- Zadovoljan sam gospodarskim pokazateljima. Kontinuirano tijekom cijele ove godine bilježimo oko pet posto veću zaposlenost, a u srpnju smo dostigli i brojku od 60 tisuća zaposlenih, prvi put od osnutka naše županije – kazao nam je zadarski župan Božidar Longin na početku razgovora i nastavio:
– Važno je istaknuti da je broj zaposlenih rastao i u zimskim mjesecima, u prosjeku 2500 mjesečno u odnosu na prethodnu godinu, što pokazuje da nova radna mjesta nisu nužno vezana uz turizam – govori župan, posebno ponosan na ostvareni skok od čak sedam mjesta na ljestvici najuspješnijih županija.
– Prema podacima Fine, Zadarska županija je u 2017. godini bila četvrta u Hrvatskoj po iskazanoj dobiti, s plusom od 680 milijuna kuna, a na trećem smo mjestu u Hrvatskoj u razvoju poslovnog okruženja. Za daljnji iskorak i privlačenje novih investicija moramo nastaviti stvarati pozitivnu gospodarsku klimu. Uz brojne projekte koji su u pripremi u našim poslovnim zonama, veliki potencijal za investicije na prostoru Zadarske županije leži i u aktiviranju neiskorištene državne imovine, u prvom redu za turističke projekte.
Zadarska županija je tijekom prvih osam mjeseci ove godine ostvarila najveći porast turističkih noćenja od svih primorskih županija. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u odnosu na lani broj noćenja je veći za 6,6 posto. U brojkama, zaključno s kolovozom, ukupno je ostvareno 1,6 milijuna dolazaka te 12,4 milijuna noćenja.
– Svakako da brojke ohrabruju, ali u budućnosti moramo poraditi na kvaliteti. Kako bi se turizam i dalje razvijao, svakako je potrebno i dalje ulagati u poboljšanje ponude te je u tom dijelu važno strateško promišljanje. Nama su za kvalitativan iskorak u turizmu potrebni hoteli s pet zvjezdica, jer će budući "home port" u Gaženici dovoditi kruzerske goste koji traže takav smještaj. Veliki prostor za napredak, pogotovo izvan ljetne sezone, očekujemo i u agroturizmu, gdje također imamo snažne adute na području naše županije.
Dva kapitalna projekta dovršena su tijekom ove godine – Nova luka Zadar u Gaženici te Poliklinika Opće bolnice Zadar.
– Nova Poliklinika učvrstit će status zadarskog javnog zdravstva i bolnice kao snažnog, regionalnog zdravstvenog centra. Objedinili smo zdravstvene ustanove na jednome mjestu, što je jedinstveni primjer u široj regiji. Dodatni iskorak ostvarit ćemo završetkom projekta izgradnje dnevnih bolnica, za koje su osigurana sredstva iz europskih fondova. Sa zgradom putničkog terminala Luke Gaženica gospodarstvo naše županije dobit će "točku na i". S njim neće profitirati samo turizam, nego i brojne druge grane, poput poljoprivrede, raznih obrta i trgovine, pogotovo kad Zadar postane polazna luka za kruzere koji će ploviti diljem Mediterana. Nova luka Zadar u Gaženici od ove je godine uvrštena i na kartu Pomorskog puta svile, a njezine potencijale predstavili smo i u Kini, na ovogodišnjem BOAO forumu za Aziju, što pokazuje da smo prepoznati i na globalnoj razini. Dakle, imamo odlično riješeno pitanje cestovne i pomorske infrastrukture, a sada nam slijede investicije u modernizaciju željeznice i proširenje kapaciteta Zračne luke Zadar – najavljuje Longin.
Zadarska županija vodeća je u Hrvatskoj i po investicijama u obnovljive izvore energije.
– To je važan dio gospodarskih aktivnosti koji u javnosti možda i nije toliko poznat. Za sada je u našoj županiji uloženo više od 150 milijuna eura u vjetroelektrane i solarnu energiju, što zahvaljujemo, između ostalog, pravodobnoj izradi "Atlasa vjetra" i "Atlasa dozračene sunčeve energije", koje je naručila Zadarska županija. Novi veliki projekt koji će nam u budućnosti donijeti dodatne benefite je 20 milijuna eura vrijedna energana na biomasu u Benkovcu, koja je napokon dovršena i uskoro će biti i službeno otvorena – ističe Longin.
Prije nekoliko mjeseci imenovani ste članom Uprave Hrvatskih voda. S obzirom na to da i sami često naglašavate važnost izgradnje vodovoda i odvodnje, možete li s te pozicije dodatno pomoći da se ubrzaju ti projekti u našoj županiji?
– Nama je u Županiji cilj ravnomjeran razvoj svih naših krajeva, jer bit ćemo snažni i napredni koliko je razvijen najudaljeniji dio naše županije. Rješavanje problematike odvodnje i vodovoda u najvećem dijelu naše županije nam je prioritet. Već je potpisan 400 milijuna kuna vrijedan ugovor za aglomeraciju koja će povezati grad Nin te općine Privlaka, Vrsi i Vir. U završnoj su fazi još tri velika projekta – biogradska aglomeracija, koja uključuje susjedne općine i otok Pašman, aglomeracija Bibinje – Sukošan i aglomeracija Preko – Kali. Pokrenuli smo izradu preostale projektne dokumentacije za vodovod prema Dugom otoku, a što se tiče kontinentalnog dijela županije, održali smo više radnih sastanaka na kojima su sudjelovali predstavnici gradova i općina koje bi ušle u aglomeraciju radnog naziva "Novigradsko more – Podvelebitski kanal". Izradili smo projektni zadatak i u ovom ga trenutku usklađujemo s Hrvatskim vodama kako bismo krenuli s izradom potrebnih studija i projektne dokumentacije – ustvrdio je Longin te dodao da bi u tu veliku aglomeraciju ušli gradovi Benkovac i Obrovac te općine Starigrad, Posedarje, Novigrad, Gračac, Ražanac, Stankovci, Jasenice, Lišane Ostrovačke, Polača, Galovac, Škabrnja, Zemunik Donji i Poličnik.
Nedavno su počeli radovi na sustavu navodnjavanja Baštica 2, a kada će krenuti na sustavu navodnjavanja Lišanjsko polje?
– Svi smo mi svjesni da je za razvoj poljoprivrede potrebno navodnjavanje našeg zaleđa, stoga nam je izuzetno važna izgradnja sustava navodnjavanja. Projekti se također financiraju europskim sredstvima, a trenutno je u provedbi projekt izgradnje sustava navodnjavanja Baštica II. faza – Smilčić, vrijedan 22,9 milijuna kuna, te izgradnja sustava navodnjavanja Lišansko polje I. faza, ukupne vrijednosti 32,3 milijuna kuna. Radovi u Smilčiću počeli su u kolovozu i napreduju prema planu. U Lišanima su, pak, već počeli pripremni radovi, a zemljani bi trebali biti službeno otvoreni do kraja ovog tjedna. Uz već dovršeni projekt Baštica I. faza i dva projekta za koje imamo spremnu dokumentaciju (Donja Baštica i Vransko polje I. faza), imat ćemo pokrivenu poljoprivrednu površinu od 2500 hektara, a ukupna procijenjena vrijednost tih projekata iznosi 330 milijuna kuna.
Zadarska županija dugoročno promišlja i o obrazovanju kadrova te je od ove školske godine u proračunu osigurala sredstva za pokrivanje cjelokupnih troškova školovanja za učenike deficitarnih zanimanja.
– Ove godine prema prijavama naših škola ukupno je 377 učenika u deficitarnim zanimanjima, a ukupni broj srednjoškolaca je 6496. Temeljna je ideja da se potakne upis učenika u zanimanja koja najviše nedostaju na tržištu rada, i to na način da roditelji tih učenika nemaju nikakvih troškova za školovanje. Deficitarna zanimanja utvrđuje Područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u svojim preporukama koje se svake godine objavljuju za svaku županiju, tako i za Zadarsku županiju. Našim mjerama osigurava im se besplatan prijevoz u mjesnom i međumjesnom prijevozu, nabava udžbenika, kao i smještaj u đačkom domu – rekao je Longin, dodavši kako, s ciljem što kvalitetnijih uvjeta za rad učenika i nastavnika, Županija trenutno provodi projekte energetske obnove za osam škola koje su u njezinoj nadležnosti.
U različitim su fazama projekti energetske obnove za četiri srednje škole u Perivoju Vladimira Nazora u Zadru, za objekt koji zajednički koriste osnovna i srednja škola u Pagu, zatim OŠ Vladimira Nazora u Škabrnji i OŠ Nikole Tesle u Gračacu. Ukupna je vrijednost ovih radova veća od 17 milijuna kuna.
– Treba svakako istaknuti i da je za Đački dom u Zadru pripremljena projektna dokumentacija te smo njegovu obnovu prijavili preko natječaja za centre kompetentnosti u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Kao što je poznato, dobili smo dva regionalna centra kompetentnosti: Medicinsku školu Ante Kuzmanića i Strukovnu školu Vice Vlatkovića, pa ćemo Đački dom obnoviti iz tih sredstava, i to 100 posto financiranjem iz EU fondova.
S početkom ove godine Županija je pokrenula dvije nove socijalne mjere – sufinanciranje smještaja u privatnim domovima za starije i nemoćne te povećanje financijske pomoći za novorođenčad na 1000 kuna za prvo i drugo dijete, te 5000 kuna za treće i svako iduće dijete. Kakvi su efekti?
– Do kraja rujna zaprimljeno je 889 zahtjeva za novorođenu djecu u 2018. godini i ukupno je do sada isplaćeno više od 1,6 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu bilježimo povećanje broja zahtjeva, i to za deset posto, što me posebno veseli. Posebno ću istaknuti dva zahtjeva koja smo zaprimili – jedan za deveto i jedan za osmo novorođeno dijete u obitelji. Što se tiče naknade za smještaj u privatne domove, mjesečno imamo približno 250 zahtjeva za subvenciju od 500 kuna. Osigurali smo iznos od 1,5 milijuna kuna za korisnike privatnih domova, a s ostalim socijalnim mjerama koje redovito provodimo, poput projekta "Pomoć u kući starijim osobama" za ukupno oko 350 korisnika, te projekta "Medicinska skrb starih osoba", ukupno na godišnjoj razini za socijalne mjere izdvajamo oko 2,2 milijuna kuna. Time konkretnim mjerama pokazujemo brigu za naše stanovnike treće životne dobi – dodao je Longin.