Demografi s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu došli su do iznenađujuće spoznaje da se u Hrvatskoj u sve većoj mjeri razvode najniže obrazovani parovi, te upozorili da to njihove članove može dodatno izložiti društvenim nejednakostima.
BUNJAC KIŠOBRANOM UDARIO LJUBAVNIKA BIVŠE SUPRUGE? Bivši saborski zastupnik prijavljen policiji zbog napada: 'Šutjela sam dosta, ali više ne mogu'
Rezultati istraživanja objavljena u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku neočekivani su jer su u Hrvatskoj razvodi i dalje rjeđi nego u većini europskih zemalja, uključujući i bivše socijalističke zemlje, i jer anketna istraživanja potvrđuju da je Hrvatska pretežno konzervativno europsko društvo u kojem se održala naklonost prema tradicionalnim oblicima života u obitelji i braku, ističe se.
Demografi s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Petra Međimurec i Ivan Čipin poduzeli su istraživanje pojedinačnih podataka iz vitalne statistike o sklopljenim i razvedenim brakovima za razdoblje od 1989. do 2014. godine. Iz njih su zadržali samo podatke o parovima u prvom braku i svako se opažanje pratilo od vjenčanja do razvoda ili do dvadesete godišnjice braka, što god od toga dvoje prije dogodilo.
U tako uređenoj bazi ostalo je 510.855 parova, koji su svi zajedno u braku proveli 6.151.277 godina, što je vrijeme u kojem su ukupno bili izloženi riziku za razvod, objašnjavaju istraživači svoj postupak.
Među tim parovima do kraja 2014. godine i prije dvadesete godišnjice braka razvelo se njih 44.336, navodi se u Reviji za socijalnu politiku.
Odmah je uočljivo da bazna crta rizika za razvod ima tipičnu rastuću pa padajuću putanju, kažu autori i pojašnjavaju da su razvodi najrjeđi tijekom prve godine braka, nakon čega njihova brojnost raste i doseže vrhunac između četvrte i pete godine braka, a zatim postupno opada.
Najviše brakova razvedeno je između treće i pete godina nakon vjenčanja, njih 8123, te između sedme i desete godine braka, 8021. Kalendarski, najviše razvoda dogodilo se u razdoblju od 2001. do 2008., njih 17.195, kaže se.
Najviše se razvode muževi mlađi od 25 godina, njih 17.454, te žene između 20. i 24. godine, ukupno 20.289 žena, podaci su iz istraživanja.
Gledano po obrazovnim razredima, najviše se razvode supružnici sa srednjom školom: 32.816 muževa i 30.580 žene.
Razvodi brakova istraživače privlače ponajviše zbog negativnih posljedica koje donose supružnicima, a osobito njihovoj djeci, a one najjače pogađaju one s ograničenim socioekonomskim resursima, ističu autori i zaključuju da u tom slučaju veza između obrazovanja i razvoda braka može postati jedan od mehanizama u širenju i reprodukciji društvenih nejednakosti.