Najnovijom presudom Visokog trgovačkog suda država je postala vlasnik više od šest milijuna četvornih metara velikog zemljišta u Općini Jasenice. Epilog je to petogodišnjeg sudskog spora kojim je u završnici odbijena žalba Općine Jasenice i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zadru prema kojoj se utvrđuje da je država pravi vlasnik zemljišta na površini od 6.036.363 metara četvornih koje seže preko Velebita.
Još 2013.godine država, koju je zastupalo Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, tužila je Općinu Jasenice radi utvrđenja i upisa prava vlasništva. Iako se Općina žalila, u sudskom postupku je utvrđeno da je zemljište - općenarodna imovina.
- Općina je u ovom predmetu bila pasivno legitimirana, te se žalila iz svih žalbenih osnova, a sve u cilju zaštite eventualnih imovinskih prava Općine Jasenice tj. pravilnog i istinitog razgraničenja šumskog od građevinskog zemljišta. Riječ je o čestici koja ima više milijuna kvadrata pretežitim dijelom šume krša - kaže načelnik Općine Jasenice Martin Baričević, te dodaje kako na zemljištu nema evidentiranih općinskih građevina.
- Mi smo sada u fazi formiranja zemljišnih knjiga. Takva su pravila i mi ćemo ih se držati. Tu nema ništa skriveno, niti sporno - rekao je.
Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostave Obrovac tijekom 2008. i 2009.godine izdao je, naime, dvije proturječne potvrde o namjeni nekretnine.
Prema jednoj od njih proizilazi da se zemljište 16.listopada 1990. godine i 24. srpnja 1991. nalazilo izvan građevinske zone, a prema drugoj da je jedan dio ipak unutar građevinske zone. Općina je odbacila mirno rješenje spora navodeći kako se radi o nekretnini koja je stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu postala njezino vlasništvo.
U žalbi je navedeno da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama izvršena pretvorba samo onih šuma i šumskog zemljišta koje nisu bile građevinsko zemljište u građevinskom području, te da je istim zakonom propisano da postoji opći interes za izdavajanje ako je šuma ili šumsko zemljište potrebno radi provedbe prostornog plana. No, u sudskom je postupku, utvrđeno da sama činjenica da je neka šuma ili šumsko zemljište prostornim planom predviđena za gradnju, još uvijek ne znači da se radi o nekretnini koja je postala građevinsko zemljište i izgubila status šume.
- Samim prostornim planom ne može se mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta - navedeno je u obrazloženju presude, te se nadalje navodi kako, neovisno o tome što je jedan dio bio unutar građevinske zone, iz podataka programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem proizilazi da je riječ o šumi, odnosno šumskom zemljištu bivšeg društvenog vlasništva koje je temeljem Zakona o šumama postalo vlasništvo države. Sud se, naime, pozvao na pravno stajalište Vrhovnog suda RH da šume i šumsko zemljište koje su se na dan stupanja na snagu Zakona o šumama 1990. godine nalazile u društvenom vlasništvu, neovisno o tome jesu li bili u zoni građevinskog zemljišta, postale temeljem zakona vlasništvo RH.