Martin Baričević, načelnik općine Jasenice u Zadarskoj županiji, predsjednik je Udruge općina u Republici Hrvatskoj (UORH) od prosinca prošle godine.
Kad mu je na izbornoj skupštini održanoj u Zagrebu potporu dala apsolutna većina okupljenih načelnika općina iz cijele Hrvatske, Baričević je naglasio da će njegov prioritet, kao prvoga među jednakim u okviru Upravnog odbora koji broji 20 članova, biti skrb o interesima lokalne samouprave.
Kao što je svima poznato, Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih država u Europi, a za tako nešto više nema potrebe. Količina decentralizacije mjeri se gospodarskim uspjesima i unaprjeđenjem demokratičnosti i to će biti okviri unutar kojih ćemo djelovati. Zagovarat ćemo fiskalnu i decentralizaciju ovlasti i u tim aktivnostima nastojat ćemo angažirati sva znanja i kapaciteta koja unutra udruge i u svojim općinama imamo, naglasio je tada Baričević (HDZ).
Decentralizacija
Asocijacije poput udruga općina imaju manje-više sve zemlje Europske unije u okruženju. One su nastale u početku kao udruge gradova i općina i onda su se u jednom trenutku odvojile jer su interesi gradova drugačiji od ruralnog dijela općina.
- Mi se sad trudimo da kroz ovu asocijaciju iskažemo naše interese koji su drugačiji, naša je borba pravna i politička na način što je odluka što bliža građanima, to je tzv. "bliža demokracija". U tom se smislu mi zalažemo za decentralizaciju što je osnova našeg djelovanja – kaže Baričević.
Ono što najviše pokušavamo je unaprijediti sustav i usporediti ga sa zemljama sličnim Hrvatskoj. Pokušavamo davati odgovore i pomoći u radu nacionalnih tijela na način da komentiramo zakone, sudjelujemo u njihovoj izradi. Pitanje je kolika je naša moć i utjecaj na to. Kad bi to pojednostavili u hrvatskom primjeru, svodi se na činjenicu da smo mi precentralizirana zemlja i da mi pokušavamo u svakom segmentu tamo gdje je moguće decentralizirati zemlju, ali nam to teško ide – reći će Baričević i nastaviti:
- Više je primjera za to, od eksploatacije rudnih bogatstava, šuma, pomorskog dobra... Sve što je do sad decentralizirano, pokazalo je veću učinkovitost. Postoje središnji zakoni, država i to je normalno. Mi nismo savezna država, ali primjerice zakonom o poljoprivrednom zemljištu najprije je raspolagala središnja samouprava, pa je središnja država rekla da je to bezveze i onda se to vratilo lokalnoj samoupravi gdje se pokazuje daleko veća učinkovitost i prihodi, te bolje raspolaganje, kao i veća korist lokalnim poduzetnicima. Da to radi država, obično bi za manju cijenu tim upravljale neke veće korporacije. Pokušaj je da se u sve više primjera sustav decentralizira, naravno uz nadzor i zaštitu interesa regionalne i nacionalne samouprave i uprave.
Baričević smatra da se prije svega mora fiskalno decentralizirati zemlja jer nije rijedak primjer da od PDV-a lokalna samouprava ima prihode, a od carine nema ništa. Autoceste, državne i županijske ceste imaju zakonom zajamčen prihod. A nerazvrstane ceste koje su u nadležnosti lokalne samouprave namaju nikakav prihod – navodi Baričević i pojašnjava:
Lokalna samouprava
- Grad Obrovac čitavu županiju opskrbljuje vodom. Da je u Njemačkoj, on bi bio bogata samouprava, a on je kod nas najsiromašniji grad i još mu se "rugaju" jer ga eksploatiraju. Kad bi svi raspolagali s onim što imaju, recimo poput Slavonije koja bi sama raspolagala sa šumama koje ima, to bi bilo čudo. S druge strane, državna administracija je toliko troma, po prirodi je takva, da je to problem sam po sebi. Za jednu odluku na općinskom vijeću, svu demokratsku proceduru morate proći u relativno kratkom vremenu, a na nacionalnoj razini za takvu odluku nekad vam trebaju godine – kaže Baričević.
Treba provesti fiskalnu decentralizaciju i onda tek nametnuti obveze lokalnoj samoupravi. Često puta se kaže ima li lokalna samouprava za to kapacitete? Imamo obvezu skrbi za životinje prema jednom kompliciranom zakonu gdje se nameću velike obveze lokalnoj samoupravi, kako administrativne tako i financijske. A onda nas nitko ne pita možemo li mi to. Ja sam siguran da možemo, a zakon ne priječi – tako je i u drugim zemljama – da se više lokalnih jedinica u određenim upravnim stvarima udružuje da bi bile učinkovitije. Treba decentralizirati i upravne postupke u smislu primjera Gorskog kotara koji je jedan od najnerazvijenijih dijelova Hrvatske. Kad bi lokalna samouprava provodila upravni postupak o eksploataciji šume u skladu sa zakonom i programom koji jamči da se šume neće nesrazmjerno eksploatirati, onda bi se u tom slučaju sigurno dogodio primjer da bi taj eksploatator šume imao nekakvu obvezu prema lokalnoj samouopravi, a središnja država bi propisala koliko novca ide lokalnoj samoupravi, koliko regionalnoj i koliko državnoj, kaže Baričević i nastavlja:
- Ima još jedan primjer. Država je na lokalnom natječaju dala Agrokoru odnosno Todoriću jedan otok na Jadranu. I rekli su da nekoliko stotina milijuna kuna on nije platio za koncesiju. Da to radi lokalna samouprava, to se ne bi dogodilo.
Ima još jedan primjer: prošle godine 12 milijuna kuna prihoda imala je cijela nacija od eksploatacije vode, što je zastrašujuće. Da je tim upravljala lokalna samouprava, to bi bilo znatno učinkovitije i svi bi dobili svoj dio, uz još efikasniji nadzor jer bi postupak vodila lokalna samouprava, određeni stupanj nadzora bio bi na razini županija, a sve bi to skupa kontrolirala i država. A ova situacija kad imamo na jednom mjestu i upravni postupak i nadzor, stalno dolazi do devijacija – navodi Baričević.
Pri svemu tome, naglašava, nije uopće najvažnija stranačka pripadnost, jer zbog brojnosti, nesposrednosti izbora i malih sredina, Udruga općina ima najveći demokratski kapacitet.
Pila naopako
Kad "okrenemo pilu naopako" ja odgovorno tvrdim da mi nemamo puno zaposlenih. Mi smo za nacionalni proračun i javni novac na razini statističke greške. Niti 2 posto općine ne troše javnog novca. A onda oni prikazuju da mi priječimo razvoj i da trošimo previše. Turističko zemljište od kad je hrvatske države do danas nije izregulirano. To je strašno. Nek stave nadzor koji hoće, ali resurse koje imamo mi moramo staviti u funkciju da bi se Hrvatska razvijala. Cilj nam je jedan partnerski odnos između lokalne samouprave i nacionalne uprave. Nemamo ništa protiv da kad eksploatiramo kamen da dio ide državi. Ali imamo protiv toga da imamo kamenolome koji su pravno neuređeni – objašnjava Baričević dodajući kako su njihovi zahtjevi ipak sve više prepoznati od strane centralne državne vlasti, ali gledajući iskustva drugih zemalja, taj posao nikad neće stati.
U Austriji jedinice lokalne samouprave mogu dati primjedbe na zakone koje donosi njihov nacionalni parlament. To je jedan primjer prema kojemu treba stremiti jer se samo na takav način može stvoriti učinkovitiji sustav upravljanja nacionalnim resursima od ovoga kojega sad imamo – zaključuje.
Sudjelovanje u UORH-u je zasnovano na dragovoljnoj osnovi, od 428 općina u Hrvatskoj, članstvo se svakim danom u Udruzi povećava i sad je na 320 općina. Sve je izregulirano unutarnjim aktima, postoji skupština, predsjednik, predsjedništvo i upravni odbor. Skupština bira predsjednika na prijedlog Upravnog odbora kojega čini svaki načelnik iz jedne županije kao izraz volje te županije. Baričević je kao predstavnik Zadarske županije izabran za predsjednika, a izbor nije uvjetovan političkim strankama jer se radi o nadstranačkoj nevladinoj organizaciji koja isključivo vodi brigu o interesima lokalne samouprave odnosno općina.