OTKRIVAMO MOGUĆE UZROKE NEZAPAMĆENE TRAGEDIJE U DUBROVNIKU Požar u hidroelektrani nastao je zbog kvara na signalnim kabelima ili zbog eksplozija na novim transformatorima

OTKRIVAMO MOGUĆE UZROKE NEZAPAMĆENE TRAGEDIJE U DUBROVNIKU

Kako je došlo do tragičnog požara u HE Dubrovnik u kojem je troje radnika izgubilo živote, trebao bi pokazati očevid koji je počeo jučer čim su to omogućili uvjeti u samom postrojenju. No, određene indicije ukazuju na mogući scenarij katastrofe, iako sve pretpostavke treba uzeti s velikim oprezom prije nego uzrok požara bude službeno utvrđen.

Najvažnija indicija pritom je izjava vatrogasnog zapovjednika Stjepana Simovića koji je kazao da je termokamera pokazala izrazito visoku temperaturu od 260 stupnjeva iza kontrolnog punkta. Riječ je o području u kojem se nalazi mnogo signalnih kabela, a osnovna karakteristika požara, koji nastaju njihovim gorenjem, upravo je izrazito visoka temperatura i otrovni dimovi, piše Slobodna Dalmacija.

Druga važna okolnost je i činjenica da je HE Dubrovnik posljednjih godina obnavljana, a projekt revitalizacije, zamjene stare i ugradnje nove opreme, završen je prije godinu dana, u siječnju 2018. godine.

Kako su informacije još uvijek šture i neslužbene, stručnjaci za zaštitu od požara i tehnoloških eksplozija s kojima smo razgovarali tek načelno su nam kazali na koje načine je moglo doći do tragedije, ako je zaista sve krenulo iza kontrolne ploče.

– S obzirom na mjesto gdje je počeo požar, lako je moguće da je "zaiskrio" signalni kabel ili je došlo do kvara transformatora. Na kontrolnoj ploči u tom dijelu gomila je signalnih kabela na kojima može nastati kratki spoj, primjerice, ako je oštećena izolacija, ako je stariji kabel ili pak nešto treće što nije neuobičajeno jer se radi o velikim naponima. Nadalje, kada gori signalni kabel, stvara se osobito visoka temperatura i jako otrovni dimovi, što se poklapa s opisom mjesta nesreće u hidroelektrani.

Transformatori su novi, nedavno su mijenjani i u blizini su strojarnice, ali imaju poseban, autonoman sustav za gašenje požara tako da je, po mome mišljenju, manje vjerojatno da su oni uzrok – kazao je naš sugovornik.

Kobno iskrenje

Drugi stručnjak s kojim smo razgovarali, upravo u nedavno obnovljenim transformatorima vidi mogući uzrok nesreće.

– Odmah da kažem, mogu vam dati samo paušalnu procjenu jer ništa o samoj nesreći ne znam sigurno te baratam samo pretpostavkama. Prvo je moralo doći do eksplozije, a kada dođe do detonacije onda se posljedično razvija požar. Da bi došlo do eksplozije, mora biti prisutna zapaljiva tekućina ili para ili plin.

Transformatori su uljni, te ako to ulje procuri razvijaju se uljne pare, koje su zapaljive. Ako su transformatori nedavno mijenjani, tj. bili su neki radovi, to bi moglo signalizirati smjer u kojem treba usmjeriti istragu. Naime, kada se napravi neki remont često nedugo nakon radova dođe do ponovnog kvara.

Druga vjerojatnost su signalni kabeli, a to vam je snop od takoreći milijun priključaka, spojnica i dijelova. Ako dođe do kratkog spoja, stručno: razlike potencijala između dva vodiča, tada dođe do iskrenja. Ako su u blizini zapaljive tvari, dolazi do eksplozije koja rezultira razvojem požara. U oba slučaja mislim kako mogu s dosta sigurnosti kazati kako je namjera isključena, vjerojatniji su nehaj ili nepažnja – pojasnio nam je stručnjak za tehnološke eksplozije.

Osim samog uzroka nesreće, važan detalj tragedije je i pitanje zašto su trojica radnika bježala kroz tunel za vodu.

Naime, postoje dva izlaza: glavni tunel koji je toliko velik da kroz njega prolaze kamioni te energetski tunel. Radnici koji su se spasili, izišli su glavnim tunelom, koji je unatoč svojoj veličini bio toliko ispunjen dimom da su se morali držati zida. Drugi tunel je zapravo i izlaz za nuždu, to je energetski tunel za kabele. Kroz njega su provučeni kabeli i on se koristi za izlaz u nuždi jer ima stalnu ventilaciju i hlađenje te metalne ljestve kojima se izlazi.

Trojica radnika koja su bila u smjeni ostali su iza drugih, vjerojatno pokušavajući zaustaviti požar. Zašto nisu išli jednim od ta dva izlaza već su išli tunelom za vodu za sada nije poznato.

Iako su znali da bi skokom u vodu odvodnog kanala hidroelektrane Plat mogli smrtno stradati, trojica zaposlenika HE Dubrovnik su nakon neuspjelog pokušaja gašenja požara, spas potražila u hladnoj vodi koja je zbog golemog dotoka u kanale snagom jednaka vodopadu.

Nesretni Mato Maškarić (35) iz mjesta Smokovljani u Dubrovačkom primorju nađen je mrtav u odvodnom kanalu u četvrtak, pet sati nakon izbijanja požara. Tijelo 47-godišnjeg Ivana Zvrka iz konavoskog sela Drvenik otkriveno je iste večeri oko 21 sat na obali mora u Cavtatu, na predjelu Ključice, gdje su ga iz Plata na suprotnoj obali zaljeva najvjerojatnije donijele morske struje. Za nestalim Davorom Pozniakom(33) iz Dubrovnika još traje potraga, s mora i kopna, dok DORH u elektropostrojenju provodi izvide.

Val dima

Da je kobni požar u potpunosti pod kontrolom i da nema više izdimljavanja, potvrdio je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, otkrivši detalje drame koja se u četvrtak odvijala u oknu HE:

– U postrojenju je u trenutku nesreće bilo devet zaposlenika. Šest ih se izvuklo kroz tunel. Preostala trojica vjerojatno su pokušala izdržati što više, sigurno su i bili svjesni da je upitno hoće li preživjeti skakanjem u vodu. Ova intervencija je jedna od najtežih, na ljude je "nasrnuo" cijeli val dima. Ne možete vjerovati koliko je unutra bilo čađi.

Na svih pet katova postrojenja ništa nismo vidjeli od čađi, ali smo uspjeli doći do svakog dijela, iako ima mnoštvo otvora. Neki od zaposlenika tvrde da se čula eksplozija, drugi kažu da je nije bilo, no sigurno je da se dogodila neka reakcija koja je prouzročila požar. Poseban problem bio je ugasiti garderobu jer se odjeća upalila, bilo je strašno zahtjevno a mi smo žurili da što prije dođemo do unesrećenih.

Puno je toga izgorjelo, gorio je taj vod, vatra je ušla u spremište i garderobu. U četvrtak navečer činilo se kao da je sve izgorjelo, ali kad smo uspjeli "izgurati" dim, vidjelo se da glavni dijelovi nisu stradali i da rade jer je opskrba strujom cijelo vrijeme uredna – istaknuo je županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović i otkrio kako su unesrećeni radnici imali djelomičnu zaštitnu opremu.

– Pokraj mjesta gdje je pronađena odjeća stradalih nalazila su se i dva izolacijska aparata za zrak koji omogućuju nesmetano disanje u zadimljenim prostorijama. U tim je aparatima zraka dovoljno za 30 minuta, pod uvjetom da je osoba potpuno mirna – objasnio je županijski vatrogasni zapovjednik.

Ogromna površina

Na upit odakle je požar krenuo, Simović je naglasio kako je ekipa za očevid na mjestu događaja, a da su im vatrogasci pokazali mjesto gdje je termokamera u trenutku dolaska na požarište pokazala najveći izvor topline.

– Radi se o dijelu iza kontrolnog punkta gdje je u početku gašenja bilo oko 260 stupnjeva. Ogromna je to površina, puno katova, donijeli smo i ventilatore da što prije izbacimo dim – otkrio je Stjepan Simović.

Od petka su uz pripadnike dubrovačke stanice HGSS-a u potrazi za trećim nestalim radnikom HE Dubrovnik u Platu i ronioci Specijalne policije iz Splita koji pretražuju akvatorij. U koordiniranoj akciji sudjeluju i vatrogasci, policijski službenici, Interventna jedinica policije i mještani.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličevićpotvrdio je da su upravo mještani pronašli truplo drugog stradalog iz postrojenja u Platu. Dodao je kako je u tijeku očevid kojim rukovodi Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku.

– Nakon što su se djelatnici zagrebačkog Centra za kriminalistička vještačenja i istražitelji PU na čelu sa zamjenikom općinskog državnog odvjetnika u Dubrovniku upoznali s činjenicama, nakon 10 sati krenuli su u očevid koji će pokazati uzroke požara – rekao je Pavličević.

Pretraga obale

Od petka u 7 sati pretražujemo cijeli obalni dio Plata do hotela "Albatros", uvalu Tiha, poluotok Rat i Sustjepan, sve do hotela "Croatia". Sljedeći plan je u dogovoru s policijom prijeći na otoke, vidimo li potrebu za tim, ako se na ovom dijelu ništa ne pronađe.

Trenutačno je na terenu 12 članova HGSS-a s dronom i psom, a imamo i nekoliko članova u tzv. suhim odijelima jer tu ima područja kojima se može prići samo s morske strane. Ima raznih špilja i pukotina, tako da te dijelove pretražuju kolege u suhim odijelima – izjavio je pročelnik dubrovačkog HGSS-a Marijo Begić novinarima tijekom potrage za trećim zaposlenikom Hidroelektrane Dubrovnik.

Spasioci HGSS-a pretražuju čitavo obalno područje od Plata do hotela "Croatia", pa i dalje u Cavtatu.

– To je pet, šest kilometara obalne linije. Podigli smo dron, imamo potražnog psa, opremljeni smo i suhim odijelima. Potraga na moru je takva da se moraš uvijek vraćati na već pretražena područja – kaže Marijo Begić, pročelnik HGSS-a u Dubrovniku. Priobalni pojas pretražuje se policijskim plovilima.

Nazvali smo i konavoskog lijeričara Iva Letunića, upitavši ga je li točno da je on u četvrtak navečer našao tijelo I.Z. u Cavtatu.

– U Austriji sam, hvala. Vraćam se za četiri dana, ne bih ništa o tome – poručio je Letunić.

Ozlijeđeni ne žele u javnost

Zbog posljedica koje osjećaju u respiratornom traktu, na Odjelu pulmologije dubrovačke Opće bolnice još se nalazi šest ozlijeđenih radnika Hidroelektrane Dubrovnik.

Danas su mnogo boljeg zdravstvenog stanja i ostaju na liječenju, odnosno dok se ne povuku simptomi zbog kojih su i dovedeni na bolničko liječenje, rekao nam je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić. Potvrdio je kako s radnicima trenutačno kontaktiraju istražitelji nesreće, a ozlijeđeni su zajednički poručili kako neće biti izjava za javnost.

Na Odjelu prosekture bolnički patolozi obavili su obdukciju dvaju tijela nakon nesreće u podzemlju Hidroelektrane u Platu. (ak)

Šef uprave HEP-a: Čekamo rezultat očevida

Od četvrtak je na dubrovačkom području i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić koji je ispred pogona HE Dubrovnik u Platu iskazao sućut obiteljima u svoje i uime svih kolega iz Hrvatske elektroprivrede. Zahvalio je svim angažiranim službama na pomoći u saniranju posljedica havarije, o čijim uzrocima nije htio spekulirati:

– U ovom trenutku ne bih prejudicirao zbog čega se havarija dogodila, kolege iz DORH-a sa stručnim timovima provode izvide i istražne radnje, pričekajmo njihovo stručno mišljenje – poručio je Barbarić. (ak)

Snaga hidroelektrane povećana za 36 MW

Hidroelektrana Dubrovnik proizvodi struju za cijeli grad i jedna je od najvećih u Hrvatskoj. Godišnja proizvodnja kreće se od 650 do 750 GWh po agregatu.
Izgrađena je 1965. godine, a u siječnju 2018. godine završen je 320 milijuna kuna vrijedan projekt revitalizacije elektrane, zahvaljujući kojemu se snaga povećala za dodatnih 36 MW (2×18 MW), na ukupno 252 MW (2×126 MW).

Time je ostvarena mogućnost dodatne proizvodnje od gotovo 100 GWh certificirane zelene energije godišnje.

S obzirom na to da se akumulacijsko jezero HE Dubrovnik nalazi na području Bosne i Hercegovine, jedan agregat HE Dubrovnik električnu energiju proizvodi za elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine (Republike Srpske).

Tako je u 50 godina rada, hidroelektrana Dubrovnik proizvela gotovo 60 milijardi kWh, od čega je u hrvatski elektroenergetski sustav isporučila oko 30 milijardi kWh – dvostruko više od ukupne godišnje potrošnje cijele Hrvatske.

Ujedno, HE Dubrovnik je prva obnovljena hidroelektrana u sklopu opsežnog višegodišnjeg programa obnove i revitalizacije HEP-ovih hidroelektrana. Ukupne vrijednosti 3,6 milijardi kuna, program revitalizacije će osigurati oko 120 MW nove snage, što se može mjeriti snagom jedne nove hidroelektrane, šeste prema veličini među 26 postojećih hidroelektrana HEP-a.

Naslovnica Regional

Najčitanije