StoryEditorOCM
RegionalU HRVATSKOJ 204.000 LJUDI MANJE

Neke općine Zadarske županije ipak u plusu

Piše PSD
21. srpnja 2018. - 14:31
bbimagehandler.ashx

U zadnjih deset godina, broj stanovnika Hrvatske smanjio se za više od 204 tisuće. Praktički je nestao grad veći od Splita. Pokazuju to podaci o prirodnom kretanju stanovništva koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku, a prema kojima su crni demografski trendovi potvrđeni i u 2017. godini.
Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen 2002. godine, a rekorder je upravo 2017. godina, koja bilježi najnegativniji prirodni prirast – minus od čak 16.921 osobe.


U protekloj godini rodilo se 981 dijete manje nego u 2016., a umrlo 1935 osoba više nego u prethodnoj godini.
U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast, a najgora je Primorsko-goranska županija. Više rođenih nego umrlih bilo je u 40 gradova i općina, a među njima je i niz manjih gradova i općina u Dalmaciji. U demografskom plusu su tako Podstrana, Imotski, Kaštela, Solin, Bol, Dugopolje, Metković, Opuzen, Konavle, Lumbarda, Župa dubrovačka, Klis, Škabrnja, Biograd na Moru, Sukošan...

Najveći vitalni indeks (odnos rođenih i umrlih) u Hrvatskoj ima međimurski Pribislavec, a na drugom mjestu je Podstrana, u kojoj je u matične knjige lani upisano 116 novorođenčadi, a umrlo 58 osoba.
Od dalmatinskih županija najgora je Šibensko-kninska, u kojoj baš ni jedna općina ni grad nemaju pozitivan prirodni prirast.

U Splitu je lani rođeno 1462 djece, a umrla je 2001 osoba. U Zadru je rođeno 704, umrlo 811 stanovnika, u Šibeniku je rođeno 351, umrlo 612, a u Dubrovniku 454, a umro je 501 građanin.
Od ukupno 36.556 živorođene djece u 2017., statistika bilježi nešto malo više dječaka nego djevojčica (rođeno je 18.845, ili 51,6 posto, muške djece i 17.711, odnosno 48,4 posto djevojčica). Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju. Umrlo je 148 dojenčadi, najmanja stopa umrle dojenčadi bila je u Krapinsko-zagorskoj županiji (0,9 posto), a najveća u Ličko-senjskoj županiji (8 posto).

Statistika pokazuje i da žene sve kasnije prvi put rađaju. Tako je 1990. godine prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, a lani se povećala za čak 4,6 godina. Smatra se kako je na to utjecao niz socioekonomskih faktora, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, odnosno napuštanje roditeljskog doma i zasnivanje vlastite obitelji.

Najpopularniji mjesec za vjenčanja lani je bio rujan. U 2017. na taj se čin odlučilo 20.310 parova, od čega je 51,6 posto bilo vjerskih brakova, a 48,4 posto građanskih. Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena, pred matičara ili svećenika staju u prosjeku s 31 godinom, a žene s 28,6 godina. U odnosu na 1990., mladoženje su stariji za 4,3 godine, a nevjeste za 5,3 godine.

U nizu crne statistike ima i jedna optimistična. Bračni parovi su se manje razvodili nego prethodnih godina.
U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11 posto nego godinu prije.

U Europskoj uniji najvećim brojem razvoda na 100 brakova ima Portugal (69 razvoda na 100), dok najmanje razvoda bilježi Malta (12,2 razvoda). Hrvatska se nalazi u sredini s 34,4 razvoda na 100 sklopljenih brakova. Hrvatski brak prosječno traje 14,7 godina prije negoli se supružnici razvedu.
 

Nevesele brojke

Siječanj posjekao više od 6000 ljudi
U zadnjih dvadeset godina najveći broj umrlih zabilježen je u 2015. godini, a 2017. je umrlo 53.477 osoba. To je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Najviše ljudi umrlo je u iznimno hladnom siječnju. Prvi put u zadnjih 20 godina broj umrlih u jednome mjesecu prešao je broj od šest tisuća.

 

Odoše na dalek put
47.352 stanovnika Hrvatske napustila su zemlju prošle godine
15.533 osobe doselile su se u Hrvatsku 2017. godine


Slavonska knjiga izlaska

Najviše hrvatskih stanovnika iselilo se u:
– Njemačku Najveću stopu emigracije ima:
– Požeško-slavonska županija  

Tuga s juga
Split: lani rođeno 1462 djece, a umrla je 2001 osoba
Zadar: rođeno 704, umrlo 811 stanovnika Dubrovnik: rođeno 454, a umro 501 građanin
Šibenik: rođena 351 beba, umrlo 612 ljudi

16. travanj 2024 21:08