FOTO: POSJETILI SMO NAJSTARIJI MASLINIK NA MEDITERANU U Lunu rastu masline starije od 2000 godina

Na krajnjem sjeveru otoka Paga, na izduženom vrhu u obliku kažiprsta, smjestio se Lun. Ime je, prema predaji, dobio od talijanskog naziva rta Lun (Punta Longa, Punta Lunga), a prvog stalnog stanovnika 1653. kada su rapski plemići na svoj posjed naselili izvjesnog Mateja Badurinu da im kao najamnik, pastir i kolon obrađuje zemlju. Danas je to naselje od nekih tristotinjak stanovnika, udaljeno 20 kilometara od grada Novalje.


Kad ste u Lunu, s desne strane prema kopnu, prvi susjed vam je otok Rab, a sa lijeve pruža se Lošinj te visoki Cres u pozadini. Otoci Silba i Olib, poznati kao "vrata Dalmacije", debelo su iza nas. Dakle, na Kvarneru smo, u Ličko-senjskoj županiji i Krčkoj biskupiji. To nam govore zemljopis, povijest i ljudi. Cijeli otok Pag nekada je bio pod jurisdikcijom Rapske biskupije, a onda je 1071 godine., odlučujući u sporu između gradova Raba i Zadra, hrvatski kralj Petar Krešimir IV. presudio da dio otoka Paga do Caske, uključujući Lun i grad Novalju, ostane pod Rabom, a grad Pag i ostali dijelovi otoka pripadnu Zadru. Granica između županija i (nad)biskupija danas prolazi između grada Novalje i općine Kolan, baš preko Zrća, najpoznatijeg partijanerskog okupljališta na istočnoj obali Jadrana.


Ali u Lunu nema partijanja. Lun je, što bi rekli brend menadžeri, čisti kontrapunkt, potpuno druga priča. Prava mediteranska oaza mira i spokoja smještena u nepreglednoj šumi jedinstvenih lunjskih maslina. Da, zbog njih smo tu, maslina. Naime, uokolo samog naselja, još od vremena antike, na površini od nekih 400 hektara, raste preko 80 tisuća stabala maslina. Znanstvenici su dokazali da među njima ima više od tisuću stabala starijih od tisuću godina! Nigdje, ama baš nigdje na svijetu, ne postoji na jednom mjestu toliko samoniklih maslina starijih od tisuću godina. Sličnih rezervata divljih maslina na Mediteranu postoje još samo u Izraelu i Grčkoj, ali ni oni se ne mogu mjeriti s brojem lunjskih tisućgodišnjaka. Najstarija među njima, kažu znanstvenici, ima oko 1600 godina! Dakle, ako je Zrće "pakao", Lun je definitivno "raj".

 

Mislite li da pretjerujemo, pitajte Andrijanu Škuncu, koja je tom prirodnom fenomenu posvetila sjajnu monografiju pod nazivom "Biblijski vrt – sveta zemlja lunskih maslina". Ili pitajte nekoliko tisuća mladih partijanera iz cijelog svijeta koji dnevno obiđu, kako iz zovu, "Vrtove lunskih maslina", fascinirani ljepotom netaknute prirode. Prošlog je ljeta, recimo, bez ciljanog marketinga, samo u jednom danu, Vrtove obišlo 3500 posjetitelja, a interes svakodnevno raste.

 

Krivnja za taj novi trend pripada Gradu Novalji i lokalnoj Turističkoj zajednici koji od 2010. zajedničkim snagama guraju projekt "Vrtovi lunskih maslina". Cilj projekta je zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti te promocija jedinstvenog krajobraza. Njegova realizacija počela je 2012. a završila krajem prošle godine. Glavninu sredstava od oko 660 tisuća eura osigurala je Europska unija. Projekt "Vrtovi lunskih maslina" proteže se na oko 24 hektara površine unutar koje se ti visoki, široki i burom zavijeni gorostasi tretiraju kao u drevnom botaničkom vrtu.

 

Zbog lakšeg pristupa kroz maslinik je izgrađeno više od sedam kilometara makadamskih staza, postavljene su kamene klupe i koševi, infopunktovi, kamene kućice za prodaju domaćih proizvoda i suvenira te recepcija sa prezentacijskom dvoranom na ulazu, a tu su i tri električna vozila za obilazak. U nastavku projekta financiranog sredstvima Svjetske banke u Vrtovima se dokraja 2016. planira izgradnja amfiteatra na otvorenom za koncerte klasične glazbe, obnova pojilišta, suhozida i revitalizacija maslina.

 

Za one koji ne znaju, lunske masline su zapravo stabla sorte oblice cijepljene na divlju podlogu masline Olea oleaster linea. Prva zabilježena cijepljenja počela su se provoditi uz suglasnost bečkog dvora ravno prije 280 godina. Dokazano je da svaka lunska maslina ima svoj jedinstveni DNK, odnosno da u masliniku ne postoje dvije genetski identične biljke, što Lun čini čuvarem najvećeg genetskog bogatstvo maslina kod nas. Do danas je naime poznato oko 90 hrvatskih sorti maslina, no stručnjaci smatraju da lunski maslinici skrivaju između od 200 do 300 novih sorti. Unatoč tome, maslinarstvo u Lunu je tek u povojima, što se ne može reći i za proizvodnju maslinovog ulja. Zasad, istina, relativno skromnu proizvodnju, ali s velikim potencijalom da od lunskih maslina stvore novi prepoznatljivi hrvatski proizvod.

 

Idealan vodič za obilazak lunskog maslinika je Želimir Badurina, osnivač i upravitelj maslinarske zadruge. On svaku maslinu zna "u dušu" što se kaže. Pokazuje nam nekoliko raritetnih stabala, poput "lunske čipke", čije je stablo neobjašnjivo porozno, najstariju maslinu od preko 1600 godina i oko šest metara obujma. Starost maslina se izračunava metodom brojenja godova, a godišnji pristat maslina u Lunu iznosi jedan milimetar. Po toj računici neka stabla promjera debla oko četiri metra mogu biti star oko 2000. godina, govori nam Želimir žaleći se kako je nakon Drugog svjetskog rata zbog iseljavanja stanovništva te razvojem turizma zapostavljen uzgoj maslina, što se sada opet mijenja.

 

- Moja je želja da sve ovo što radimo bude okrunjeno u Institutu za istraživanje lunskih maslina. Već sada imamo nekoliko mladih domaćih stručnjaka, poput Zrinka baričevićas, Andree Cantore ili Katarine Šanko, koji su budućnost Luna i ovog projekta – smatra Želimir.

Ivica Nevešćanin

Snimio: Luka Gerlanc / CROPIX

Prirodni potencijal u funkciji turizma

Ono što je počeo gradonačelnik Ivan Dabo nastavio je njegov nasljednik i prezimenjak Ante Dabo. Nakon što je plaža Zrće Novalju lansirala među top mjesta zabave na Mediteranu, gradska uprava želi unijeti "ravnotežu" u turističku ponudu Novalje, razvijajući novi brend posve oprečnog sadržaja.
 
- Htjeli smo taj prirodni potencijal staviti u funkciju turizma, da se ti jedinstveni maslinici mogu organizirano posjetiti, napraviti neki ulaz, probiti puteve. Tamo se preije nije moglo pristupiti vozilom, a u neke dijelove ni nogom. U početku je bilo otpora i nerazumijevanja, no danas su svi suglasni da projekt Vrtova treba dalje razvijati – kaže gradonačelnik Novalje Ante Dabo.

Naslovnica Regional

Najčitanije