Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
KulturaMultipleksi s dušom

Alen Munitić, prvi čovjek Kina Mediteran i Kino Mreže, nakon uspjeha s FMFS-om i digitalizacijom dalmatinskih kina, ima novi cilj: Moramo doći do mogućnosti da se i Netflixovi naslovi prikažu našoj kinopublici

Piše Marko Njegić
12. prosinca 2019. - 20:49

Veliko postignuće nedavno je ostvario Kino Mediteran probivši granicu od 50.000 gledatelja. Naime, u kinu u Bolu na otoku Braču, na projekciji estonskog filma za djecu "Eia i sove", Kino Mediteran je posjetio pedeset tisućiti gledatelj.

Značajan rezultat poklopio se s predstavljanjem Kina Mediteran u Lisabonu na konferenciji mreže europskih kina Europa Cinemas. Tamo se članovima ove mreže, koja broji 1100 kinoprikazivača iz 43 zemlje, Kino Mediteran predstavio kao jedno od 12 kina u fokusu.

Kino Mediteran, projekt revitalizacije kina u Dalmaciji, održava se u 30 dalmatinskih gradova na otocima, po obali i zaleđu. Impresivan broj gledatelja je tim impresivniji budući da gotovo svi gradovi u kojima Kino Mediteran djeluje imaju manje od 5000 stanovnika.

- Svi smo jako sretni zbog ove brojke, pratili smo nekoliko tjedana stanje prodaje i znali smo da nam se približava ova velika i okrugla brojka. Ono što nismo znali je kad i gdje će se dogoditi i na kojem filmu.

Drago nam je da se dogodilo u Bolu jer je to i prvo kino koje smo digitalizirali, a još nam je draže da se dogodilo na europskom filmu kojeg uvijek stavljamo u prvi plan u našem programu.

Naš pedeset tisućiti gledatelj dobio je besplatne ulaznice, kupone za piće i kokice i sve suvenire – otkriva nam Alen Munitić, prvi čovjek Kina Mediteran, predsjednik Kino Mreže i direktor FMFS-a.

Za Kino Mediteran je ova rekordna brojka bila pitanje dana s obzirom da je prošlu godinu završio sa 48.628 gledatelja.

- Već smo na kraju ove ljetne sezone, koja je bila jako uspješna, znali da se bližimo obaranju prošlogodišnje brojke. Ovih 50.000 samo je okrugli broj kojem se veselimo jer smo ga dosegli po prvi put, ali imamo još mjesec dana do kraja godine, te dobre filmove koji nas čekaju u prosincu tako da će 2019. biti stvarno dobra godina za Kino Mediteran.

Ono što moram spomenuti kad uspoređujemo brojke je da smo u 2018. i 2019. imali gotovo isti broj kina pa se ovdje radi o jednom prirodnom porastu gledatelja, što pokazuje da interesa za gledanjem filma na velikom platnu ne fali u Dalmaciji – govori Munitić.

(Po)rast Kina Mediteran je evidentan kad se usporede početne brojke, tj. kronicira njegov razvoj od 2012. do danas.

- Prvo izdanje Kina Mediteran posjetilo je 4000 gledatelja u 10 gradova. No, važno je napomenuti da projekt nije tada izgledao kako danas izgleda. Kino Mediteran počeli smo kao ljetnu turneju FMFS-a. U svaki grad dolazili smo na tri dana i naš karavan putovao je dalje.

Međutim, te prve dvije-tri godine vidjeli smo interes publike i potencijal u svim tim prostorima ljetnih kina i kinodvorana koji ne rade, pokušali mapirati uzroke i probleme te došli do ideje i modela kojeg smo predstavili našim lokalnim partnerima, a to je opremanje.

Zajednički smo s jedinicama lokalne samouprave kroz investicije Ministarstva kulture opremili 13 gradova od 2015. te preuzeli programsko i logističko vođenje tih kina koja sada samostalno rade tokom cijele godine. I tu počinje naš cjelogodišnji rad i konkretnije brojke – navodi Munitić i nastavlja...

- Uz ove opremljene gradove, i dalje postoji 20-ak gradova gdje naše kino putuje, s kombijem i jednim setom opreme, a trudimo se da u gradove koje obuhvaćamo kroz ovaj model dolazimo što češće i organiziramo što više projekcija.

I tako smo od male festivalske turneje došli do malog dalmatinskog "multipleksa s dušom" kojeg prepoznaje ovako velik broj gledatelja. Ono što moram naglasiti je da mi u jednoj godini prikažemo i oko 120 filmova na više od 700 projekcija.

Naš godišnji prosjek gledatelja je trenutno 69 po projekciji što je fantastična brojka koju teško dosegnu i kina u velikim gradovima. Ono na što smo ipak posebno ponosni je naš programski fokus na nezavisni program koji čini gotovo polovicu našeg godišnjeg programa i kojeg naša publika odlično prihvaća – ističe Munitić.

Iako je Kino Mediteran danas svojim opsegom i veličinom postalo glavni projekt Munitićeve organizacije, on se nikad ne bi dogodio da nije bilo FMFS-a.

- Mi smo u početku imali ideju ljetne turneje festivala i iskreno nismo ni sanjali da ćemo napraviti sve što smo napravili i to u samo sedam godina. I publika i naši lokalni partneri prepoznali su naš trud, koncept, entuzijazam i naše ludosti na koje smo spremni da bi se stvari realizirale.

A takva znanja i sposobnost improvizacije stekli smo upravo kroz FMFS. Posebno smo sretni što su naše rezultate prepoznali i Grad Split i "Zlatna vrata" te što smo dobili priliku vođenja Ljetnog kina "Bačvice" i na taj način zatvorili krug.

Vratili smo se u kino iz kojeg je sve krenulo, a pokazali smo u dvije ljetne sezone da FMFS i Ljetno kino itekako moraju biti zajedno jer da programski koncept, marketing, naš način i model rada donose fantastične rezultate – veli Munitić.

Postoje li još neka mjesta u kojima se može revitalizirati kino u Dalmaciji?

- Postoje, postoje! Kako sam i spomenuo, uz 13 gradova koje smo opremili naša turneja i dalje ide u 20-ak gradova. To su gradovi koji još uvijek nemaju svoju vlastitu opremu, a neki nažalost nemaju ni adekvatne prostore za opremu. I zato će naše putujuće kino uvijek biti važno jer će dolaziti do onih sredina gdje se samostalno kino nikad neće dogoditi.

Međutim, ima još gradova s kojima radimo i planiramo budućnost kroz opremanje njihovih prostora. A isto tako postoje i gradovi u kojima ne radimo, koji imaju prostore i do kojih tek moramo doći.

Kad tome dodam i činjenicu da se moramo brinuti kako poboljšati infrastrukturu ovih kina koja smo opremili, čini se da smo još uvijek na početku ove naše kino plovidbe i da puno toga moramo napraviti. Uz ovakvu podršku publike i naših lokalnih partnera sam siguran da i možemo.

Što je s ostatkom Hrvatske, odnosno može li se Kino Mediteran pripojiti Kino Mreži i da zajedno krenu u projekt revitalizacije kina diljem Lijepe naše?

- Kino mreža je udruga nezavisnih kina u Hrvatskoj i Kino Mediteran je njen član od 2016. godine. Funkcija Kino Mreže je da svojim članovima pruža potporu u radu, organizira određene zajedničke programe za svoje članove kao i potrebnu edukaciju.

Kroz Kino mrežu lobiramo i zagovaramo kinoprikazivače kod institucija. Pojednostavljeno, Kino mreža je strukovna organizacija kinoprikazivača. Meni je čast da su prije godinu dana članovi mreže izabrali mene na mjesto predsjednika i to nakon dva uspješna mandata kolege Hrvoja Laurente.

Priznanje je to i Kinu Mediteran i svemu onome što smo postigli. Mreža danas broji 67 kina iz 47 gradova i dokaz je to da je naša mala zemlja zahvaljujući HAVC-u i Ministarstvu kulture odradila fantastičan rad na digitalizaciji kina.

Na nama, članovima Kino mreže, jest da očuvamo raznolikost naših kina te da naši primjeri dobre prakse motiviraju pojedince u sredinama gdje nema kina da ih možda pokrenu. I mogu nam se javiti, uvijek stojimo na raspolaganju – naglašava Munitić.

Kakve su šanse da upravo u Kino Mreži hrvatski filmofili vide filmove u produkciji Netflixa, poput "Irishmana" i "Marriage Story", koji se prikazuju u selektiranim kinima diljem svijeta, mahom izvan multipleksa, a zasad zaobilaze hrvatska? Je li se pokušalo ostvariti neki kontakt/dogovor i, ako ne, hoće li se pokušati.

- Kako sam i spomenuo Kino mreža se cijelo vrijeme bavi i zagovaranjem svojih interesa, kako kod politike, tako i kod distributera. U planu nam je rješavanje problema slabo dostupne filmske klasike i na tome već radimo, a svakako moramo doći i do Netflixa i otvaranja mogućnosti da se i njihovi naslovi prikažu našoj kinopublici.

U svijetu distribucije Hrvatska je često mali igrač i premalo tržište, ali ipak imamo puno kina koja rade dobro, koja imaju publiku i ako ništa drugo to je odlična pozicija za početak bilo kakvih pregovora.

Zagreb neće u 'Europu'

Je li i koliko je Kino mreža oslabila zatvaranjem kina “Europa”?
- Naravno da je Kino mreža oslabila bez svog najvećeg člana i jako je loše sve što se dogodilo. Danas Zagreb nema kino za nezavisni program, festivali su izgubili dom, a na kinu stoji skela i pokazalo se točnim da Grad Zagreb nema planove za obnovu kina već da se tu planiraju neka druga posla, za koja tek
ćemo doznati.

“Europa” i ZFF dali su snažan doprinos razvoju Kino mreže, ali i razvoju publike za drukčiji film, onaj zbog kojeg postoje nezavisna kina. Najviše me brine što će se sigurno smanjiti broj nezavisnih filmova u distribuciji, a time i kvaliteta i raznolikost programa. Veliki problem je i poruka koja se poslala zatvaranjem kina, a to je da možete imati najbolje rezultate rada, ali da će nažalost o vama presuditi politika i drugi interesi.

#FMFS#NETFLIX#ALEN MUNITIć#KINO MEDITERAN#KINO MREžA

Izdvojeno