Zbog činjenice da jedna od sutkinja Visokog prekršajnog suda, od sredine 2015., dakle više do tri godine, ne rješava spise dodijeljene joj u rad, u zastaru je palo oko 700 njezinih predmeta. Navedena brojka do danas je možda i veća jer je navedeni podatak iznesen na općoj sjednici sudaca Visokog prekršajnog suda održanoj u jesen prošle godine.
Barem polovica od 700 zastarjelih prekršajnih spisa, prema našim izvorima s Visokog prekršajnog suda, odnosi se na slučajeve nasilja u obitelji. Dakle, u najmanje 350 predmeta prekršajne prijave za obiteljsko nasilje ostale su bez pravomoćnog sudskog epiloga, a žrtve nasilja bez zaštite. Sutkinja za nerad nema zdravstveni ili neki drugi opravdani razlog. Jednostavno ne rješava spise i ne sudjeluje u radu sudskog vijeća u koje je raspoređena. I dalje redovito prima plaću koja na tom sudu iznosi između 16.000 i 17.000 kuna mjesečno i stanuje u državnom stanu.
Ne daju podatke
Navedene podatke dobili smo neslužbenim putem iz izvora s Visokog prekršajnog suda. Kad smo od Visokog prekršajnog suda pokušali doznati precizne podatke o broju spisa za koje je nastupila zastara, predsjednica toga suda Karmen Novak Hrgović odgovorila nam je kako nam ne može dati tražene podatke, uz obrazloženje da stegovni postupci pokrenuti protiv spomenute sutkinje još nisu pravomoćno okončani. Potvrdila je, međutim, da je protiv nje uprava Visokog prekršajnog suda podnijela tri stegovne prijave - zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti, poremećaja koji su zbog toga nastali u radu suda, a koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, te za nanošenje štete ugledu suda.
Za vođenje stegovnih postupaka protiv sudaca nadležno je Državno sudbeno vijeće (DSV). To tijelo na čelu sa sucem Željkom Šarićem, kojemu je prije nekoliko dana istekao mandat, međutim, nije proveo ni jedan stegovni postupak protiv spomenute sutkinje, iako je prva prijava zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti protiv nje podnesena početkom 2016., dakle prije tri godine. Kako nema pravomoćne odluke o stegovnoj odgovornosti sutkinje, u ovom tekstu ne otkrivamo njezin identitet, ali od sudačkog imena daleko je važniji makar i neslužbeni podatak o velikom broju predmeta koji su pali u zastaru, od kojih se najmanje polovica odnosi na obiteljsko nasilje. Taj podatak upozorava na ozbiljno zakazivanje hrvatskog sustava suzbijanja obiteljskog nasilja, o čemu svjedoči i posljednja u nizu tragedija - pokušaj ubojstva četvero djece na Pagu bacanjem s balkona obiteljske kuće.
Visoki prekršajni sud, koji je drugostupanjski sud za sve prekršajne sporove na području Hrvatske, zapošljava 25 sudaca. Odlukom predsjednika tog suda sporna sutkinja je početkom 2015. iz Odjela za prometne prekršaje prebačena u Odjel za prekršaje javnog reda i mira, u čijoj su nadležnosti, uz ostalo, i predmeti obiteljskog nasilja.
Žalba Vrhovnom sudu
Visoki prekršajni sud sudi u vijećima od troje sudaca, a svaki član vijeća dobiva predmete koje mora riješiti. Sutkinji iz naše priče se, međutim, već u prvim mjesecima 2015. nije svidjelo vijeće u koje je raspoređena pa se na odluku o rasporedu, kako neslužbeno doznajemo, žalila Vrhovnom sudu, koji je njezinu žalbu odbio. Prve je godine, tvrde naši sugovornici iz Visokog prekršajnog suda, riješila tridesetak predmeta, ali odluke koje je napisala nisu bile u skladu sa stajalištima iznesenima na tročlanom vijeću pa ih je predsjednica sudskog vijeća odbila potpisati. Sutkinja je predsjednicu vijeća prijavila inspekciji rada, tvrdeći da je “životno ugrožava”. Nakon provedenog hitnog nadzora inspekcija rada tu je prijavu odbacila kao neutemeljenu. Spomenuta sutkinja od srpnja 2015. uopće nije rješavala predmete koji su joj dodijeljeni, niti je dolazila na sjednice tročlanog sudskog vijeća u koje je raspoređena. Naime, predmeti koje svaki do sudaca dobije u rad moraju biti raspravljeni (izvijećani) na tročlanom sudskom vijeću. “Ona bi na dan određen za sjednicu vijeća uzela bolovanje, ili smislila neki drugi izgovor za nedolazak, što blokira rad vijeća. Predsjednica njezina vijeća morala je suce doslovno loviti po sudskim hodnicima i moliti ih da dođu na sjednice njezina vijeća kako bi mogla vijećati i donositi presude”, rekao nam je izvor iz Visokog prekršajnog suda.
Uprava toga suda u zadnje je tri godine DSV-u podnijela tri stegovne prijave protiv problematične sutkinje, ali ni jedan postupak protiv nje nije proveden jer ona tri godine uspješno izbjegava primiti pozive DSV-a za stegovni postupak.
Nije dobila poziv
Da stvar bude apsurdnija, 30. listopada 2017., u vrijeme kad je DSV protiv nje primio već dvije stegovne prijave, spomenuta se sutkinja ipak pojavila pred tim tijelom, ali ne zbog stegovnog postupka. Javila se na natječaj za predsjednicu Visokog prekršajnog suda i tog se dana zajedno s ostalih petero kandidata odazvala pozivu DSV-a za provođenje intervjua. Iako je to bila idealna prilika da joj predsjednik, ili bilo tko od članova DSV-a, napokon osobno uruči poziv za stegovne postupke koje je eskivirala, to nisu učinili. DSV je za predsjednicu Visokog prekršajnog suda izabrao sutkinju Karmen Novak Hrgović, a ona je nakon dolaska na čelo suda odlučila svojoj kolegici, koja u tom trenutku već dvije i pol godine nije obavljala svoj posao za koji je primala plaću, u 2018. dati novu priliku - rasporedila ju je u novo sudsko vijeće. Međutim, sporna je sutkinja i tijekom 2018., u novom vijeću, nastavila sa starom praksom.
- Odjel za prekršaje javnog reda i mira koji rješava i predmete obiteljskog nasilja broji devet sudaca i ima velik priljev predmeta. Ona ne radi, a zauzima mjesto sucu koji bi radio. U protekle tri godine DSV niti je proveo stegovne postupke nad tom sutkinjom, niti je imenovao dvoje sudaca Visokog prekršajnog suda za koje je natječaj raspisan još u veljači 2016., dakle prije tri godine”, kaže nam jedan od sudaca tog odjela.
Za nastupanje zastare nad 700 spisa dodijeljenih ovoj sutkinji, među kojima je velik broj onih za obiteljsko nasilje - nitko nije odgovarao.