Turizam proizvodi tri puta više stakleničkih plinova nego se do sada mislilo, pokazalo je istraživanje grupe znanstvenika Sveučilišta u Sidneyu koje su prenijele svjetske agencije i domaći mediji. Analizom podataka iz 160 zemalja ustanovljeno je kako je turizam od 2009. do 2013. odgovoran za osam posto ugljikova dioksida (CO2) koji je dospio u atmosferu, piše Slobodna Dalmacija.
Ovaj "karbonski otisak" turizma ispao je veći od do sada poznatog jer se u istraživanje uključilo, osim prijevoza, i povezane usluge, poput hrane i smještaja.
Ali, neki smatraju da je šteta od turizma još veća, poput prof. Stefana Grosslinga stručnjaka za turizam s Linnaeus Sveučilišta u Švedskoj. Naime, istraživači su bilježili samo CO2, a ne i druge sastojke koji nastaju, recimo, izgaranjem goriva u motorima aviona, poput dušikovih oksida, sulfata, nespaljenih ugljikovodika, čađe, itd.
Kako bilo, australski znanstvenici su ekološki osviještenim putnicima savjetovali da manje koriste avione, a nadležne pozvali da uvedu porez na CO2.
Prema Svjetskom turističkom barometru agencije Ujedinjenih naroda (UNWTO), u 2017. godini zabilježen je globalni porast turističkih noćenja od 7 posto. To je skoro dvostruko premašilo kontinuirani trend rasta od 4 posto godišnje koji traje od 2010. Europa je zabilježila porast od 8 posto u odnosu s ukupno 671 milijun turista.
Najviše turizma prošle godine u Europi dogodilo se u južnom i mediteranskom dijelu, gdje je porast bio 13 posto. Prema tome, nije čudno što obaramo rekorde svake godine, jer se nalazimo u jednom od najopterećenijih područja.
Neka se zagađenja smanjuju
Što se tiče nas, od 2013. do kad je vršeno istraživanje o negativnom utjecaju turizma na stakleničke plinove, zabilježili smo ogroman rast kao jedno od vodećih područja na kojima se događa ta vrsta zagađenja.
Prema podacima Državnog statističkog zavoda, ukupni broj noćenja u Hrvatskoj se od 2013. povećao za četvrtinu - sa 12,4 na 17,4 milijuna u 2017.
Dovoljno je pogledati da je Split sa 861.606 noćenja u 2013. došao na čak 2,1 milijun turističkih noćenja u 2017. Dubrovnik je sa 2,59 milijuna noćenja u 2013. za četiri godine došao na 3,88 milijuna noćenja.
No, navedeno razdoblje do 2013. bilo je dovoljno znanstvenicima iz Sydneya da stave Hrvatsku na peto mjesto neslavne ljestvice zemalja u kojima strani turisti najviše proizvode štetne plinove.
Ipak, neka istraživanja pokazuju da su nakon 2013. kod nas smanjene opasnosti od zagađivanja zraka.
Pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku dr. Marijana Pećarević radila je istraživanje koje je pokazalo da su stanovnici Dubrovnika bili trovani sumporom od kruzera i imali gori zrak nego u Slavonskom Brodu.
- U Dubrovniku postoji mjerna postaja na Žarkovici, ali se ne mjeri sumporni dioksid. Umjesto tih podataka koji bi nam bili puno relevantniji, koristili smo podatke o taloženju sulfata, njih smo našli iz anala Državnog zavoda za statistiku. Do 2013. vrijednosti su bile značajno iznad preporučenih od pet kilograma po hektaru. Tako smo 2010. imali 25, a 2013. bilo je čak 31,13 kilograma po hektaru.
Šest puta više od dozvoljenog! Iste godine kad smo imali rekordne vrijednosti u sumporu, imali smo i rekorde u ticanjima brodova. U isto vrijeme su te vrijednosti bile više od dopuštenih i u nekim drugim gradovima, u Rijeci je bilo više od 10. Usporedbe radi smo uzeli Slavonski Brod, pa je ispalo da je situacija puno bolja nego u Rijeci, Dubrovniku, pa čak i u Zadru i Splitu - navodi Pećarević.
- Nakon 2013. imamo nagli pad sumpornog onečišćenja po hektaru. Što se dogodilo 2014.? Ušli smo u Europsku uniju, došlo je do izmjena i dopuna u Zakonu o zaštiti zraka i Uredbe na razini EU-a o smanjenju sumpora u gorivima. Također, od 2015. u Luci Gruž počele su se provoditi kontrole, doduše minimalne, ali znamo da se ispituje udio sumpora u gorivu - napominje Marijana Pećarević.
- Međutim, kruzeri su i dalje, uz vulkansku aktivnost, vodeći zagađivači sumporom, sve ostalo je u usporedbi s njima zanemarivo - ističe dr. Pećarević.
- Uredbom je smanjen postotak sumpora u gorivu s 3,5 na 1,5 posto s ciljem daljnjeg smanjivanja, ali to ne ide brzo, nažalost. Kruzeri proizvode značajno više sumpora od automobila koji proizvode 0,0015 sumpora - kaže Pećarević i dodaje kako su u ostalim onečišćenjima kruzeri ravnopravni.
U lošem društvu
Prošle godine naši su mediji s ponosom isticali da je Financial Times stavio Hrvatsku na sedmo mjesto zemalja u koje se najviše isplati ulagati u turizmu. No, preskočili su navesti u čijem smo se društvu našli. Na listi smo s Tajlandom, Maldivima, Sejšelima, Jamaicom, Maltom, Ciprom…
Dakle, s onima za koje su znanstvenici iz Sydneya utvrdili da ih se najviše zagađuje dolaskom turista. I ujedno smo u društvu zemalja gdje nema ozbiljne industrije, a od turizma uglavnom međunarodni lanci izvlače zaradu.
Također, to su zemlje koje se previše oslanjaju na turizam u svom BDP-u, (Maldivi skoro 40 posto, Sejšeli 26). U Europskoj uniji bi Malta sa 14,5 posto i Cipar 13,2 bili rekorderi da nije Hrvatske sa skoro 20 posto udjela turizma u BDP-u.
Koliko u takvim uvjetima turizam može trajati, ako je vezan uz još više dolazaka kruzera (ove godine oko tisuću dolazaka) i novih avionskih linija (očekuje se sve više letova iz Kine)…? Hoće li sav taj transport i zagađenje stakleničkim plinovima proizvesti negativne učinke koji će izbrisati šarm destinacije?
Dr. Ivica Vilibić, stručnjak s područja geoznanosti i oceanografije iz Instituta za oceanografiju napominje kako se turizam razvija brže od klimatskih promjena.
- U kraćem razdoblju klimatske promjene teže se primijete, procjene su da će za sto godina temperatura porasti za dva stupnja, a vrlo brzo se primijeti kad vam bude krcat grad turistima. Svi znaju kakvo je stanje bilo u Splitu s turizmom prije 20 godina.
Naravno, turizam može utjecati na klimatske promjene, ako otisak ugljikova dioksida zbog turizma raste, onda će to imati reperkusije i vidjet će se za dvadeset, trideset, četrdeset godina….
Da bi se smanjio taj utjecaj potrebno je smanjivati pojedinačne segmente, otiska CO2. Ako koristite zrakoplove ili aute koji emitiraju manje emisije CO2, vaš otisak će biti manji. Ako razvijete naprednu tehnologiju za milijune ili milijarde ljudi koji putuju, onda smanjujete i otisak CO2 - napominje Vilibić.
Ako se zbog turizma povećava koncentracija ispušnih plinova, bilo s autima, brodovima, avionima – možemo li očekivati povećano zagrijavanje i staklenički efekt na razini mikrolokacija?
- To je efekt koji se može dogoditi, pogotovo s velikim gradovima u svijetu, ali naši gradovi nisu toliko veliki. Srećom imamo naše dobre vjetrove. Uzmite Atenu od četiri milijuna stanovnika koja je u nekakvoj “rupi”, odnosno kotlini. Tu znaju ne puhati vjetrovi i onda imate problem sa smogom, a toplina ostane u gradu. Kod nas nije toliki problem, za sada.
Uzmite Kairo od 15 milijuna stanovnika, ili slične gradove u kojima se ne može normalno voziti, tamo je utjecaj zagađenja znatniji nego klimatske promjene. Kod njih je utjecaj ispušnih plinova na stare građevine puno jači nego kod nas. Na piramide ili na sfingu koja je izgubila nos.
Kod nas je bolje, barem na kopnu, u moru imate slučaj s turističkim brodovima čiji trupovi su bojani protiv algi, a prolaze kroz estuarij Krke, izmjerene su pojave nekih kemijskih promjena nastalih zbog pojave masovnog turizma - napominje Vilibić.
U nečemu smo ipak prvi
Premda se govori kako bi trebalo uvesti naknadu za potrošnju CO2, malo tko se odlučuje za taj porez. U domaćoj putničkoj agenciji "Foscrot travel", orijentiranoj avanturističkim paketima u inozemstvu, tvrde kako su prvi u Europi uveli obaveznu taksu takve vrste.
- Nismo jedina agencija u EU-u koja vrši povremene kompenzacije, ali smo jedina agencija koja je obveznim uvela sustav kompenzacija emisija CO2 u svim svojim prodajnim aranžmanima, od prodaje avionskih karata, rezervacije smještaja do prodaje kompletne turističke ponude - objašnjava Thomas Andy Branson, vlasnik agencije.
Branson kaže kako je s direktorom agencije Marinom Pasarićem u Savezu za energetiku Hrvatske. Godinama rade u energetskom zelenom sektoru te su integrirali svoja znanja u turistički biznis koji nije primarno ekološki.
- Od ovog ponedjeljka uvedena je ekološka kompenzacija, na liniji New York Zagreb, platile su je četiri putnice. Promotivna cijena avionske karte bila je 4200 kuna, a naknada je iznosila oko 100 kuna po osobi, odnosno povećanje je oko 2,5%.
U drugom slučaju, aranžmanu 14-dnevnog putovanja za dva putnika i jednog vodiča u Tanzaniji, gdje su uključeni elementi od avionskog prijevoza do lokalnog transfera, vožnje na safarijima u terencima, hotelskog smještaja, lokalnih aviona… ispalo je da bi naknada za ostvarene emisije CO2 po putniku bila 450 kuna. Cijena aranžmana po osobi je 20.000 kuna, tako da je opet riječ o 2,5% povećanja - objašnjava Branson.
- Kompenzacije se ulažu u opći portfelj za pošumljavanje obnovljivih izvora energije, za čiste vode i dr. Ali, kad postoje konkretni projekti u zemljama gdje vodimo putnike, tada učinjeni otisak CO2 pokušavamo kroz njih kompenzirati u toj istoj zemlji, piše Slobodna Dalmacija.
Za putovanja u Panamu, odabrat ćemo ulaganje u projekt vraćanja u život panamskih kišnih šuma. Za putovanja u Kambodžu, koja također organiziramo, ostvarenja CO2 od putnika kompenzirat ćemo ulaganjem u projekt osiguravanja filtera za pitku vodu stanovništvu - tvrde u ovoj agenciji.
Nadajmo se da će agencije koje kod nas dovode turiste, slijediti ovaj primjer, te jednom ulagati "CO2 porez" u naše ekološke projekte.