Kritike na tekst novog Ovršnog zakona o kojemu je saborska rasprava završila u srijedu drugim čitanjem, i dalje ne prestaju, a svi koji su njime nezadovoljni i ocjenjuju ga štetnim - od blokiranih, preko gospodarstvenika, javnih bilježnika, odvjetnika, sudaca i drugih, još se nadaju kako je moguće da zakon ne prođe na glasanju i da se vrati Ministarstvu pravosuđa na doradu.
Sabor: SDP oštro protiv novog zakona o vatrogastvu, Bulj ga nazvao 'lex Ante Sanader'
Jedan od glavnih prigovora koji se iznosi na račun novog Ovršnog zakona vraćanje je ovrha na temelju vjerodostojne isprave sudovima (ali se u postupku zadržavaju javni bilježnici), što bi ih moglo ponovo zatrpati.
Upozorenje
Hrvatska udruga poslodavaca nedavno se oglasila u povodu ovoga zakona i upozorila da će zbog njega na sudove godišnje doći pola milijuna novih predmeta, a da će ovrhe koje javni bilježnici riješe u 30 dana sada trajati najmanje šest mjeseci.
Prvi put mišljenje o novom Ovršnom zakonu dao je predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa.
- Mi na Vrhovnom sudu u vezi s tim zakonom nismo održali sjednicu odjela, ali mogu prenijeti mišljenje članova radne skupine za izradu teksta novog Ovršnog zakona iz redova sudaca. Mislimo da ne treba okupirati kapacitete suda i da je uvođenje suda kao nekog tko dolazi nakon javnih bilježnika nepotrebno jer je sustav dosad funkcionirao dobro - rekao je predsjednik Vrhovnog suda koji se svojim mišljenjem pridružio cijeloj vojsci kritičara novog Ovršnog zakona.
Sessa se osvrnuo i na argument Ministarstva pravosuđa kojim se opravdava vraćanje ovrha na temelju vjerodostojne isprave na sudove. Ministarstvo se poziva na presude Europskog suda u predmetima Pula parking i Zulfikarpašić prema kojima se ovrha na temelju javnobilježničkog akta nije mogla provesti prema stranim državljanima. Europski sud je ocijenio da nedostaju elementi kontradiktornosti koje osigurava sud.
Međutim, predsjednik Vrhovnog suda ukazuje i na to da je Europski sud vrlo jasan kako se to stajalište ne odnosi na stranke unutar Republike Hrvatske. - Ako se nešto željelo učiniti u tom pogledu, onda se moglo ostaviti javne ovršitelje kao povjerenike suda - rekao je Sessa, navodeći da ni to nije bilo nužno jer je bilo i drugih rješenja. Prema njemu, pokušao se napraviti kompromis nakon presude Europskog suda, koji uopće nije bio nužan.
“Tu se radilo o međunarodnom sporu, a za njega postoji adekvatno pravno sredstvo”, nastavio je predsjednik Vrhovnog suda, napominjući da ovakav zakon neće riješiti pitanje blokiranih i umanjiti pritisak na njih jer se to rješava drugim, socijalnim mjerama.
Digitalizacija
Prof. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu nedavno je na konferenciji za tisak Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) rekla (i ponovila u emisiji “Otvoreno”) da je Sud Europske unije u travnju 2019. potvrdio da nije nadležan za odlučivanje o pitanjima nacionalnog prava, poput ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koju provode javni bilježnici. Rekla je i da za potrebe nekoliko stotina slučajeva godišnje kad se ovrha želi provesti u drugim zemljama EU već postoji rješenje u domaćem pravu jer svaki vjerovnik primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku vezano za izdavanje platnog naloga može ishoditi sudsku odluku ovršivu u drugim zemljama EU.
Prof. Maganić jednako kao i predsjednik Vrhovnog suda smatra da Ovršni zakon nije mjesto gdje se rješavaju socijalni ili gospodarski problemi koji su nastali negdje drugdje, nego da to treba rješavati razvojem gospodarstva, a Ovršni zakon mora ostati funkcionalan i učinkovit instrument djelotvornog pravosudnog sustava.
Kao jednu od pozitivnih strana novog Ovršnog zakona ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković iznosi digitalizaciju. Prisilna naplata bi se trebala digitalizirati, a naknade nešto smanjiti, što je Ministarstvu pravosuđa glavni argument u tvrdnji da će ubuduće ovrhe biti jeftinije. Međutim, i u odnosu na digitalizaciju, kritičari zakona koji ga trebaju primjenjivati u praksi imaju podosta primjedbi. Novi sustav još i ne postoji (zbog toga se i predviđa odgoda stupanja zakona na snagu s 1. siječnja sljedeće godine na 1. srpnja 2020.), a postojeći koji funkcionira trpi podosta manjkavosti.
Kad se uvede nova digitalna platforma, najprije bi je trebalo testirati, a kritičari upozoravaju da će i nakon toga ostati problem velike informatičke nepismenosti na koju ukazuju porazni podaci o korištenju sustava e-građani. No, ako i to sve funkcionira, opet ostaje činjenica da će umjesto jednog sudionika u postupku (javnih bilježnika) sada biti dva (javni bilježnici i sudovi), a umjesto u dosadašnja četiri, ovrhe će se ubuduće rješavati u deset koraka, što jasno govori da ne mogu biti ni brže, ni jeftinije.
Dobra rješenja
Predsjednik Vrhovnog suda Sessa kaže da sva digitalizacija znači angažman i nekoga na sudu, a to će biti sudski savjetnici i službenici i da će se dio potencijala suda morati angažirati na ovrhama koje su dosad rješavali javni bilježnici. Naveo je i da u 80 posto slučajeva koje su bilježnici riješili nije bilo prigovora, a u preostalima, gdje je uložen prigovor, predmet se upućivao na sud i dužnik je uvijek imao osiguranu sudsku zaštitu.
Predsjednik Vrhovnog suda kaže da u novom Ovršnom zakonu ima dobrih rješenja, kao što je zabrana ovrhe na određenim primanjima, na domu, da se određuje novčani iznos duga ispod kojeg se ne može provesti ovrha na nekretnini i drugih, ali da ipak nije trebalo uvoditi miješani sustav u kojemu se ovrhe vraćaju sudovima, a u postupku se zadržavaju javni bilježnici.