Bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznenada je u 68. godini preminuo u četvrtak poslijepodne u Zagrebu, piše Slobodna Dalmacija.
Samo dan ranije na svom blogu Macropuls napisao je kratki pregled upravo objavljene autobiografske knjige „Persona Non Grata“ u kojoj iznosi svoju poslovnu biografiju i komentira brojne gospodarske i političke događaje.
Rohatinski je rođen u Zagrebu 3. kolovoza 1951. godine, diplomirao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 1974., a na istom je fakultetu i doktorirao 1988. godine, na kojem mu je mentor bio bivši SDP-ov ministar financija Mato Crkvenac.
U knjizi je o sebi je napisao: "U mladosti sam bio tih i povučen, nisam mnogo izlazio ni trčao za curama. Moj svijet bile su knjige, posebno povijesne. Bavio sam se sportom, igrao šah i slušao ploče – prije svega rock. Mnogi su mislili da je to zbog kompleksa uzrokovanog mucanjem. Možda je u početku i bilo tako. Kasnije sam se prestao opterećivati time. Jednostavno – bio sam takav.“
Za posao je kazao kako su ga „pratili atributi kejnesijanac, monetarist, suverenist... Bilo je i drugačijih, ovisno o autoru, trenutku ili ciljevima. Nikad se nisam smatrao ničim od toga. Nastojao sam gledati što se stvarno zbiva i misliti svojom glavom. S takvim pristupom nije jednostavno naći istomišljenike niti je ugodno. Za svoje se poglede trebate izboriti čvrstim argumentima, gubeći prijatelje, a ponekad stvarajući i neprijatelje“.
- Dugogodišnja prisutnost u medijima donijela mi je niz poznanika, a kad su se reflektori konačno ugasili, i oni su nestali - naveo je.
U prošlom sistemu radio je u Republičkom zavodu za planiranje, a 1990. postao je voditelj Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu. Njime je rukovodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb. Mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor preuzeo je 2000., a u srpnju iste godine imenovan je guvernerom HNB-a.
Dužnost guvernera obnašao je u dva mandata te je bio najdugovječniji guverner od hrvatske neovisnosti.
Iz HNB-a se vratio u koncern Agrokor na mjesto savjetnika.
Njegov odnos s Agrokorom bio je u fokusu javnosti zbog kontroverznih okolnosti u kojima je prodana tvrtka njegove supruge. Svojedobno ga se spominjalo i kao mogućeg kandidata za hrvatskog premijera, o čemu se govorilo i na saborskom Povjerenstvu koje je istraživalo Agrokor.
Iskaz bivšeg guvernera tada je uzbunio saborsku oporbu koja je tu vidjela jasnu spregu Ivice Todorića i politike.
Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja - priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.
Prije negoli će mu isteći drugi šestogodišnji mandat, u lipnju 2012. godine novinarima je rekao da 'odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića'.
O kraju drugog guvernerskog mandata u knjizi je napisao: "Vujčić me je upozorio da se obavezno javim Milanoviću vezano za moj istup u Opatiji. Nisam to učinio, braneći pravo na javno iznošenje stručnog mišljenja. Nekoliko dana poslije, zazvonio je telefon. Premijer. Račun mojih višegodišnje loših odnosa s politikom i političarima konačno je stigao na naplatu"
Vezano uz politiku u autobiografiji je naveo kako 'ekonomski argumenti, pa čak ni „gola statistika“, nemaju veće značenje u svijetu politike"
- U takvim uvjetima alternativa je držati se struke ili se prilagoditi politici. Nisam s tim u vezi imao nikakvih dvojbi i to je imalo svoju cijenu. Naplata je jednom morala doći - zaključio je.