Svako toliko u javnosti se digne prašina oko pitanja braniteljskih statusa. Nema dugo, još uvijek aktualna predsjednica RH Kolinde Grabar -Kitarović izjavila je da se njezinu suprugu nudio – status branitelja.
Kako se to “nudi” status branitelja, kako se to može 25 godina od Domovinskog rata postati branitelj i što se sve promijenilo novim Zakonom o hrvatskim braniteljima, koji je na snazi zadnju godinu dana - upitali smo Krešimira Maretića, predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP).
- Status hrvatskog branitelja stječe se izdavanjem potvrde MORH-a ili MUP-a, odnosno jeste li za vrijeme rata bili djelatnici navedenih ministarstva bilo u borbenom ili neborbenom sektoru, a Ministarstvo hrvatskih branitelja objedinjava evidencije, vodi jedinstvenu evidenciju hrvatskih branitelja i izvan toga ništa više nije moguće.
Status hrvatskog branitelja se ne može nuditi, nego je on stvarno činjenično sudjelovanje pojedinca u obrani RH, a koje je vidljivo iz evidencija već navedenih ministarstava i nema novih branitelja! Ili si bio branitelj ili nisi!
ISPRAVLJANJE PROPUSTA
Pojašnjava nam ovaj hrvatski branitelj koji je u sastavu Gromova, 2. gardijske brigade, branio domovinu, kako je tijekom godina došlo do određenih propusta pri evidentiranju, i to u samom početku rata, što je rezultiralo s gotovo tisuću novih branitelja.
Maretić, koji je dvaput bio i ranjen tijekom Domovinskog rata, a sada je u drugom mandatu čelnog čovjeka Zbora veterana, osim izmijenjenog broja branitelja iznosi nam što se to promijenilo zadnju godinu dana od kada je na snazi novi zakon.
- Donošenje novog zakona bilo je nužno, jer je prethodnom zakonu prioritet bio skrb o obiteljima poginulih hrvatskih branitelja i stradalnicima, odnosno hratskim ratnim vojnim invalidima (HRVI), a protok vremena je iskazao i druge probleme.
Novim zakonom uređena su mirovinska prava te je omogućen rad uz mirovinu, zaštićena su stečena prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), otvoren je rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata s osnova oboljenja, to su najvažnije promjene.
No, potrebno je naglasiti kako su i ojačani centri za psihosocijalnu pomoć i Područne jedinice Ministarstva u županijama, tako da je dostupnost pomoći braniteljima višekratno uvećana.
U toj implemetaciji novih pravilnika u stvarni život bilo je i dosta minusa novog zakona, a koji se – a kako bi u Hrvatskoj bilo drugačije - uglavnom odnose na sporu provedbu “slova s papira”!
- Najveća zamjerka s terena je bila usporena primjena tog zakona, koja je nastala upravo zbog vremena potrebnog za donošenje podzakonskih akata i uspostavu područnih jedinica ministarstva. Analizu provedbe zakona radi ministarstvo te se otklanjaju nedostaci, a i same udruge veterana upozoravaju na nedostatke.
Primjera radi, rješavala se u hodu i tehnička provedba mjera o zapošljavanju umirovljenih branitelja, odnosno mjera mogućnosti rada do četiri sata. Zbog nedovoljne upućenosti samih branitelja i poslodavaca, dolazilo je do gubitka stečenih prava, no u suradnji s resornim ministarstvima i udrugama sam način primjene sada je preciznije definiran.
Naime, doznajemo kako se tijekom zaposlenja umirovljenih branitelja na četiri radna sata gubila mirovina jer su poslodavci prijavljivali radnike na četiri sata, a u zakonu je pisalo "do četiri radna sata"...
- Evidentno je kako naša populacija stari, što će u budućnosti zahtijevati veću brigu kroz zbrinjavanje u domovima, poglavito samaca, a u istom trenutku skupina konzumenata zakona, kao što su obitelji poginulih, sve je manja. Roditelji branitelja zbog godina umiru, a djeca konzumiraju prava do završetka školovanja, odnosno do 26 godine starosti. Zato trebamo biti fleksibilni i spremni mijenjati neke odredbe zakona kako bismo rješavali probleme – podvlači Maretić.
BROJKE SU NEUMOLJIVE
Na našu primjedbu kako javnost iritira povećanje broja novih branitelja, kao i brojnih udruga veterana, odrješit je:
- Nema novih branitelja, ili si bio ili nisi bio! Bilo je propusta u priznavanju prava, to se ispravlja i s time smo završili! A gledajući na udruge proizašle iz Domovinskog rata, imam drugačije viđenje.
U Hrvatskoj djeluje više od 52.000 udruga civilnog društva na četiri milijuna stanovnika, u prosjeku ispada da na jednu udrugu ide 76 građana RH. Kad to usporedimo s oko 1000 udruga proizašlih iz Domovinskog rata, što obuhvaća i obitelji poginulih i nestalih, te iznosi više od 500.000 branitelja i stradalnika, ispada da jedna braniteljsko-stradalnička udruga dolazi na 500 građana RH.
Brojke su neumoljive, ali nitko se ne bavi s ostalih više od 51.000 udruga, očito je fokus prozivki samo na braniteljsko-stradalničke udruge. Osobno podržavam rad udruga, dobro je da se ljudi okupljaju i čine nešto za opće dobro...
U cilju zaštite digniteta Domovinskog rata, osnovan je i ZUV HGP kojim trenutno 50-godišnji Maretić predsjedava.
- Od početka Domovinskog rata umrlo je 61.509 branitelja, podaci su to iz rujna 2019. godine, a svjedoci smo svakodnevnih pokopa hrvatskih branitelja, stoga je ta brojka sigurno veća. Životna dob je ispod 60 godina, dok u Hrvatskoj prosjek iznosi 76 godina, što znači 16 godina manje, sad bih se tu nadovezao da ti branitelji u većini nisu mogli konzumirati svoje pravo na mirovinu jer su umrli u godinama kad ne mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu, a uplaćivali su u mirovinski sustav za vrijeme svog radnog vijeka pa bi mogli postaviti pitanje što je s tim uplatama.
Poražavajući su i podaci o suicidima i bolestima koje “kose” braniteljske redove: prema statistici iz rujna 2019. zabilježeno je 3069 suicida.
- U većini slučajeva samoubojstvo je rezultat osjećaja beznađa, tako da ukupna društvena kretanja utječu na psihu, odnosno na stanje pojedinca-branitelja, a moramo priznati kako je u određenim vremenima odnos spram branitelja bio izrazito negativan. S druge strane i bolest je uzela svoj danak.
Najčešći uzročnici tih uranjenih smrti kod branitelja su maligne bolesti i krvožilne bolesti. Potvrđeno je to i kroz preventivne zdravstvene preglede od 2016. godine naovamo. Kroz taj program prošlo je više od 51.000 hrvatskih branitelja, a nažalost, više od 40 posto pregledanih upućeno je na dodatne preglede, većinom zbog malignih ili krvožilnih problema.
U toj borbi s bolešću nastajali su i novi problemi, bez obzira što branitelji imaju prednost pri liječenju.
- Lijepo to zvuči, no u stvarnosti je sasvim druga slika. A najveći problem je bio izražen u palijativnoj skrbi, imali smo svakodnevno intervencije za produženjem liječenja u KBC-u jer nije postojao kapacitet palijativne skrbi pa je od kraja 2018. godine u suradnji MHB i Ministarstva zdravstva započet projekt palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za produženo liječenje u Dugoj Resi. A od polovice 2019. sklopljeni su ugovori o suradnji s Općom bolnicom Nova Gradiška te s Općom i veteranskom bolnicom "Hrvatski ponos" u Kninu.
RAČUNAMO I NA EUROFONDOVE
Pomoć bolesnim bivšim suborcima tako je jedna od glavnih aktivnosti u većini udruga, uz onaj najvažniji cilj, a to je očuvanje digniteta Domovinskog rata. Upravo Zbor provodi niz aktivnosti i projekata kako bi se prenosila istina o Domovinskom ratu te poboljšala kvaliteta života branitelja stradalnika: od radionica iz područja psihološkog i socijalnog osnaživanja do individualnih psiholoških savjetovanja.
Privatni album
- Organiziramo tribine, izložbe, obilježavanje obljetnica, snimanje dokumentarnih filmova i izdavanje knjiga. Istaknuo bih dokumentarni film "Zima '94." koji je rezultat suradnje s povjesničarom Davorom Marijanom, HRT-om i sudionicima operacije. U pripremi je projekt snimanja o oslobodilačkoj operaciji u zapadnoj Slavoniji 1991. godine, kao i izložba o Domovinskom ratu u Njemačkoj. Ujedno provodimo i brojne projekte sufinancirane iz EU fondova... Radimo i radit ćemo na očuvanju istine o Domovinskom ratu!
Naglašava naš sugovornik kako su udruge proizašle iz Domovinskog rata bile pokretač i danas su u većini događanja nositelji obilježavanja obljetnica i komemoracija, ali...
- Moramo biti svjesni da s protokom vremena bivamo sve stariji i očekivati je da u budućnosti nećemo moći to ispunjavati. U suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i MORH-om, plan je formirati jedinstveni protokol obilježavnja važnijih datuma te odrediti nositelja i razinu obilježavanja obljetnica.
No, puno je još otvorenih pitanja važnih za nas branitelje. Prvo pitanje nestalih! To je prvenstveno humanitarno pitanje i vrijeme je da obitelji saznaju sudbinu svojih bližnjih. Potom pitanje Zakona o univerzalnoj jurisdikciji, procesuiranje ratnih zločina, odšteta logorašima, poštovanje Deklaracije o Domovinskom ratu jer smo svjedoci učestalog blaćenja i nepoštovanja Deklaracije.
ZUV HGP i partnerske udruge još u rujnu 2019. pokrenuli su inicijativu prema saborskom Odboru za ratne veterane i očekujemo tematsku sjednicu tog saborskog odbora u siječnju 2020. godine...
Što kažu brojke
Podaci iz rujna 2019. godine: od 508.605 hrvatskih branitelja živih je 438.262. Poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu je 8397, a nestalih 437. Umrlih hrvatskih branitelja od početka Domovinskog rata je 61.509.
Od 438.262 živa hrvatska branitelja još uvijek rade 197.362 branitelja (6954 rade uz mirovinu), a 74.627 branitelja nije u radnom odnosu i ne koristi mirovinu.
Trenutačno je 76.168 branitelja u mirovini po općim propisima, kao djelatne vojne osobe, djelatnici MUP-a, djelatnici u pravosuđu, pirotehničari i starosne mirovine prevedene iz invalidske. Prosjek staža tih umirovljenika je 30 godina, odnosno jednak je prosječnom stažu ostalih korisnika mirovina u RH.
Mirovine po posebnim propisima su: hrvatski ratni vojni invalidi 54.555 (prosjek 20 godina radnog staža), obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja 14.443, Hrvatsko vijeće obrane 6726 mirovina obiteljima poginulih i najtežim invalidima.
To je prava istina o 'pola milijuna braniteljskih mirovina'.
Nisu svi u mirovini
ZUV HGP potpisao je povelju o suradnji s Udrugom Specijalne policije iz Domovinskog rata (26 članica koje baštine ratni put više od 20.000 pripadnika), Zajednicom udruga postrojbi ZNG RH i HV (13 članica koje baštine ratni put više od 40.000) i Savezom Udruga branitelja radnika RH (Savez okuplja udruge branitelja HEP-a, Hrvatske pošte, Hrvatskih šuma, Hrvatskih željeznica, Petrokemije, Đure Đakovića, Zagrebačkog holdinga...).
Prvotne dvije udruge okupljaju ratne postrojbe u okviru MUP-a i HV-a, a treća okuplja branitelje-radnike još uvijek u radnom odnosu, njih oko 200.000 koji nisu teret društva kako se to često želi prikazati.
Stop stigmatiziranju!
Često smo svjedoci i kriminalnih radnji među braniteljskom populacijom, kao zadnji slučaj nezakonitog korištenja mirovine poginulog oca u svrhu studiranja, a korisnik nije bio student, te na kraju vraćanja uzetog novca iz blagajne Zaklade koja se brine za potrebite.
- Jasno dajem do znanja da ne branim i ne štitim nikog tko je počinio bilo kakvo nečasno djelo, ali stigmatizacija hrvatskih branitelja je jedan stalni proces, odnosno s pojedinačnim nečasnim radnjama poistovjetiti cijelu populaciju u najmanju ruku je nekorektno.
No, kad smo kod državnog proračuna i moćnih roditelja, mnogo se toga saniralo iz proračuna što se broji u milijardama i bilo bi zanimljivo i pošteno znati čiji su to sinovi i koja je to društvena kasta – jasan je Maretić, koji se nada kako će svatko odgovarati za svoja (ne)djela.