Do kraja kolovoza Vir će imati dva milijuna noćenja, čak tri mjeseca prije nego prošle godine. Samo u 16 dana kolovoza na otoku je noćilo više od pola milijuna turista, dok se ukupna brojka noćenja popela na gotovo 1,8 milijuna. Dolaske je dosad ostvarilo 130 tisuća turista.
Tempom započetim od početka 2018. godine turistički Vir statistički i dalje melje – do 16. kolovoza na otoku je noćilo ukupno 1.762.815 turista s ostvarenih 129.841 turističkih dolazaka, što je za 5.557 dolazaka više nego u cijeloj prošloj godini, dok se dvomilijunsko noćenje, razmjerno dosadašnjem rastu, može očekivati već do kraja kolovoza. To bi za oko tri mjeseca bilo ranije ostvarenje brojke od dva milijuna u usporedbi s rekordnom 2017. (tada su dva milijuna bila zabilježena 17. studenoga), koja je priču s noćenjima na Viru zaključila s ukupnom brojkom 2.077.796.
Gledano od 1. siječnja do polovice kolovoza, Vir je ujedno ostvario značajan rast noćenja za 30,3 posto (lani 1.353.382) i dolazaka za 22,7 posto (lani 105.796), što je i dalje najveći zabilježeni porast u Hrvatskoj. Službeni podatci Hrvatske turističke zajednice i sustava eVisitor govore o šestpostotnom povećanju dolazaka i noćenja u dosadašnjem dijelu sezone na razini cijele Hrvatske, dok su se pojedinačne destinacije u jačem srpnju kretale u najboljem slučaju od 8 do 14 posto – Zagreb je imao 11,2 posto rasta noćenja i 9,2 posto rasta dolazaka, Labin 9,50 posto rasta u noćenjima i 13,8 posto rasta dolazaka, Rovinj 8,87 posto više noćenja i 11,4 posto više dolazaka turista itd.
- Vir je top destinacija u neprekidnom razvoju i rastu. Već na polovici kolovoza rasturili smo prošlogodišnju sezonu s podacima noćenja i dolazaka, a po porastu smo daleko nadmašili sve destinacije u Hrvatskoj. S ovim rezultatima lovimo rekordnih milijun noćenja u kolovozu, pa ako do kraja godine ujedno ponovimo prošlogodišnje rezultate iz posezone, a trebali bi biti čak i bolji, sigurno smo u „top 5“ hrvatskih turističkih destinacija. Možemo očekivati nove turističke rekorde i godinu za pamćenje - kaže virski načelnik Kristijan Kapović. Nije nepoznanica: Vir se iz godine u godinu ubrzano uspinje prema pet najboljih turističkih destinacija; prvo kao destinacija u nacionalnih „top 50“, potom u „top 20“, pa od prošle godine u „top 10“, a sada kao deveta najuspješnija turistička destinacija od siječnja do kraja srpnja. Cilj koji je načelnik Kapović postavio najjednostavnije je sažeti u sintagmi – rame uz rame s najboljima, odnosno s Dubrovnikom, Rovinjem i Porečom ili među vodećom petorkom. Medulin, Umag, Zagreb, Split i Mali Lošinj, koji su trenutno u rasponu od 1,3 do 1,5 milijuna noćenja, dohvatljive su destinacije za ambiciozni otok. Ukazuju na to i nešto slabije brojke rasta noćenja i dolazaka u samom kolovozu za većinu domaćih destinacija, a u nekima poput Poreča, Šibenika ili istarskog Novigrada čak i pad u odličnom srpnju, dok se na Viru istovremeno bilježi dodatni rast iz mjeseca u mjesec. Posredno na to ukazuje i primjer destinacijske menadžment kompanije „Vir turizam“, pionirske DMO u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, koja se na virskom tržištu nametnula kao vodeća turistička razvojna snaga. Indikativan je i fascinantan podatak da je „Vir turizam“ već u prvoj polovici godine – daleko izvan špice i sezone godišnjih odmora – ostvario prihod od 7,2 milijuna kuna, što je za oko pola milijuna kuna više nego prošle godine koja je bila rekordna. Za otočne prilike to je vrhunski rezultat.
- Mi imamo svoje ciljeve koji nisu samo organizacija događaja, manifestacija ili promidžba otoka diljem Europe. Rezidencijalnom „Villom Lanternom“ podigli smo standard turističkog smještaja i ukupne kvalitete turističke usluge na cijelom otoku, dok ćemo budućim projektima, poput kompletnog uređenja južne obale i gradnje hotela, komunalni i obalni standard podići na najviši nivo - govori direktorica virske destinacijske kompanije Kristina Perić. Primjer „Vir turizma“ zapravo je pogled unutar sadržaja turističkog rasta i suživota cijelog otoka s događajima, manifestacijama, novom turističkom ponudom i turističkim trendovima, kao i na kvalitetu smještajnih kapaciteta ili uređenost i komunalnu opremljenost plaža. Brojke su možda samo statistički pokazatelj, ali ih svakako vrijedi istaknuti u analizi.
Tako su od dosadašnjih 1.762.815 turističkih noćenja domaći i inozemni gosti ostvarili gotovo u dlaku isti rezultat: Hrvatili su imali 891.894 (50,6 posto) noćenja, a stranci 870.971 (49,4 posto), dok su u dolascima strani turisti premašili udio od 70 posto. Ostvarili su 91.592 turističkih dolazaka (70,5 posto), a domaći 38.249 (29,5 posto). Evo i brojki rasta: domaći turisti rasli su u noćenjima za 29,8 posto (lani 686.970), a u dolascima za 24,3 posto (lani 30.768), dok su inozemni turisti jači u noćenjima za 30,7 posto (666.412 prošle godine) te u dolascima za 22,1 posto (75.028 u 2017.). Ovakav rast nezabilježen je na drugim destinacijama.
Slovenci su zadržali broj jedan u noćenjima (208.474 noćenja) s porastom od 35,4 posto i udjelom u noćenjima stranaca od 23,9 posto. Slijede Nijemci (165.511 noćenja) s porastom od 35,7 posto i udjelom od 19 posto te Mađari kao treća turistički najuspješnija nacija na otoku (136.252) s rastom noćenja od 34,1 posto i udjelom u noćenjima inozemnih turista od 15,6 posto. To su uz Hrvate tri jedine nacije s više od 100 tisuća ostvarenih noćenja i najznačajnijim udjelom u turističkom prometu, a one od 50 do 80-ak tisuća noćenja predvode Slovaci (81.302) s rastom 20,2 posto, Česi (70.443) s rastom 28,9 posto, Poljaci (51.636) s rastom 22,8 posto te Bosanci i Hercegovci (50.231) s rastom 12,3 posto. Među deset najjačih na Viru još su osmi Austrijanci (45.483 noćenja) s ostvarenim rastom 37,9 posto, deveti Šveđani (10.135) s najvećim rastom od 64,7 posto i kao deseti Švicarci (8.803) s rastom 26,6 posto. Srbi, Talijani, Nizozemci i Francuzi predvode sljedeću skupinu na listi 70-ak nacija koju zaključuju Čileanci, Tunižani, Marokanci, Brazilci te – prvi put na Viru – stanovnici posebne kineske upravne regije Hong Konga.
Mađari su tijekom polovice kolovoza dodatno pojačali dolaske – čak za 26,5 posto bolji su od sljedećih najboljih u kolovoškim dolascima, Nijemaca – pa su i dalje najjači u tom segmentu turističkog prometa: od početka 2018. godine ostvarili su 18.722 dolazaka (udio 20,4 posto u dolascima stranih turista) s rastom od početka godine od 30,2 posto. Slijede Slovenci (16.163) s udjelom 17,6 posto i rastom 20,4 posto, a veliku virsku turističku trojku zaokružuju Nijemci (14.306) s udjelom 15,6 posto i rastom 22,6 posto. Iznad 10 tisuća dolazaka još su jedino Slovaci (10.189) s rastom 19,2 posto, dok skupinu nacija od najmanje četiri tisuće dolazaka predvode Česi (8.054) s rastom 21,4 posto, Bosanci i Hercegovci (7.180) s najmanjim rastom od 7,03 posto, Poljaci (6.307) s rastom 18,2 posto te Austrijanci (4.256) s rastom 27,1 posto. Dva posljednja mjesta u virskih „top 10“ drže Talijani (812 dolazaka uz rast 20,7 posto) i Šveđani (800 dolazaka s najvećih rastom 54,4 posto).
U zaključku: najveći turistički kolač pripada Slovencima, Mađarima i Nijemcima (zajedno ostvaruju 58,6 posto noćenja i 53,7 posto dolazaka stranih turista) uz značajan doprinos Slovaka, Čeha, Poljaka, Bosanaca i Hercegovaca te Austrijanaca, dok su unutar virskih „top 10“ Šveđani u najvećem porastu. Švicarci su deseti u noćenjima, a Talijani, iznenađujuće, deseti u dolascima. Tradicionalni ferragosto gurnuo ih je tijekom prve polovice kolovoza čak i na devetu poziciju po turističkim dolascima, pa su se nakon dužeg vremena talijanske registarske oznake mogle vidjeti u značajnijem broju na otoku. Evo još kako izgledaju noćenja u prosjeku na razini cijele destinacije i njezinih ukupnih brojki po kojima je Vir svake godine hrvatski rekorder: na otoku se ostvaruje nacionalno rekordnih 13,6 noćenja u prosjeku, odnosno za 0,8 više nego na kraju srpnja ili 1,6 više nego na koncu lipnja.