.jpg)
Da i u bogatijim dijelovima Europske unije građani gledaju kako će što jeftinijom učiniti svoju potrošaču košaricu, svjedoči primjer opustošene prodavaonice ruskog diskonta "Mere" u njemačkom Leipzigu.
Naime, zbog izuzetno niskih cijena (litru mlijeka prodavali su za 3,50 kuna, a kilogram kave za 18 kuna), Nijemci su doslovce poharali spomenuti dućan koji je, niti tjedan dana nakon otvaranja, privremeno morao zatvoriti svoja vrata zbog rasprodanih zaliha, piše Slobodna Dalmacija.
Vlasnik "Merea" je, inače, ruski diskont "Torgservis" koji diljem istočne Europe i Azije ima 928 prodajnih mjesta, a širenjem u Njemačku želi konkurirati diskontnim lancima kao što su "Aldi" i "Lidl".
Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, Rusi, na žalost, zasad nisu zainteresirani za ulazak na hrvatsko tržište, ali dolazi nam drugi diskonter, talijanski "Eurospin".
Spomenuti trgovac već nekoliko mjeseci ima otvorene natječaje za zapošljavanje, a hrvatske kandidate, navodno, šalje na izobrazbu u svoje trgovine po Italiji i Sloveniji, gdje trenutačno ima 84 prodajna centra.
Manje artikala
- Riječ je o jednom od najboljih diskontera u Europi koji ima svježi asortiman poput supermarketa, a u ponudi su mu proizvodi privatnih robnih marki i "no name" brendova iz Italije. Ne vjerujem da će "Eurospin" ugroziti druge trgovce, možda samo proizvođače i prerađivače.
Unatoč niskim diskontnim cijenama u svojim objektima, dolazak "Eurospina" neće natjerati ostale trgovce na spuštanje cijena kao što je to, primjera radi, učinio "Lidl" u Srbiji, koji je u samo dva mjeseca preuzeo pet posto tamošnjeg maloprodajnog tržišta - smatra Drago Munjiza, konzultant za trgovinu i nekadašnji direktor "Konzuma".
Inače, razlika između diskontera i supermarketa jest što ovi prvi imaju maksimalno 800 artikala u svojim centrima, uz minimalan broj zaposlenih, dok se u supermarketima može naći i više od 6000 artikala.
Goran Pavlović, glavni urednik specijaliziranog portala "Ja TRGOVAC", kaže kako je Eurospin tzv. hard diskonter, što znači kako više od 90 posto asortimana čine proizvodi njihovih privatnih marki.
- To je koncept koji je usmjeren na smanjenje troškova poslovanja u svim segmentima, što im omogućava visoku cjenovnu konkurentnost. Koliko će njihove cijene biti niže od konkurencije teško je reći, no sasvim je sigurno da su niske cijene njihova ključna konkurentska prednost - drži Pavlović i dodaje da, prema neslužbenim informacijama, "Eurospin" ne planira ući putem akvizicije postojećeg trgovca, nego će graditi vlastite samostojeće objekte te bi u prvom mahu mogao otvoriti dvadesetak prodavaonica.
S druge strane, Munjiza ima saznanja prema kojima je talijanski diskonter "zainteresiran za preuzimanje Plodina".
Izbjegavaju gradska središta
- Kako bilo, njihova poslovna politika je takva da oni idu prema predgrađu, gdje neće imati konkurencije. Drugim riječima, njihovu trgovinu nećete vidjeti u centru Splita, ali vjerojatno hoćete na Mejašima, u Kaštelima ili na otocima - ističe nekadašnji direktor "Konzuma", koji drži kako domaće tržište, vrijedno 43 milijarde kuna, nije zasićeno maloprodajnim lancima, dapače, da ima mjesta za širenje postojećih lanaca, kao i za dolazak novih.
Tomu u prilog govori i činjenica da je u posljednjih deset godina iz Hrvatske otišao zanemariv broj trgovačkih lanaca s primarno prehrambenim proizvodima.
- Zadnji i ujedno najveći takav primjer je odlazak "Bille" koja je svoje poslovanje prodala "Sparu" 2017. godine. "Spar" je, podsjetimo, 2009. preuzeo poslovanje "Ipercoopa" koji je imao nekoliko hipermarketa u sklopu trgovačkih centara u Hrvatskoj.
Uz to, imali smo i neuspjeli "nastup" norveškog koncepta luksuznih hipermarketa "B-Hyper", koji su svoje prvo i jedino prodajno mjesto otvorili u Varaždinu. Unatoč velikim planovima za širenje, u "B-Hyperu" su shvatili kako takav maloprodajni koncept na hrvatskom tržištu ne prolazi - objašnjava Goran Pavlović.
S druge strane, u neprehrambenom dijelu tržišta druga je priča - u Hrvatskoj gospodarskoj komori navode kako ovdje stalno dolazi do preslagivanja. U posljednjih nekoliko godina otišlo je nekoliko velikih trgovaca sa svojim brendovima: "Baumax", "Bricostore", "Prenetal", "Limoni", "Obi", "Marks Spencer"…
Međusobno preuzimanje lokalnih trgovaca
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju kako je specifičnost domaćeg maloprodajnog tržišta preuzimanje lokalnih trgovaca, koji su prilično jaki, između sebe. Primjer za to je "Tommyjevo" preuzimanje "Kerumovih" trgovina.
- Danas domaću trgovinu karakterizira visok stupanj konkurencije, koncentracije i konsolidacije; podaci Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pokazuju da top 10 trgovaca prehranom ima udio veći od 80 posto na tržištu.
Također, valja istaknuti da je domaće tržište maloprodaje internacionalizirano. Ulazak novih igrača na tržište uglavnom se odvija u tajnosti, u smislu ispitivanja tržišta maloprodaje i izrade cost-benifit analize isplativosti pristupa tržištu - objašnjavaju iz Sektora za trgovinu HGK.