'Povišica' koju će dobiti oni s plaćama iznad 4500 je smiješna, jedina bitna razlika je u povratu poreza. A i to će osjetiti samo neki

Premijer je već sad objavio kakve će darove zaposlenima ove godine staviti pod bor.

Pedesetak tisuća radnika koji zarađuju minimalce dobit će 250 kuna veće plaće, većini će zaposlenih plaće porasti od 0,38 do 83 kune, uglavnom po 55 kuna jer se osobni odbitak podiže za 200 kuna. Dogodine nema nikakvih promjena u odbicima za djecu i uzdržavane članove obitelji jer se podiže samo osnovna olakšica za svakog zaposlenog s 3800 na 4000 kuna.

“Povišica” od 38 lipa

Premda iduće godine startaju porezne poštede za mlade koji se potpuno ili u 50 posto iznosa oslobađaju plaćanja poreza na dohodak, neće te olakšice dobiti u mjesečnim isplatama plaća nego prilikom godišnjeg obračuna poreza. Tako stoji u prijedlogu zakona koji je Vlada usvojila prošlog tjedna.

To znači da će mladi nove porezne olakšice dobiti iz poreza koji će plaćati bez ikakvih pošteda tijekom iduće godine, da bi onda u 2021. ostvarili povrat poreza u skladu s novim olakšicama koje će im izračunati Porezna uprava i isplatiti na račune.

Povećanje osobnog dobitka za 200 kuna podići će mjesečne plaće samcima koji zarađuju više od 3800 kuna, s tim da će oni s 3801 kunom plaće dobiti u siječnju u buštama povišicu od 38 lipa, onima sa zaradom od 3900 kuna plaće će porasti za 33,12 kune, zaposleni koji zarađuju 4000 kuna dobit će povišicu od 54 kune.

Svi s plaćama od 4500 kuna do 25.520 kuna mogu računati da će im plaće porasti za 55 kuna. Osobama s neto buštama od, primjerice, 36.000 kuna, svakog će mjeseca kapnuti još 82,9 kuna mjesečno, pokazuje naša okvirna računica za zaposlene koji plaćaju prirez od 15 posto, poput Splićana i Riječana.

Izračun olakšica za mlade koji plaćaju prirez od 15 posto pokazuje da se ni oni neće usrećiti velikim olakšicama koje su im pripremili na Markovu trgu jer rijetki zarađuju više od 5000 kuna, takve plaće prima samo jedna trećina mladih visokoobrazovanih ljudi.

Vlada vjeruje da će ovim olakšicama dati doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih na rad u inozemstvo. Lijepe želje su jedno, stvarnost nešto drugo.

Tako mladi i stariji zaposleni s plaćama do 4000 kuna koji nemaju uzdržavanih članova obitelji na poreznoj kartici, porez dogodine uopće neće plaćati, pa mladi u 2021. s tolikom i manjim plaćama neće dobiti ni lipe povrata. Mladi s 4100 kuna plaće dobit će 710 kuna povrata ako imaju do 25 godina ili 355 kuna ako imaju do 30 godina.

Mladi do 25 godina s mjesečnim plaćama od 4500 kuna dobit će u 2021. godini povrat poreza od 2540 kune, a ako su stariji i imaju do 30 godina, povrat iznosi 1270 kuna. Onima s 5000 kuna mjesečne plaće i do 25 godina povrat će težiti 4827 kuna, a onima od 26 do 30 godina povrat će biti 2413 kune.

Dvoje od troje mladih s fakultetskom diplomom zarađuje manje od 5000 kuna, pokazalo je istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje i varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, što je predstavljeno krajem prošle godine.

Mladi imaju mizerne plaće

Po rezultatima tog istraživanja, dvije trećine mladih s diplomom zarađuje manje od 5000 kuna, dok petina mladih s diplomom zarađuje mjesečno manje od 3500 kuna, a svi su ovi rezultati bez mladih koji koriste mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Gotovo četvrtina mladih visokoobrazovanih ima plaću između 5000 i 7000 kuna, 5,3 posto diplomiranih zarađuje od 7000 do 10.000 kuna, a 2,9 posto mladih s diplomom već u startu ima plaću iznad 10.000 kuna.

Povrat za samce koji imaju 7000 kuna plaće do 25 godina iznosit će 13.976 kuna, a onima od 26 do 30 godina povrat iznosi 6988 kuna. Oni s 10.000 kuna plaće ostvarit će povrat od 27.700 kuna poreza na dohodak i prirez tijekom godine ako imaju do 25 godina, a malo stariji koji imaju do 30 godina dobit će 13.850 kuna.

Kao što nema šanse da će ove olakšice imati značajnijeg utjecaja na odluku većine mlađih od 30 koji razmišljaju o odlasku iz zemlje, tako je jasno da novim najavljenim povećanjem minimalca nema šanse da Hrvatska prestigne Litvu iduće godine jer je premijer najavio da će bruto minimalac povećati za 38 eura na 544 eura.

Premijer Plenković rekao je da je na početku mandata njegove vlade neto minimalac bio 2496 kuna, a dogodine će biti 3250 kuna, što je povijesno povećanje plaće od 100 eura u mandatu njegove vlade.

A povijesno je i to što nas je ove godine Litva prvi put preskočila visinom minimalca koji je povećala za 155 eura, s lanjskih 400 eura na ovogodišnjih 555 eura. Lako je moguće da će još podizati minimalnu plaću jer to svake godine rade gotovo sve od 22 članica EU-a koje imaju propisani minimalac.

Za sada se zna da su Poljaci najavili postupan rast sadašnjeg “minimalca” od 524 eura koji do 2023. trebao iznositi 908 eura jer više ne žele biti zemlja jeftine radne snage.

Zaostajemo s minimalnom plaćom

Radnici u Hrvatskoj, njih oko 50 tisuća koji zarađuju minimalne plaće, dogodine će umjesto 3750 kuna bruto minimalca ili 505,9 eura, primati 4062,51 kuna ili 544 eura, odnosno, neto minimalne plaće će im s ovogodišnjih 3000 kuna narasti na 3250 kuna.

Još 2008. kada je minimalna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila 379,6 eura, samo je Slovenija s 566,50 eurom bila ispred Hrvatske, ostalih deset tranzicijskih zemalja bilo je slabije. Od nas su danas, kako stvari trenutačno stoje, po visini ovogodišnjih minimalnih plaća lošije Bugarska, Letonija, Rumunjska i Mađarska. O tome koliki će minimalac u tim zemljama biti u idućoj godini ovisit će i njihovo zaostajanje za Hrvatskom.

Sigurno je samo da se to zaostajanje svake godine smanjuje.