NA SNAGU STUPA JEDAN OD NAJRIGOROZNIJIH ZAKONA U EUROPI Hoće li zadarski bedemi, ali i uličice Poluotoka - ostati u mraku?

NA SNAGU STUPA JEDAN OD NAJRIGOROZNIJIH ZAKONA U EUROPI

 

 

Pulska Arena i dubrovačke gradske zidine u budućnosti bi po noći mogle biti u potpunosti u mraku. Ista bi sudbina mogla zadesiti i Trg sv. Marka u Zagrebu, marine i luke, parkove, ali i brojne gradske ulice jer 1. travnja na snagu stupa novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji bi, ako se bude doslovno provodio, mogao promijeniti način na koji se koristi javna i privatna rasvjeta u Hrvatskoj - piše Jutarnji.hr.

Naime, postoji nekoliko bitnih odrednica u tekstu novog zakona koje će prisiliti gradove da drugačije organiziraju svoju javnu rasvjetu. Kao prvo, smanjuje se jakost javne i ulične rasvjete s 4000 na 3000 kelvina, što znači da će svi gradovi morati promijeniti svoje ulične lampe. Drugo, svjetlosni snop rasvjete ili bilo kakvo drugo osvjetljenje ne smije pasti na prozore ili vrata stambenih kuća, kao ni na vodene i zelene površine, a ne smije biti ni okrenut prema nebu.

Drugim riječima, svjetlost smije pasti samo na površinu koju treba osvijetliti i nigdje drugdje, što će predstavljati velik izazov za sve projektante koji rade sa svjetlom. Slavko Krajcar, redovni profesor na Fakultetu elektronike i računarstva te predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu, smatra kako će biti veoma teško poštovati sve te uvjete te da će jedina moguća alternativa biti da se ugasi svjetlo i ostane potpuni mrak.

Mračna riva

- Posljedica toga bila bi da niti jedan dio jadranske obale ne bi imao javnu rasvjetu pa bi, primjerice, splitska Riva bila u mraku. Manji primorski gradovi s uskim ulicama ostali bi bez osvjetljenja jer je nemoguće postići da javna rasvjeta ne udara u prozor. Osim toga, ne bi bile osvijetljene ceste ni mostovi, čime se ugrožava sigurnost kretanja u prometu, a povijesne građevine poput dubrovačkih zidina, Trga sv. Marka u Zagrebu i pulske Arene bit će u mraku jer je nemoguće izvesti da niti jedan snop svjetla ne ide u nebo ili završi na nečijoj kući. Isto tako, ni građani ne bi više smjeli imati svjetlo na balkonu jer ih susjed može tužiti što njihovo svjetlo udara u njegov prozor - objašnjava Krajcar te ističe kako je ovo najrigorozniji zakon takvog tipa u Europi.

Problem je, smatraju stručnjaci, što su tekst zakona pisali ljudi koji nisu iz struke i koji ne razumiju kako funkcionira svjetlost u urbanim krajevima. S druge strane, iz Hrvatskog astronomskog saveza, jednog od članova tima koji je radio na novom zakonu, ističu kako će nove zakonske odredbe ići na ruku običnim građanima te pomoći u zaštiti prirode. Štoviše, Božidar Božičević, tajnik Saveza, smatra da je trebao biti još i rigorozniji.

- Imali smo nekoliko situacija gdje su građani tužili grad ili općinu jer im je rasvjeta udarala u kuću i onemogućavala da normalno spavaju. Ovim zakonom takve se situacije više neće ponoviti i ljudi će puno lakše moći rješavati sve probleme vezane uz svjetlosno onečišćenje - ističe Božičević.

Znamenitosti

Dotaknuo se pitanja osvjetljavanja marina i kulturnih znamenitosti. Kako je naveo, u ovom trenutku kod takvih osvjetljenja više od 50 posto svjetla izlazi iz onoga što se želi osvijetliti, čime se stvara nepotrebno svjetlosno onečišćenje.

- Pulska Arena i dalje može biti osvijetljena, ali na pravilan način bez nepotrebnog rasipanja svjetla. Isto vrijedi i za marine i rive. Nije sada da neće tamo biti svjetla, nego će se samo uvesti red - kaže Božičević te dodaje kako je hrvatska inačica zakona jedna od boljih u Europi.

Sličan rigorozan zakon ima i Francuska, a pitanje svjetlosnog onečišćenja već su prije uredile Slovenija i neke talijanske pokrajine.

Ostaje, pak, pitanje koliko će se novi zakon u Hrvatskoj provoditi. Kontrola i kažnjavanje past će na inspektore Ministarstva zaštite okoliša i energetike te na komunalne redare koji će biti zaduženi da odrede kada je neko područje prekomjerno osvijetljeno. Što se tiče roka prilagodbe, gradovi imaju 12 godina da zamijene svoju uličnu rasvjetu, dok dubrovačke zidine već idući tjedan moraju pronaći rješenje za prekomjernu svjetlost. Ako to ne naprave, slijede im sankcije. Ili od inspektora ili od građanina koji ih može tužiti da mu svjetlo ometa san.

Riječ struke

Poznati hrvatski dizajner svjetla Dean Skira pripada struji koja želi umanjiti odrednice novog zakona jer smatra kako će on imati dalekosežne posljedice ne samo za projektante, nego i za sve građane.

- Cijelo se vrijeme govori o zaštiti prirode i okoliša, a zaboravljaju se obični ljudi. Svjetlo ima veliku gospodarsku ulogu u zemlji poput Hrvatske gdje velik broj ljudi živi od turizma. Ako ugasite svjetla na pulskoj Areni ili na rivama, izgubit ćete turiste, ističe Skira. 

Naslovnica Regional

Najčitanije