Odavno smo svjesni kako ritmom našeg života ugrožavamo prirodu, koja nam tu nebrigu za okoliš "vraća" na svoj način – klimatskim promjenama, odnosno globalnim zatopljenjem, izumiranjem brojnih životinjskih i biljnih vrsta, povećanjem razine mora, učestalijim i razornijim uraganima, tajfunima, tsunamijima, potresima, klizištima zemlje...
A sporo učimo, još sporije reagiramo, a na sve probleme i reakcije prirode na našu nebrigu, odavno nas upozoravaju brojni stručnjaci. Jedan takav skup znanstvenika održat će se u utorak (25. rujna) u Splitu povodom Mediteranskog dana obale, piše Slobodna Dalmacija.
Budući da u Dioklecijanovom gradu ima već četiri desetljeća djeluje Centar za upravljanje obalom, PAP/RAC, jedan od šest regionalnih centara UN-ova Mediteranskog akcijskog plana (MAP). Splitski stručnjaci su minulih 40 godina bili dio ključnog koordinacijskog tijela za zaštitu obale Mediterana.
Naime, devet mediteranskih zemalja i EU već su ratificirali Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem (ICZM) kojim se, među ostalim uspostavlja zaštitna zona od 100 metara kojom bi se zaustavilo degradiranje mediteranskog obalnog područja, od kojega je 40 posto već pokriveno strukturama koje je izgradila ljudska ruka. Taj sedmi po redu protokol Barcelonske konvencije o zaštiti okoliša u mediteranskoj regiji stupio je na snagu 2011. godine i postao pravno obvezujući instrument kojim su se zemlje obvezale na održivo upravljanje i korištenje obalnih područja.
A što se sve poduzima, što se sve istražuje, što se preporučuje upitali smo čelnicu PAP/RAC-a, direktoricu Željku Škaričić.
– Sudionici skupa su predstavnici Ujedinjenih naroda i mediteranskih zemalja, znanstvene zajednice, udruga i ostalih sastavnica civilnog društva. Oni će raspravljati o uspjesima i nedostacima upravljanja mediteranskim obalnim područjem, kao i o novim okolišnim i razvojnim izazovima koji iziskuju ambicioznije i hitno djelovanje.
Ne smijemo zaboraviti kako je Sredozemno more jedno od najcjenjenijih svjetskih mora, dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od 1 posto svjetskih oceana. Sredozemno more također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom prometu. Obale Sredozemnog mora zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka.
Nažalost sve to ima i svoju cijenu?
– Istina. Ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu okoliša, a baština i resursi doživjeli su progresivno propadanje tijekom desetljeća, s time da pritiscima čovjeka postaju sve intenzivniji, a pridružuju im se i utjecaji klimatskih promjena. Danas u mediteranskim zemljama jedna od tri osobe živi u obalnim područjima, a većina ih je koncentrirana u velikim gradovima. Dok gradovi zauzimaju samo tri posto Zemljine površine, troše više od 75 posto prirodnih resursa. I stoga moramo gospodarski rast i zaštitu Mediterana usuglasiti, a upravo će to biti i središnja tema Mediteranskog dana obale 2018.
To smo prepoznali, no i zanemarili kada je naše "osvajanje" prirode u pitanju. Izgrađenost obale, uz onečišćenje otpadom, drugi je problem.
– Desetljećima provodimo degradaciju prirodnih resursa uslijed razvojnih trendova koji su loše strateški planirani, često bez ikakvih mjera koje se odnose na okoliš i bez obzira na ekološka pitanja i probleme. Oko 40 % mediteranske obale već je izgrađeno i iskorišteno za potrebe stanovanja, industrije, infrastrukture i, sve više – turizma.
I mi pratimo taj nepopularan trend?
– Podaci iznose stravičnu sliku – u Hrvatskoj je od 1960. do 2000. godine izgrađenost obala 5 puta veća nego što su to sve generacije do 1960. učinile! Do 1960. godine smo imali 150 kilometara izgrađenosti, a 2000. je to bilo 830 kilometara. Užas!
Klima je dodatan problem u što se i sami iz dana u dan, iz godine u godinu uvjeravamo. I u rujnu imamo 30 Celzijevih stupnjeva.
– A predviđa se porast temperature do redovitih 30 Celzijevih stupnjeva do 2050. godine, te porast razine mora od 0,9 m do 2100. godine. Pri tome, broj izloženih stanovnika će rasti: od 1970. do 2025. obalno stanovništvo će se podvostručiti, da bi dostiglo nekih 175 milijuna. Zanimljivi su to podaci i za naša područja, gdje se najavljuje dizanje površine mora na području Zadra, Šibenika i Kaštelanskog zaljeva, odnosno rizik od plime za gradove: Poreč, Šibenik, Split, Trogir i Stari Grad.
Najveću ugrozu za Mediteran vidimo u otpadu, plastici pogotovo. Kako tome stati na kraj?
– Kao i druga svjetska mora, Mediteran je suočen s gomilanjem plastike. Stoga su zemlje usvojile Regionalan akcijski plan za smanjenje otpada u moru 2013., gdje se navode glavne aktivnosti: pojačati akcije uklanjanja otpada, ali naročito djelovati na izvoru, dakle na kopnu, pa smanjiti proizvodnju i upotrebu plastičnih proizvoda.
Neke zemlje su već zabranile upotrebu jednokratnih plastičnih vrećica ili nametnule velike poreze na njih, zatim eliminirati upotrebu mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, ustrajno reciklirati, sanirati odlagališta otpada, poboljšati gospodarenje otpadom, u svim zemljama sanirati ilegalna odlagališta. Za sve ovo trebaju državna vodstva donijeti i primjenjivati zakonske te strateške dokumente, kao i uključiti privatni sektor, te uporno vršiti edukacije i osvješćivanje javnosti. U tom smjeru je i ovo naše obilježavanja Dana obale.
Što sve treba napraviti? Nemamo baš previše vremena na raspolaganju?
– Dosljedno provoditi postojeće zakonske dokumente, strateški planirati i gledati dugoročno. Trebamo okoliš prepoznati kao dobro koje donosi dodanu vrijednost za sve nas, ali ima i ograničeni kapacitet. Neophodno je educirati, jer mnogo se lošeg događa iz neznanja i nedovoljna poznavanja pa bi trebalo uvesti ekologiju kao predmet u škole. U osvješćivanju javnosti bitna je uloga medija, vladinih institucija i nevladinih udruga, znanstvene zajednice.
A kao pojedinci trebali bi izbjegavati plastične vrećice, koristiti višekratne, platnene, ne ostavljati smeće za sobom, posebno ne na plažama i u moru. Treba štedjeti vodu jer ona je najvažniji resurs za opstanak života, no, nažalost, u mnogim dijelovima Mediterana je stanje već kritično. Kupovati koliko god je moguće lokalne prehrambene proizvode, smanjiti potrošnju benzina – koristiti javni prijevoz, bicikle. I ne betonirati obalu!
Što sve obuhvaćaju buduće aktivnosti PAP/RAC-a?
– Sve ono što se tiče provedbe Protokola, a naglasak dajemo na adaptaciju na klimatske promjene i razvoj alata za planiranje korištenja mora (MSP). Veliki izazov je izrada Regionalnog okvira za IUOP. Njime se među ostalim želi službeno uvesti MSP u sustav Barcelonske konvencije i učiniti ga obvezujućim i za zemlje koje nisu pokrivene europskom direktivom. Nakon Dana obale, 26. i 27. rujna predstavnici zemalja Mediterana ostaju u Splitu na radnom sastanku kako bi radili na tom dokumentu.
U pripremi je i veliki paket aktivnosti koje će financirati GEF u sklopu novog programa za Mediteran i u kojem će PAP/RAC voditi izradu nekoliko nacionalnih obalnih strategija i obalnih planova u zemljama jugoistoka Mediterana. Od EU projekata, sudjelujemo u provedbi više projekata: Co-EVOLVE s naglaskom na suživot turizma, okoliša i ostalih privrednih grana, pa dva projekta MSP-a za zemlje članice EU-a, te PORTODIMARE stvaranje baze podataka za MSP u jadranskoj regiji, zatim PHAROS4MED, o utjecaju raznih aktivnosti (marikultura, turizam, krstarenje, i slično). Puno toga je pred nama, s našim jasnim ciljem – sačuvati okoliš za buduće generacije, piše Slobodna Dalmacija.