INFO
NAZIV: Kamp Punta Nova
AUTORI: SKROZ/Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac,
PROJEKTNI TIM: Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac, Jelena Miljanović, Tamara Jeger, Marijela Svilarić, Ana Bjelić, Ivana Bagarić, Dorotea Klinčić, Filip Mikac
INEVESTITOR: NOVA CAMPING d.o.o.
VIZUALIZACIJE: Boris Goreta & SKROZ; Filip Ruščić & SKROZ /zračni renderi/
KONTAKT: skroz.org; Instagram - @skrozarchitecture; Facebook - @skrozarchitecture
Arhitekti iz studija SKROZ potpisuju projekt Kampa Punta Nova koji se nalazi na rtu Rastovac na otoku Pagu, u blizini mjesta Povljana.
Smješten je na vrlo netipičnom mjestu, u zoni guste borove šume, što je vrlo neobično za otok Pag, inače prepoznatljiv po slaboj pokrivenosti vegetacijom i kamenitoj površini koju će mnogi usporediti s Mjesečevom. Na 40 hektara spomenutog rta planirano je preko 700 kamping parcela i bogati popratni sadržaj namijenjen ugostiteljstvu, zabavi i rekreaciji za preko 2000 gostiju.
Projekt kampa Punta Nova je projekt svojevrsnog “maloga grada” sa svim potrebnim sadržajima i već su ga prozvali prvim hrvatskim kampom 21. stoljeća. Njegova velika prednost jest i činjenica da cilja biti high end turistička kamping destinacija s visokim ekološkim standardima i smanjenim utjecajem na okoliš. I prije nego je sagrađen kamp Punta Nova je dobio strukovno priznanje, nagradu Artur Društva arhitekata Zagreba u kategoriji Idejni projekt, koja se već nekoliko godina dodjeljuju najboljim projektima arhitekture u turizmu.
Prostor kampa je urbanistički zoniran po principu gradacije prostora i sadržaja, uz nastojanje da se očuvaju izvorne zelene površine i potpuno smanji promet automobilima. Na samom ulazu kampa formirana je ulazna zona na koju se nastavlja glavna os poluotoka u smjeru sjever-jug, s okomicom u smjeru istok-zapad. Na sjecištu dviju osi nalazi se centar kampa sa svim glavnim javnim sadržajima, dok produžeci osi završavaju sa sadržajnim “magnetima” usmjerenim prema glavnim vizurama: aquaparku i rekreacijskom centru na sjeveru, wellnessu na istoku te glavnoj plaži s pizzerijom na zapadu.
Intenzivnija izgradnja unutar obuhvata predviđena je na površinama bez zelenila, dok su ostali sadržaji smješteni točkasto unutar zelenila. Na zelenom obalnom prstenu, koji predstavlja mjesto prožimanja dviju suprotnosti, prirodnih datosti mikroambijenta lokacije i prepoznatljivih kvaliteta otoka Paga, intervencije su namjerno izostavljene.
VIZUALIZACIJE: Boris Goreta & SKROZ; Filip Ruščić & SKROZ/zračni renderi
