ŠTO SE TO DOGAĐA S VREMENOM? Vodeći meteorolozi objašnjavaju otkud ovakav prodor hladnog zraka i otkrivaju kakvo nas ljeto očekuje

ŠTO SE TO DOGAĐA S VREMENOM?

Orkansko nevrijeme zahvatilo je tijekom nedjelje i u ponedjeljak veći dio Hrvatske. Obilna kiša te jak i olujan sjeverni vjetar, bura i jugo najjače su pogodili sjeverni Jadran te gorsku i središnju Hrvatsku.

Jak i olujni vjetar lomio je grane drveća, rušio stabla i stvarao štete na objektima. Obilna kiša mjestimice je uzrokovala bujične poplave u Istri, a počeli su rasti vodostaji rijeka, osobito sljevova Kupe i Une.

Kako navode u Državnom hidrometeorološkom zavodu, posljedica je to, piše Jutarnji list, snažne ciklone sa središtem iznad južne Italije i jake anticiklone nad sjeverozapadnom Europom. Između ta dva sustava nastale su velike razlike u tlaku zraka uz pritjecanje hladnog zraka sa sjevera, dok ciklona, koju su na nekim portalima neslužbeno nazvali Rea, nad Hrvatsku donosi s juga veliku količinu vlage.

Posebno dramatično bilo je u Zagrebu, gdje je u noći s nedjelje na ponedjeljak jak olujni vjetar lomio grane drveća i rušio stabla, zbog čega je tijekom noći i ranog jutra zabilježeno čak 240 intervencija vatrogasaca, a nakon što su objavljeni i poslijepodnevni podaci, ukupna bilanca iznosi više od 700 intervencija. U Zagrebu je zabilježena brzina vjetra od čak 101 kilometar na sat, što je više i od 11. studenog 2013. godine, kada se glavni grad našao na udaru oluje Teodor, pri čemu je vjetar puhao brzinom od 97 kilometara na sat. Na sreću, za razliku od 2013. godine, sada nije bilo ljudskih žrtava, ali su dvije osobe lakše ozlijeđene. I današnje su temperature u većini mjesta bile primjerenije studenome nego sredini svibnja.

Ipak, da će se Hrvatska naći na udaru olujnog nevremena, upozorila je još prije nekoliko dana RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar. Ona je naglasila kako su u samoj sredini svibnja hladni prodori prilično česti, a riječ je o takozvanim “ledenim svecima”.

- Od 11. do 15. svibnja česta su takva pogoršanja, kad dolazi do hladnih prodora. ‘Krivci’ za ovakvo vrijeme su ‘ledeni sveci’: Mamericije, Pankracije, Servacije i Bonifacije, a sve skupa zaokružuje malo manje čudna sveta Sofija. U posljednjih deset godina ovakvo pogoršanje u smislu zahladnjenja i velikih oborina dogodilo se sedam puta. Prije je to bilo svake druge godine, odnosno 16 puta u 30 godina - rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

U utorak se, piše Jutarnji list, ipak očekuje slabljenje sjevernog vjetra. Najprije u unutrašnjosti, a zatim i na Jadranu. Kako navode u DHMZ-u, bit će pretežno oblačno, mjestimice s kišom, u višem gorju sa snijegom, a lokalno može biti obilnih oborina. Na kopnu će puhati umjeren, u prvom dijelu dana i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar s olujnim udarima, a na Jadranu jaka i mjestimice olujna bura, podno Velebita s orkanskim udarima, samo na krajnjem jugu slabo i umjereno jugo.

- Od srijede će atmosferske prilike biti stabilnije, pa će oborina biti manje, a sunčanog vremena više, pri čemu će i temperatura zraka zamjetno porasti. I vjetar će slabjeti, tijekom utorka najprije u sjevernim krajevima unutrašnjosti, u srijedu i na Jadranu. Od četvrtka će biti više sunčanog vremena, tek ponegdje uz mogućnost kratkotrajnih pljuskova, te toplije - rekao je Zoran Vakula, glavni HRT-ov meteorolog. - Ostatak mjeseca vjerojatno će pridonijeti tome da srednja mjesečna temperatura zraka u većini Hrvatske bude uglavnom oko prosječnih vrijednosti - naglasio je Vakula.

Dok je Hrvatska na udaru snažnog nevremena i s temperaturama znatno ispod prosjeka za ovo doba godine, na krajnjem sjeveroistoku kontinenta bilježe se visoke ljetne temperature. Tako je u mjestu Kojnas blizu polarnog pojasa u Rusiji izmjeren 31 Celzijev stupanj, što je 15 do 20 stupnjeva više od prosječne temperature za ovo doba godine.

Vakula: Smirivanje oluje u srijedu, očekuje nas iznadprosječno toplo ljeto

Zagrepčani kažu da ne pamte ovakavo nevrijeme desetljećima. Olujni vjetar s udarima većim od 100 km na sat više od 24 sata hara metropolom i na ulicama ostavlja potpuni kaos. Vjetar čupa stabla, semafore, nosi krovove. Promet teče otežano, ukopi pokojnika odgođeni su do daljnjega, a građani se pozivaju da ne izlaze na otvoreno. Četiri su osobe ozljeđene, među kojima i jedan vatrogasac. Materijalna je šteta golema.

Vremenske uvjete i njegove posljedice, u Temi dana na HRT-u su komentirali Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova i Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.

Trut je izvijestio o ukupnom broju telefonskih poziva građana kojih je na broj 112 bilo više tisuća, od kojih više od 800 intervencija. Dodao je da je najveći broj intervencija, oko 500, bio na području Zagreba i šire okolice, a najviše je zbog urušenih stabala, oštećenih vozila, a najmanje je oštećenih stambenih zgrada, kuća, krovišta.

Kazao je da posla još uvijek ima dosta, vatrogasne snage i sve ostale mjerodavne službe nalaze se na terenu i polako rješavaju situacije u skladu s nalozima. Zamolio je građane za malo strpljivosti.

Unatoč tome što se ovakvo vrijeme najavljivalo, mnoge građane je iznenadila jačina vjetra. Vakula kaže kako nije ista jačina vjetra od 100 km/h na kopnu i npr. podno Velebita ili na Jadranu.

Što se tiče olujnog vjetra, kaže da će još mjestimice tijekom noći biti jačih udara vjetra, ali riječ je o olujnoj jakosti od oko 100 km/h. Savjetuje građanima da ne izlaze ako ne moraju, da odgode putovanja barem do srijede poslijepodne - tada će biti smirivanje situacije, manje oborina, vjetra, a i temperatura će porasti.

Dodao je da će bura sutra na većem dijelu Jadrana biti i češća i jača nego danas - danas je bila uglavnom na sjevernom dijelu, sutra će biti i na srednjem i na južnom, a podno Velebita možemo očekivati i orkanske udare.

- Promet će kao i danas biti onemogućen ili barem otežan na mnogim lokacijama, kazao je Vakula.

Čuli smo danas od vatrogasaca da su mnogi građani u panici, zatrpali su ih pozivima i ne znaju kome bi se obratili. Trut savjetuje građanima da zovu 112 - to je žurni broj za sve žurne službe i mogu biti sigurni da će dobiti onu intervenciju koja im je potrebna, ne dolazi do preklapanja poziva. Apelira da taj broj zovu u slučaju žurnih poziva - ako je ugrožen život, a ne ako je nekome pomaknut crijep, pa očekuju od vatrogasaca da ga dođu namjestiti.

- Ovo je vrijeme kada se odrađuju one intervencije koje su zaista bitne za život, rad i komunikaciju ljudi, dodao je.

Prema prvim informacijama tri su osobe ozlijeđene, Trut kaže da su četiri - od kojih su tri civila i jedan vatrogasac koji je lakše ozlijeđen na intervenciji.

Rano je utvrditi kolika je materijalna šteta i hoće li biti proglašena elementarna nepogoda. Trut dodaje kako to ovisi o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Vodostaji rastu, mnoga mjesta pripremaju nasipe za obranu od poplava, Vakula kaže da panike ne bi trebalo biti u organiziranom sustavu.

- Oborine su najavljivane, oborine su pale, ponegdje i rekordne svibanjske količine - imamo preko 100 l/m2, primjerice na Plitvičkim jezerima je 139 l/m2 (...). I na kontinentu i uz more je bilo obilne kiše i bit će još obilnijih oborina i sutra i prekosutra, dodao je.

Upozorio je da se pazi i na vodostaje u BiH koji su također u porastu.

- Stanje se prati, ljudi su već na terenu, već su neke mjere poduzete, dodao je.

Poručio je da nema mjesta panici, ali ima mjesta oprezu i pripremi za eventualno izlijevanje nekih rijeka.

Trut kaže da su sve službe spremne, uputili su upute kako i na koji način treba reagirati, da se službe pripreme. Dodao je da su sazvani mnogi stožeri civilne zaštite koji su donijeli mjere i aktivnosti koje će se raditi u slučaju izvanrednih situacija, prate stanje vodostaja, rade neke preventivne mjere obrane od poplava, a najveće probleme rade bujične vode koje se slijevaju u velikim količinama.

Vakula se osvrnuo i na temperature primjenjenije svibnju, kaže da krajem ovog tjedna možemo očekivati znatnije zatopljenje od oko 20°C, a posljednjih 10 dana svibnja će biti "normalnije"  vrijeme.

Što se tiče dugoročne prognoze za lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, Vakula u HRT-ovoj Temi dana kaže da ni za jedan mjesec nema naznaka da bi bio hladniji od prosjeka, već postoji velika vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu, ali vjerojatno uz oscilacije od plusa do minusa.

Naslovnica Kalelarga