U prostoriji Mjesnog odbora u Turnju održana je prezentacija i predavanje doc. dr. Mate Ilkića „Otočić Ričul: Potopljeno naselje pod morem“. Održana prezentacija rezultat je nedavno završene druge istraživačke kampanje prapovijesnog nalazišta otoka Ričul nedaleko mjesta Turanj, a u čijim su podvodnim istraživanjima sudjelovali arheolozi: doc. dr. sc. Mato Ilkić (voditelj istraživanja), doc. dr. sc. Mate Parica (zamjenik voditelja istraživanja), Marko Meštrov i Maja Kaleb. Pomagali su i studenti arheologije: Sara Iglić i Paulo Iglić te Mario Sajatovski, svi iskusni ronioci.
Arheolozi smatraju da je riječ je o jednom od najvažnijih prapovijesnih podmorskih lokaliteta u Hrvatskoj, koji se sastoji od naselja i pripadajuće luke te da je ovo jedini podmorski arheološki lokalitet uz obalu sjeverne Dalmacije koji je očuvan i prebogat nalazima iz prapovijesti.
- Primarni cilj ove prezentacije i naše suradnje sa Zadarskim sveučilištem je pomoći prikazati i prezentirati mještanima ovog podneblja specifičnu narav i važnost ovog prapovijesnog nalazišta, koje će nadam se postati važan dio našeg povijesnog i kulturnog identiteta, te čiji će se lokalitet u budućnosti moći turistički brandirati i podizati na više razine prepoznatljivosti, rekao je načelnik Općine Sv. Filip i Jakov Zoran Pelicarić.Djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru objavili su da je potopljeno naselje koje je prošle godine pronađeno u podmorju Pašmanskog kanala staro čak tri i pol tisuće godina. Ovo otkriće od iznimne je važnosti jer naselje datira u srednje brončano doba, o kojem se dosad na prostoru sjeverne Dalmacije nije ništa znalo. Riječ je o bogatim arheološkim ostatcima koji su vjerojatno pripadali prapovijesnom naselju s lukom. Tu je lociran i potopljeni nasip od kamena dug oko 300 metara, kojim je prije više tisućljeća otočić Ričul bio spojen s obližnjim kopnom.
- Ovo nalazište je od iznimne važnosti za našu arheologiju jer je na našoj obali iznimno rijetko pronaći lokalitet koji datira tako daleko u prošlost i koji nije prisvojen od neke veće civilizacije koja je imala utjecaj na ovo područje, rekao je doc. dr. sc. Mate Ilkić, arheolog i voditelj istraživanja. Posebno se zahvaljuje Zdenku Brusiću, arheologu i začetniku hrvatske hidroarheologije sa kojim je izvršio ciljanu pretragu pašmanskog podmorja, te Alanu Mandiću koji je donirao sredstva za provedbu istraživanja.
U liburnskom gradu, na dubini od samo tri metra, arheolozi su pronašli i na tisuće artefakata. Na svjetlo dana izvučeno je keramičko kuhinjsko posuđe, poneko čak ukrašeno plastičnim uresima, igle izrađene od kostiju koje su služile za pletenje ribarskih mreža, ribarski alati poput cjelovito sačuvanih keramičkih koloturnika koji su služili kao utezi za mreže, obrađivani predmeti od drva kao dijelovi opreme brodova, koštice maslina koje svjedoče o njihovu uzgajanju prije tri tisuće godina, kao i golema količina kostiju domaćih životinja, mahom koza i ovaca, što govori o prehrani tadašnjih stanovnika “potopljenog” liburnskoga grada.
- Smatram da je ovaj arheološki lokalitet u prošlosti imao mnogo veći značaj i utjecaj nego što smo mi pretpostavljali, a tome u prilog govore mnogi artefakti pronađeni tokom našeg istraživanja, a koji su služili za velik broj funkcija potrebnih za funkcioniranje neke zajednice, rekao je doc. dr. sc. Mate Parica, zamjenik voditelja istraživanja.
Na temelju pronađenih artefakata zadarski arheolozi smatraju da smještanje nastanka te monumentalne konstrukcije u srednje brončano doba otvara nove mogućnosti za poznavanje razdoblja do sada gotovo nepoznatog na području sjeverne Dalmacije.
Zadarski.hr