji zemlju podrijetla... Te su kruške bile toliko tvrde i bezukusne da su ih djeca odbijala jesti, tako da sam otpremnicu cijelu vratila natrag. Na koncu smo uspjeli nekako dobiti te jagode, ali za 30 kuna po kilogramu!
Princip je, naime, takav da prvo škola plaća dostavljeno voće, a potom joj Ministarstvo poljoprivrede refundira trošak. U svakom slučaju, jako sam nezadovoljna provedbom ovog projekta i smatram da bi Ministarstvo moralo više kontrolirati dobavljače koji zbilja rade svašta – ističe naša sugovornica.
Na pitanje zašto se dopušta plasman uvoznog voća i povrća u škole, kad je jedna od osnovnih ideja ovog projekta "od polja do stola", odnosno što kraći lanac opskrbe, iz Ministarstva su nam odgovorili kako uvoz ne mogu zabraniti, prema pravilima zajedničkog EU tržišta.
Ne samo to, uputili su nas da se za pitanja o dobavljačima i podrijetlu dobavljenog voća obratimo osnivačima škola i samim školama unatoč činjenici da se dobavljači prijavljuju upravo na natječaj Ministarstva poljoprivrede, i to tijekom čitave godine?!
Promicanje zdrave prehrane
– Školska shema je Program potpore namijenjen poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda, koji ima za cilj promicanje uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika djece u odgojno-obrazovnim ustanovama.
To je i jedan od mogućih načina korištenja kratkih lanaca opskrbe kojima školskoj djeci omogućujemo lokalno uzgojeno voće i povrće, ali i domaće mlijeko i mliječne proizvode.
Škole biraju dobavljače, ugovaraju nabavu i raspodjeljuju učenicima voće i povrće (kao i mlijeko i mliječne proizvode) te imaju mogućnost prednost dati lokalnim poljoprivrednicima.
Osim činjenice da je hrana čiji je put od polja do stola puno kvalitetnija od one koja prijeđe nekoliko stotina kilometara, angažiranjem lokalnih poljoprivrednih proizvođača pridonosi se održavanju radnih mjesta u poljoprivredi, ali i razvoju našeg ruralnog prostora – stoji u odgovoru koji smo dobili od Ministarstva poljoprivrede.
Lista prihvatljivih proizvoda
Školska shema funkcionira tako da dobavljači isporučuju 100 do 150 grama voća i povrća po djetetu tjedno, a na listi prihvatljivih proizvoda koji se mogu plasirati u škole su: breskve, nektarine, šljive, jabuke, kruške, marelice, trešnje, dunje, bobičasto voće, agrumi, repa, cikla, crni korijen, celer, rotkvica, mrkva, rajčica...
Pada broj prijavljenih škola
- 677 osnovnih škola u Hrvatskoj sudjeluje ove školske godine u Shemi voća i povrća (25 manje nego lani)