StoryEditorOCM
RegionalZVIJEZDA DALMATINSKE PRAKTIČNE METEOROLOGIJE:

Nazivali su ga luđakom kad je 2009. jedini predvidio snijeg u Splitu, a evo kakvu zimu nam najavljuje

Piše Damir Šarac/Slobodna Dalmacija
6. prosinca 2017. - 20:15
9334715

Dok ih vrime ljubi i sunce se smije, dok se sunčaju po kavama i šentadama, nose veštice i košuljice Dalmatince meteorologija ne zanima.

No, kad se obruše prve škure bure u studenom, kad zaprijete dugoročni i kratkoročni snijegovi, zameti, ledovi, nevere, šćige i potopi, svaki dan počinje isto. Navlače se metri zimske robe i grinta: ajme kad će više proć ova ladnoća, da je sad dva dana lita.

Liti, naravno, plakalo se: odnija đava i ovu vrućinu, da je dvi kapje bave... Ali lito se nekako i izdura, u šlapama i mudantinama, a zima nas okuje za ekrane i prognoze. Šta kažu Norvežani, šta Talijani, šta Britanci, šta sateliti, šta televizije.

A najpopularnija je ipak stranica 'O vrimenu i vremenskoj prognozi', koju svakodnevno na Facebooku prati skoro 12 tisuća ljudi, a vodi je zvijezda dalmatinske praktične meteorologije Ivan Šolić Šoki (25), po struci magistar šumarstva, koji je još kao dijete u rodnoj Sutini ostao zauvijek inficiran nebeskim mijenama.

Pažnju javnosti privukao je još 2009. kad je jedini predvidio snijeg u Splitu, sjeća se kao su ga svi nazivali luđakom, a kad je zabijelilo, nosili su ga na rukama!

Kao srednjoškolac provodio je dane, a i noći u Pomorskom meteorološkom centru u Splitu učeći čitati sinoptičke karte, a sudjelovao je i u znanstveno-obrazovnom programu Globe pod pokroviteljstvom NASA-e, kad su prikupljali podatke na postaji Gripe i slali ih kolegama diljem svijeta.

Zanimljivo je; većina pratitelja Šokijevih prognoza ženskog je roda, što govori da se i u nešto mijenja s klimatskim promjenama oko nas.

- Ljudi se za svašta zanimaju, pitaju za prognozu uoči vjenčanja, rođendana i partyja na otvorenom, utakmica, koncerata, političkih skupova, kad trebaju otkrivati krov, javljaju se poljoprivrednici, a moje prognoze koristio je i Hajduk za proslavu stogodišnjice kluba, na što sam posebno ponosan. Tada me u klubu dočekao dres s brojem 100 i imenom 'Šoki' - kaže.

Ivan Šolić, koji je kroz ove godine utvrdio kako su Dalmatinci zapravo potpuno ludi za snijegom.

Fanatici snijega

- Pravi su fanatici snijega, čim padnu prve pahulje doslovce sruše stranicu fotografijama, videozapisima i komentarima, pa u pomoć pozivam prijatelja Antu Karina, inženjera radiologije u splitskom KBC-u, koji inače prezire snijeg – navodi.

Naravno da ga na početku moramo pitati za procjenu i karakter zime koja je pred nama, i odmah loša vijest, u Splitu će početkom ovog tjedna temperatura pasti na 4,5 stupnjeva, ajme. Ivan ponavlja uobičajeno upozorenje – prognoza je najtočnija unutar 72 sata, za sve dalje od toga nitko ne može odgovarati! Zapamtite to!

- Ako je vjerovati trendu na koji u ovom trenutku upozoravaju pojedini prognostički modeli, stvoreni su svi preduvjeti da ova zima opravda svoje ime. Znači bit će hladno, premda su krajem ljeta prognostički modeli signalizirali toplu zimu, u međuvremenu se dogodio veliki preokret. U prosincu i siječnju temperature bi trebale biti u okviru prosjeka ili nešto niže s oborinama nešto višim od prosjeka – 'čita' Šolić.

Kaže kako se javljaju signali za pozitivna odstupanja vrijednosti tlaka nad Skandinavijom, Arktikom i sjevernim Atlantikom, što znači da bi ove zime mogli imati učestalu 'blokadu' nad Atlantskim oceanom, odnosno čest razvoj anticiklona koje će sprječavati prodor toplog i vlažnog oceanskog zraka na naše područje, a istovremeno će otvoriti 'autoput' hladnom zraku sa sjevera i sjeveroistoka Europe.

I sad se pitate kakve to ima veze s našim malim mediteranskim gnijezdom uz more?! E pa ima, s meteorološkog jezika prevedeno, to će označiti snježne epizode u Dalmatinskoj zagori sigurno, a uz more možda.

- Najveće je uzbuđenje kad ostanete sami s vremenom, jedan na jedan, kad prognoze ne pomažu, kad su u predviđanju vremena nužne druge metode poput poznavanja oblaka. Oblaci su savršeni indikatori vremena u kratkom razdoblju i iz njihova oblika, smjera i položaja možete puno toga iščitati.

U PMC-u Split naučio sam detektirati i raspoznati 21 vrstu oblaka što je dragocjeno u kratkoročnim predviđanjima - kaže Šolić koji upozorava kako razvoj atmosferskih prilika na nekom području daje analiza prognostičkih karata, ali nikad samo jedna. Njegovi omiljeni su britanski ECMWF i UKMO, američki GFS i njemački DWD.

"Live" uvid

- Iz satelitskih snimki može se iščitati naoblaka, ali tek meteoradar pokazuje intenzitet oborina. I sad kad znamo da je Dalmacija jedina europska regija koja nema meteoradar, onda slobodno možemo reći da je to velika sramota!

Takav sustav najviše treba baš Dalmaciji; promislimo samo na nautičare, pomorce, ribare, poljoprivredu, turizam, ljeti se milijuni ljudi vrzmaju po dalmatinskom području i po Jadranu, a mi ne možemo ponuditi preciznu prognozu. Ako znamo da meteoradar može predvidjeti neveru na moru kroz 15 minuta onda je valjda jasno koliko nam je potreban - ljuti se Ivan.

- Od malena sam ponajviše fasciniran Genovskom ciklonom koja određuje loše vrijeme na Jadranu, ali i duboko u Zagori. Na samo trideset kilometara udaljenosti miješaju se dvije posve različite klime, u Splitu je prava mediteranska, a već iza Klisa, kao i u mojoj ljubljenoj Sutini prava kontinentalna, razlike u temperaturi znaju biti i veće od deset stupnjeva.

U trenucima kad se Hrvatskoj približava nešto moćno izgubim pojam o vremenu i sate provodim u usporedbi meteoroloških modela, vrtim u glavi situacije iz prošlosti koje su donosile slične ciklone. Nerijetko sam znao prognozirati drugačije od prognostičkih modela i biti u pravu, a za to je potrebno samopouzdanje, poznavanje konfiguracije terena i iskustvo.

Posebna strast mi je noćni lov na snijeg, buru i vremenske ekstreme - što luđe, adrenalin jače udara. U dva ili pet u noći kad dolazi snježna ciklona uzimam anemometar, uređaj za mjerenje brzine vjetra i laptop, kako bih imao 'live' uvid u kretanje ciklone i avantura počinje - govori Šolić, zaljubljenik u nebeske prilike, ali i u šumarsku struku koju preporučuje mladima:

- Plemenita je to struka jer uči kako svjesno i odgovorno gospodariti ekosustavima u kojima su šume nezaobilazne. Time zaokružujem svoju strast prema prirodi i njezinim pojavama koje utječu na naše živote, ali i čitav svijet oko nas - zaključuje Ivan Šolić.

20. travanj 2024 02:12