„U registru kulturnih dobara RH za područje grada Benkovca nije evidentirano niti jedno nepokretno kulturno dobro, premda Zavičajni muzej Benkovac skrbi a arheološkoj, etnološkoj te kulturno povijesnoj građi sa šireg benkovačkog područja. Nužno je da se sva navedena baština za koju skrbi Zavičajni muzej prijavi i uvrsti kao zbirka u Registar kulturnih dobara.“
Ovakav sadržaj naveden je u tek izašloj publikaciji „Plan upravljanja kulturnom baštinom Grada Benkovca 2019 - 2024“, gdje je na više od 140 stranica detaljno razrađeno stanje kulturnih dobara na području Benkovca i prijedlozi za njihovu turističku i kulturnu valorizaciju, međutim, u dokumentu se potkrala greška. Kako smo gore citirali, prema navodima u dokumentu niti jedno nepokretno kulturno dobro na području grada Benkovca nije evidentirano u Registru kulturnih dobara RH, što ne odgovara istini.
- U „Planu upravljanja kulturnom baštinom Grada Benkovca 2019 - 2024“, koji je odlično napravljen, potkrala se greška, možemo kazati i tipfeler, te je takva tvrdnja prenesena u medijima. Odmah smo reagirali da se ta greška u dokumentu ispravi – istaknuo je u srijedu ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac Marin Ćurković.
Od 186 popisanih kulturnih dobara na području Grada Benkovca, čak 35 ih je evidentirano u Registru kulturnih dobara RH. Ostali će također slijedom biti uvršteni, kako bi mogla započeti procedura njihove sanacije ili obnove.
Uz područje Benkovca, koji je u Registru naveden kao kulturno-povijesna cjelina, svi ostali su registrirani kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra.
U samom gradu Benkovcu to su Kaštel Benković i crkva sv. Ante, te Mauzolej obitelji Meštrović.
U Islamu Grčkom kulturna dobra u Registru su Kula Stojana Jankovića i crkva sv. Đurđa, te Šesterolisna crkva i samostan na nalazištu Manastirine.
U Kuli Atlagić registrirana pojedinačna kulturna dobra su dva sakralna objekta – crkva sv. Nikole i crkva sv. Petra, a u Medviđi crkva sv. Ivana.
U Registru su za područje Nadina upisana tri nepokretna kulturna dobra: Arheološki ostaci građevine s mozaičnim podom na položaju Trnovac/Lužine, Arheološko nalazište gradina Nadin-zapadna padina, te Niz od tri gradine - Križova glavica, Nadin (Nedinum) i Vijenac.
Registrirano je i Arheološko nalazište gradina Jarebinjak u mjestu Brgud, u Donjim Biljanima Crkva i arheološko nalazište u Veljanima, dok je Donjem Karinu Ministarstvo u Registru evidentiralo Arheološku zonu gradine Miodrag s ostatcima antičkoga Coriniuma i srednjovjekovnoga Karina, te ostatke crkve sv. Marka (Nikole).
U Donjim Lepurima evidentiran je Arheološki kompleks s ostacima ranokršćanske i srednjovjekovne crkve sv. Martina na groblju, u Gornjim Biljanima Crkva sv. Đurđa i okolno groblje, u mjestu Kolarina Crkva Sv. Paraskeve (Petke), a u Korlatu Crkva sv. Jeronima i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – „Runjavica“ na groblju.
U Šopotu je evidentiran Arheološki lokalitet Crkvina, kao i Arheološko nalazište Mala gradina, u Perušiću Benkovačkom Crkva Uznesenja BDM te Kaštel Perušić, u Podgrađu Arheološko nalazište Asseria i Crkva sv. Duha, u Pristegu ostaci crkve sv. Frane na groblju, a u Rašteviću Arheološko nalazište Kutlovića gradina te Utvrda Kličevica.
U mjestu Tinj evidentirana su kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro u Registru evidentirani ostaci utvrde i crkva sv. Ivana Krstitelja na arheološkom nalazištu Gradina, a u Vukšiću Gradina i ostaci crkve sv. Kate.